DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 12     <-- 12 -->        PDF

mjeri sekundarni eolski sedimenti nastali eolacijom dravskog pijeska, koji je akumuliran fluvijalnim taloženjem uslijed poplavnih voda, ali i iz presušenih dijelova riječnog korita (rijeka je često mijenjala tok, premiještajući se postupno pre­ma sjeveru zbog izdizanja Bilogore). Ovi pijesci mje­sti­mično tvore ilovaste i ilovasto pjeskovite slojeve, a ponegdje su akumulirani kao čisti do ilovasti pijesci u formi dina (Vrbek i Pilaš 2011). Šire područje istraživanja ima obilježja reljefne depresije, na koju se nastavlja aluvijalna terasa (greda) užeg porječja Drave. Nadmorska visina je oko 111 m. Biološki sanirane pješčane dine nalaze se južno od rezervata.
Vodni režim istraživanog lokaliteta obilježen je visokom razinom vode temeljnice (njena razina se tijekom godine ne spušta više od 130 cm ispod površine tla – sl. 3) unutar vodonosnog sloja kojega predstavljaju debeli kvartarni sedimenti dravskog porječja. Krovina šireg područja (visoki udjel eolskih pijesaka) također je vrlo propusna, pa se vodonosnik neposredno "prihranjuje" oborinskom vodom, tako da se razina vode temeljnice ponekad diže iznad površine tla i izaziva plavljenje (poplava može potrajati 1–2 mj., a dubina poplavne vode obično ne prelazi 20–30 cm).
Glavni vodotok koji protječe kroz šumski predjel Crni jarci je kanal Čivićevac.2 Uzrok višekratnog plavljenja Crnih jaraka u ljeto i jesen 2010. je izlijevanje upravo ovoga kanala. Ovaj kanal ima vjerojatno veliki utjecaj na razinu vode temeljnice u predjelu Crni jarci.
Klimatske značajke istraživanog područja najbolje se mogu prikazati prema podacima s meteorološke postaje Đurđevac za razdoblje od 1990–2010. god. Srednja godišnja temperatura iznosi 10,3 °C, a srednja godišnja količina oborina je 832 mm. Prema Köppenovoj klasifikaciji, klima ima oznaku Cfwbx˝. U smislu Thornthwait-ove klasifikacije područje je humidno.
Materijal i metode
Material and methods
Terenski dio istraživanja obuhvatio je:
uzorkovanje tla na pedološkom profilu,
uzorkovanje tla sondom iz A- horizonta,
uzorkovanje šumske prostirke u tri ponavljanja između dva odbacivanja lista,
uzorkovanje fiziološki zrelog lista crne johe tijekom kolovoza,
uzorkovanje drva crne johe za dendrokronološku, kemijsku i mehaničku analizu,
uzorkovanje kore crne johe.
Na profilu tla uzeti su uzorci iz genetskih horizonata, u fizički izmijenjenom i neizmijenjenom stanju (pomoću cilindara po Kopeckom volumena 100 cm3). Na ovim uzorcima određen je granulometrijski sastav (ISO 11277), pH vrijednost (ISO 10390), sadržaj karbonata (ISO 10693), gustoća krute faze tla (ISO 11508), te gustoća (bulk density) tla (ISO 11272).
Uzorci šumske prostirke uzimani su u tri navrata:
jesen 2009, nakon odbacivanja lista (autumn  "A+")
proljeće (april) 2010 u vrijeme listanja (spring  "S")
jesen 2010, prije odbacivanja lista (autumn  "A–")