DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Izrada ovih tablica zahtijevala je ogroman trud, uz znanje i iskustvo, i u ovoj knjizi se po prvi put uz opis šumskih zajednica Hrvatske donose i tablice s fitocenološkim snimcima, što predstavlja izvanrednu vrijednost ovoga djela. U ranijim pregledima šumske vegetacije Hrvatske samo u djelu Vegetation Südosteuropas (Horvat, Glavač, Ellenberg, 1974) uz opis šumskih zajednica, predočene su i tablice s fitocenološkim snimcima za tridesetak asocijacija i isto toliko subascoijacija šumskih zajednica Hrvatske. U poglavlju "Opis šumskih zajednica" priloženo je i šest ordinatnih dijagrama za uspoređivanje sintaksona, kojima je uspoređeno 47 asocijacija za čiju je identifikaciju i razlikovanje bila važna statistička usporedba. Kvaliteti ovoga djela doprinose i ilustracije šumskih zajednica ili njihovih flornih elemenata izborom odličnih fotografija visoke estetske i sadržajne vrijednosti. Iza opisa šumskih zajednica predočeni su podaci o korištenoj literaturi. U knjizi Šumska vegetacija Hrvatske citiran je velik broj relevantnih literaturnih izvora, čak 556 jedinica, čiji su podaci navedeni u popisu literature. Ove činjenice ukazuju na širinu i studiozan pristup autora u obradi podataka i pisanju ovoga djela. Knjiga je opremljena i sažetkom "Šumske vegetacije Hrvatske" na engleskom jeziku, čime je proširen krug korisnika i olakšano korištenje ove vrijedne knjige. Na kraju knjige navedeno je Kazalo s abecednim redoslijedom latinskih imena sinsistematskih kategorija koje su obrađene ili navođene u tekstu. Izradom ovog kapitalnog djela, autor prof. dr. sc. Joso Vukelić u potpunosti uspio u želji da se na znanstveno utemeljenim podacima opišu, analiziraju i objektivno vrednuju rezultati fitocenoloških istraživanja šumske vegetacije Hrvatske u proteklih osamdesetak godina. Primijenjena metoda rada omogućila je da je opisane sintaksone šumske vegetacije Hrvatske moguće međusobno uspoređivati, kao i uspoređivati ih s već poznatim sintaksonima susjednih i sličnih regija. Knjiga Šumska vegetacija Hrvatske namijenjena je širokom krugu korisnika: studentima i postdiplomantima šumarstva i srodnih fakulteta, znanstvenicima koji proučavaju šumsku vegetaciju, šumarskim stručnjacima, djelatnicima u području očuvanja i zaštite prirode, poznavateljima i ljubiteljima šume. Čestitke autoru prof. dr. sc. Josi Vukeliću na jedinstvenom djelu o šumskoj vegetaciji Hrvatske značajnom i za susjedne, ali i šire oblasti Europe. Atlas rijetkih vrsta drveća i grmlja Mađarske Prof. dr. sc. Marilena Idžojtić Ove godine objavljena je vrlo vrijedna knjiga, “Atlas rijetkih vrsta drveća i grmlja Mađarske" (“Magyarország ritka fa- és cserjefajainak atlasza"), čiji je urednik dr. sc. Dénes Bartha, profesor na Zapadnomađarskom sveučilištu u Sopronu. U uvodnom dijelu prikazan je povijesni pregled dendroloških istraživanja. Mađarska dendroflora razmjerno je bogata, s mnogo specifičnosti. Osim široko rasprostranjenih, cirkumborealnih, euroazijskih i europskih vrsta, značajan je broj kontinentalnih i submediteranskih flornih elemenata. Subborealne i subatlantske vrste daju obilježje dendroflori Mađarske. Neke se vrste spuštaju s Alpa ili Karpata, a neke su endemske, kao npr. mađarska divlja kruška, Pyrus magyarica Terpó. Od ukupnog broja autohtonih drvenastih vrsta 94 rastu kao drveće (uključujući mikrovrste iz roda Sorbus), 86 je vrsta grmlja, 11 patuljastog grmlja, 37 polugrmova (bez mikrovrsta iz roda Rubus), 4 penjačice i 2 vrste epifita. Osim navedenih, za 7 vrsta nije siguran status autohtonosti. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 105 <-- 105 --> PDF |
U ovoj knjizi opisane su rijetke svojte drveća i grmlja u Mađarskoj, odabrane prema Rabinowitzevom kriteriju i one čija je veličina areala ispod kritične razine. Obuhvaćeno je 50 svojti, za koje su navedeni: mađarski naziv, znanstveni naziv, znanstveni sinonimi i mađarski sinonimi. Nadalje, objašnjeno je značenje znanstvenih i mađarskih naziva te su pobliže navedene okolnosti, autor, vrijeme i publikacija u kojoj je svojta opisana, odnosno imenovana. Za navedene autore posebno se na kraju knjige daje kratki prikaz, s punim imenom, razdobljem života i znanstvenim doprinosom. U izlaganju taksonomske problematike u obzir su uzeti i rezultati najnovijih molekularno-genetičkih istraživanja. Posebna pozornost posvećena je detaljnim dendrološkim opisima pojedinih vrsta, kakvi se za njih uglavnom ne mogu naći u drugoj literaturi. Prikazana je unutarvrsna varijabilnost, uz navođenje nižih taksonomskih jedinica i podataka o mogućnosti križanja s drugim vrstama. Uz to, navedeni su podaci o razmnožavanju i fenološkim obilježjima pojedinih vrsta, kao i njihovoj rasprostranjenosti. Posebno su vrijedne karte rasprostranjenosti, izrađene prema metodi mrežnog sustava kartiranja flore srednje Europe. Opisani su ekološki zahtjevi vrsta, stanišni uvjeti u kojima u prirodi rastu, kao i problematika njihove zaštite. Za svaku vrstu navedena je i najvažnija literatura. Opisi vrsta upotpunjeni su brojnim, vrlo kvalitetnim fotografijama. U prilogu na kraju knjige nalazi se tablica s popisom svih drvenastih svojti u Mađarskoj. Osim autohtonih navedene su i strane vrste koje su posađene u kulturama, ali i invazivne, koje su se nekontrolirano proširile iz uzgoja. Naglašeno je za koje svojte postoji opasnost da postanu rijetke. Knjiga je napisana na mađarskom jeziku, na 352 stranice, bogato je grafički opremljena i tvrdo ukoričena. Nakladnik je Kossuth Kiadó iz Budimpešte, ISBN 978-963-09-7252-5. ATLAS KARANTENSKIH ŠTETNIH ORGANIZAMA Prof. dr. sc. Milan Glavaš Opći pristup Pod gornjim naslovom u 2012. godini tiskana je knjiga čiji je nakladnik Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja. Tisak Grafomark Laktaši. Autori knjige su prof. dr. Vojislav Trkulja, doc., dr. sc. Nedžad Karić, prof. dr. sc. Ivan Ostojić, prof. dr. Tarik Treštić, prof. dr. Mirza Dautbašić i doc. dr. Osman Mujezinović. Knjigu su prema svojim specijalnostima recenzirali prof. dr. Jovo Stojčić, prof. dr. sc. Milan Glavaš, dr. sc. Milan Pernek i prof. dr. sc. Mirjana Sabo. Obim knjige je 668 stranica. Atlas karantenskih štetnih organizama napisan je iz razloga što postoji velika međunarodna prijetnja povećanog širenja brojnih vrsta karantenskih štetnih organizama u udaljene dijelove svijeta. Sadržaj teksta, odnosno odabir štetnih organizama napisan je prema bazama podataka EPPO-a (PQR – EPPO, Plant quarantine information retrival system). Od štetnih organizama u knjizi su opisani kukci, grinje, nematode, bakterije, gljive, virusi, viroidi, fitoplazme, spiroplazme i parazitske cvjetnice. Tekst je raspodijeljen prema BiH, EU i EPPO listama: LISTA I u koju su uvršteni štetni organizmi čije se unošenje i širenje zabranjuje, Dio A sa štetnim organizmima čije se unošenje i širenje zabranjuje u Bosni i Hercegovini i Odjeljak 1 u kojega spadaju organizmi za koje nije poznato da su prisutni u BiH, Odjeljak 2 u kojega su uvršteni štetni organizmi za koje je poznato da su prisutni u BiH, te Dio B sa štetnim organizmima čije se unošenje zabranjuje u određena područja i njihovo širenje unutar istih područja. LISTA II obuhvaća štetne organizme čije se unošenje i širenje zabranjuje ako se utvrde na određenom bilju ili biljnim proizvodima, Dio A – isto vrijedi za Bosnu i |