DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2012 str. 20     <-- 20 -->        PDF

režima nesumnjivo najjače uporište ima u slabo izraženoj fluktuaciji razine vode temeljnice te rijetko prisutnoj (go­tovo isključivo u izvanvegetacijskom razdoblju) plitkoj poplavnoj vodi, koja nema negativan utjecaj na vitalnost johovih sastojina (Kozlowski 1982, Keeland 1997, Dittert i sur. 2006). Uzrok tako slabo izraženoj (ograničenoj) fluktuaciji razine vode temeljnice može se potražiti u plitkim vodonosnim sedimentima, koji onemogućuju nesmetanu komunikaciju vode temeljnice s rijekom Dravom.
Zaključci
Conclusions
1. Tlo istraživane sastojine crne johe u Podravini je močvarno glejno tlo, pjeskovito-glinaste do ilovasto-pjeskovite teksture, plitkog humusno-akumulativnog horizonta (prosječno 7 cm), te slabo kisele (u površinskom dijelu) do slabo alkalne reakcije (na dubini >50 cm);
2. Postojana razina vode temeljnice u izvanvegetacijskom razdoblju povremeno izaziva plitko (do 20–30 cm) plavljenje u sastojini, u vegetacijskom razdoblju ne spušta se dublje od 130 cm;
3. Drvna zaliha od 751 m3 ha–1 ukazuje na visoko produktivno šumsko stanište, a vitalnost i dugoročna stabilnost sastojine dobro se odražava u postojanom indeksu širine godova u posljednjih 80 god;
4. Tijekom godišnjeg ciklusa razgradnje šumske prostirke razgradi se 90–100 % od početne mase nakon odbacivanju lista;
5. Od jeseni do proljeća raste sadržaj ugljika i dušika u A- horizontu, a zatim ponovno opada. Istovremeno, od jeseni do proljeća značajno opada pH- vrijednost, a zatim ponovno raste;
6. Akumulacija ugljika u nadzemnoj biomasi je 214,6 Mg ha–1, a u tlu 143,5 Mg ha–1. S druge strane akumulacija dušika veća je u tlu – u nadzemnoj biomasi je 2 Mg ha–1, a u tlu čak 13,8 Mg ha–1.
7. Ekološka stabilnost i visoka produkcija drvne mase istraživane sastojine odraz je optimalne sinergije lokalnih uvjeta, koji su značajnije izmijenjeni pred ~ 150 god.
8. Usprkos pionirskim obilježjima crne johe, vitalnost i proizvodnost ovih sastojina argument su ekološkoj i gospodarskoj opravdanosti održivog gospodarenja ovim/ovakvim johovim sastojinama.
Zahvala
Acknowledgment
Zahvaljujemo se upravitelju šumarije Đurđevac Zlatku Listu, dipl. ing. šum. i revirniku Goranu Švaci, dipl. ing. šum. na pomoći u terenskom dijelu istraživanja.
Literatura
References
Anić, I., S. Matić, M. Oršanić, D. Belčić, 2005: Morfologija i struktura šuma poplavnih područja. U: Vukelić, J. (Ur.): Poplavne šume u Hrvatskoj. HAZU, Hrvatske šume, Grad Zagreb. p.p. 245–262.
Baar, J., T. Bastiaans, M. A. Van de Coevering, J. G. M. Roelofs, 2002: Ectomycorrhizal root development in wet Alder carr forests in response to desiccation and eutrophication. Mycorrhiza, 12(3):147–151.
Badjun, S., 1977: Prilog proučavanju svojstava kore hrasta, jasena i jele. Bilten ZIDI, Šum. fak. Zagreb, 5(1–2):1–28.
Berg, B., C. McClaugherty, 2007: Plant Litter: Decomposition, Humus Formation, Carbon Sequestration. 2nd ed., Springer, 338 p.
Brożek, S., T. Wanic, 2002: Impact of forest litter of Alnus glutinosa (L.) Gaertn., Alnus incana (L.) Moench, Alnus viridis (chaix) Lam. et DC, Abies alba Mill., and Fagus sylvatica L. on chosen soil properties. Electronic Journal of Polish Agricultural Universities, 5(1):1–7.
Claessens, H. i sur., 2010: A review of the characteristics of black alder (Alnus glutinosa [L.] Gaertn.) and their implication for silvicultural practices. Forestry, Vol. 83, No. 2, 2010.
Cook E. R., L. A. Kairiukstis, 1990: Methods of Dendrochronology – Applications in the Environmental Sciences. Kluwer Academic Publisher and International Institute for Applied Systems Analysis, Dordrecht, Boston, London, 394 pp.
ČSN 49 0108 Drevo. Zisťovanie hustoty (Određivanje gustoće).
Dilly, O., H. Bach, F. Buscot, C. Eschenbach, W. L. Kutsch, U. Middelhoff, K Pritsch, J. C. Munch, 2000: Characteristics and energetic strategies of the rhizosphere in ecosystems of the Bornhöved Lake district. Applied Soil Ecology, 15:201–210.
Dilly, O., J. C. Munch, 1996: Microbial biomass content, basal respiration and enzyme activities during the course of decomposition of leaf litter in a black alder (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) forest. Soil Biology and Biochemistry, 28(8):1073–1081.
Dittert, K., J. Wötzel, B. Sattelmacher, 2006: Response of Alnus glutinosa to anaerobic conditions – Mechanisms and rate of oxygen flux into the roots. Plant Biology, 8(2):212–223.
Eschenbach, C., 1995: Zur Physiologie und Ekologie der Schwarzerle (Alnus glutinosa [L.] Gaertn.) Dissertation, Universität Kiel, 197 p.
Glavač, V., 1960: Crna joha u posavskoj i podravskoj Hrvatskoj s ekološkog i šumskouzgojnog gledišta. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 141 str.
Grissino–Mayer H. D., R. Holmes, H. C. Fritts, 1992: International tree–ring data bank program library. Version 1.1. Laboratory of Tree–Ring Research, University of Arizona, Tucson.
Hall, R. B., D. Burgess, 1990: Evaluation of Alnus glutinosa species and hybrids. Biomass London, 22(1–4):21–34.
Holmes R.L., R. K. Adams, H. C. Fritts, 1986: Tree–Ring Chronologies of Western North America: California, Eastern Oregon and Northern Great Basin with Procedures Used in the Chronology Development Work Including Users Manuals for Computer programs Cofecha and Arstan. – Chronology Series VI. Laboratory of Tree – Ring Research, University of Arizona, Tuscon, AZ, USA, pp. 50–56.