DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 18 <-- 18 --> PDF |
istraživane plohe. Najmanji prirast zabilježen je tijekom 1934, 1937, 1940, 1941, 1949, 1950, 1957, 1963, 1964, 1972, 1976, 1988, 1993, 2000. i 2002. (sl. 12). Većina navedenih godina s malim prirastom dokazane su i analizom karakterističnih negativnih godina. Akumulacija ugljika i dušika – Carbon and nitrogen accumulation Za izračun akumulacije ugljika i dušika određena je njihova koncentracija, osim u šumskoj prostirci i u tlu, također i u drvu, kori te fiziološki zrelom listu crne johe (sl. 13). Za iskazivanje mase drva, odnosno zalihe ugljika u drvu, određena je gustoća drva crne johe. Koncentracija ugljika u drvu kreće se između 491,6 i 511,6 g kg–1, a prosječna vrijednost mu je 498,1 g kg–1. U kori mu je raspon između 512,60 i 540,60, s prosječnom vrijednošću od 521,66 g kg–1, a u listu između 488,60 i 498,60, s prosječnom vrijednošću od 493,23 g kg–1. Koncentracija dušika u drvu u rasponu je između 2,22 i 2,98, s prosječnom vrijednošću od 2,66 g kg–1. U kori je raspon dušika između 8,97 i 14,59 g kg–1, s prosječnom vrijednošću od 11,38 g kg–1, a u listu između 21,82 i 29,48 g kg–1, s prosječnom vrijednošću od 24,70 g kg–1. Prosječna gustoća drva u apsolutno suhom stanju određena na temelju svih testnih uzoraka bila je 507,5 kg m−3, s koeficijentom varijacije 5,7. Najniža vrijednost gustoće drva u apsolutno suhom stanju iznosila je 398,0 kg m−3, a najviša 580,7 kg m−3. 50 % vrijednosti oko medijane kretalo se u rasponu od 489,9–532,1 kg m−3. Požgaj i sur. (1993) odredili su prosječnu vrijednost gustoće apsolutno suhog drva crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.). Gustoća je iznosila 494 kg m−3 s koeficijentom varijance 9.4 %. Srednja vrijednost gustoće drva koju je odredio naš tim bila je veća za 13,5 kg m−3, određena na 945 testnih uzoraka dok se srednja vrijednost koju su odredili Požgaj i sur. (1993) temelji na 20 uzoraka. Drvna zaliha od 751 m3 ha–1, kolika je izmjerena na istraživanoj lokaciji, odnosi se samo na drvo deblje od 7 cm. Kad se uzme i sve sitnije drvo (~5 %) – za listače Krajnc (2005) navodi da u ukupnoj drvnoj zalihi sitno drvo promjera 3–7 cm participira s 3 % – onda se dobije obujam od 790 m3 ha–1. U ovoj zalihi drvo johe, prosječne gustoće 507,5 kg m–3 participira s 83 %, što sveukupno iznosi 333 Mg ha−1. Kora, aproksimirane gustoće (s jelom) 662 kg m–3 participira sa 17 %, što sveukupno iznosi 89 Mg ha−1. Na temelju koncentracije C i N u drvu i kori izračunali smo da je akumulacija ugljika u drvu 165,9 Mg ha−1, u kori 46,4 Mg ha−1, dok je akumulacija dušika u drvu 0,886 Mg ha−1, a u kori čak 1,012 Mg ha−1 (tab. 2). Akumulacija ugljika i dušika u listu krošanja određena je na temelju mase odbačenog listinca (4,714 Mg ha–1) i koncentracije C i N u zrelom listu. Tako se pokazalo da je u listu krošanja akumulirano 2,325 Mg ha–1 ugljika i 116,4 kg ha–1 dušika. Akumulacija ugljika u tlu, do dubine od 85 cm kreće se između 139,8 i 146,1 Mg ha–1. Najviša je u proljeće, najniža u jesen, a srednja je vrijednost 143,5 Mg ha–1 TOC. Akumulacija dušika kreće se između 13,54 i 14,07 Mg ha–1, s prosječnom vrijednošću 13,78 Mg ha–1. Rasprava Discussion Snižavanje razine vode temeljnice, pa i općenito promjene vodnog režima najčešći su uzroci opadanja vitalnosti sastojina crne johe (Levanič 1993, Smolej 1995, Pretzell 1997, Baar i sur. 2002). To se ponajprije pripisuje osjetljivosti crne |