DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Područje istraživanja
Research area
Terenski dio istraživanja proveden je u srednjem podravlju, između mjesta Kalinovca i Podravskih Sesveta, na trajnoj pokusnoj plohi br. 24, osnovanoj 1980. god. u okviru projekta Čovjek i biosfera (UNESCO-MAB programme). Ploha je veličine 1 ha, nalazi se u odjeljenju 93, odsjeku a, u posebnom rezervatu šumske vegetacije "Crni jarki" unutar G.J. Đurđevačke nizinske šume (sl. 1). Šumom gospodari šumarija Đurđevac, kao sastavnica Uprave šuma Podružnica Koprivnica, Hrvatske šume d.o.o. Površina posebnog rezervata iznosi 72,25 ha, a odnosi se na sljedeća odjeljenja i odsjeke 92c, 93a, 99a i 100a.
Šume crne johe u ovom rezervatu starosti su od 93–98 god. U vrijeme pomlađivanja s njima je gospodarila Imovna općina Đurdevačka. Gospodarilo se u ophodnji od 30–40 god., a pomlađivane su nakon čiste sječe izbojcima iz panja, manje iz sjemena (x1 2006).
U cjelokupnom rezervatu dominantno je učešće crne johe (sl. 2) (359 stabala ha–1), a participiraju još (ha–1) javor klen (Acer campestre) (105), poljski jasen (Fraxinus angustifolia) (14), obični grab (Carpinus betulus) (18) i nizinski brijest (Ulmus minor) (2). U sloju grmlja najčešće su crna bazga (Sambucus nigra), sremza (Prunus padus), jednokoštuničavi glog (Crataegus monogyna) i trušljika (Rhamnus frangula), a u sloju prizemnog rašća gorka režuha (Cardamine amara), šumski rožac (Cerastium sylvaticum), dobričica (Glechoma hederacea), blijedožućkasti šaš (Carex brisoides) razmaknuti šaš (Carex remota), puzavi žabnjak (Ranunculus repens) i dr. Drvna zaliha je 670 m3 ha–1, godišnji tečajni prirast je 10,1 m3 ha–1 (samo na crnu johu odnosi se 9,1 m3 ha–1, odnosno 90 % prirasta), te je 497 stabala ha–1.
Srednja sastojinska visina crne johe u rezervatu je 30,1 m (x1 2006).
Na samoj pokusnoj plohi nalazi se 633 stabla. Drvna zaliha je 751,43 m3. Najveći prsni promjer je 60 cm, a najviše stablo 37 m (Anić i sur. 2005).
U fitocenološkom smislu ovo je šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom (Pruno padi-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1960), koja pripada svezi Alnion incanae Pawl. in Pawl. et. al. 1928 i redu Fagetalia sylvaticae Pawl. in Pawl. et. al. 1928 (Vukelić i sur 2006, Vukelić 2012). U relativno malom udjelu unutar rezervata, u mikrodepresijama je zastupljena i šuma crne johe s dugoklasim šašem (Carici elongatae-Alnetum glutinosae W. Koch 1926 ex Tx. 1931). Vukelić i sur. (2006) i Vukelić (2012) potvrđuju nalaz Glavača (1960) o očitom smanjenju areala ove zajednice, koja je ograničena isključivo na mikrodepresije. Takvo ograničenje areala očito je povezano s hidromelioracijskim zahvatima na širem području, provedenim pred oko 150 god.
Današnje obilježje vodnog režima ove šume je relativno visoka i slabo fluktuirajuća razina vode temeljnice, te povremeno plitko (do 30-ak cm) "plavljenje" vodom temeljnicom.1
U geološko litološkom smislu veliko područje podravlja, između Koprivnice, Đurđevca, Pitomače, Virovitice, sjevernih padina Bilogore, Donjeg Miholjca, Valpova i Belišća, obilježavaju fluvio-eolski kvartarni sedimenti. To su u velikoj