DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2012 str. 14     <-- 14 -->        PDF

perennis i dr. Vezu s ostalim snimkama as. Seslerio-Fagetum čini svojstvena vrsta asocijacije Sesleria autumnalis, ali i brojne termofilne vrste koje te bukove šume razlikuju od drugih asocijacija sveze Aremonio-Fagion, kao što su – Ostrya carpinifolia, Fraxinus ornus, Cornus mas i Acer obtusatum.
As. Ranunculo platanifoliae-FagetumFlorni sastav asocijacije Ranunculo platanifoliae-Fagetum prikazan je u tablici 2 na osnovi 32 fitocenološke snimke. Na snimkama ove subasocijacije zabilježeno je ukupno 109 biljnih vrsta. Prosječan broj vrsta po snimci je 18,2 (7–26). U sloju drveća ove asocijacije u potpunosti dominira vrsta Fagus sylvatica s vrlo rijetkom prisutnošću drugih vrsta. Samo se povremeno u podstojnoj etaži javljaju vrste Acer pseudoplatanus i Sorbus aria. U sloju grmlja također dominira vrsta Fagus sylvatica, a javljaju se još i vrste Acer pseudoplatanus, Lonicera alpigena, L. xylosteum i dr. U sloju niskoga rašća značajne su svojstvene vrste asocijacije Ranunculus platanifolius i Adenostyles alpina. S velikom pokrovnošću stalno se javljaju vrste Cardamine enneaphyllos i Anemone nemorosa, a osim njih česte su i vrste Senecio ovatus, Luzula luzuloides, Mycelis muralis, Dryopteris filix-mas, Cardamine bulbifera, Calamintha grandiflora, Sesleria autumnalis i dr.
Analiza ekoloških značajki
Provedena ordinacijska PCA analiza fitocenoloških snimki bukovih šuma s istraživanoga područja pokazuje da se utvrđeni sintaksoni jasno razlikuju. Granica između tipičnih sastojina as. Seslerio-Fagetum i njenoga sukcesijakoga stadija prema sastojinama crnoga graba nije jasna (usp. sl. 4).
Okolišna varijabla koja najviše utječe na razlikovanje istraživanih sintaksona je nadmorska visina (usp. sl. 4). Na najvišim nadmorskim visinama dolaze sastojine as. Ranunculo platanifoliae-Fagetum (987–1365 m), a zatim dolaze sastojine as. Seslerio-Fagetum (697–1341 m). Sukcesijski stadiji te asocijacije dolaze na nadmorskim visinama od 627–1018 m, a na najnižim visinama dolaze sastojine subas. Seslerio-Fagetum allietosum ursinii (509–716 m).
Orijentacija i nagib terena vrlo malo utječu na diferencijaciju biljnih zajednica (usp. sl. 4). As. Ranunculo-Fagetum dolazi na najvećim nagibima terena, dok svi ostali istraživani sintaksoni dolaze na vrlo različitim nagibima, te se međusobno značajno ne razlikuju s obzirom na tu varijablu (tab. 1).
                Prosječne EIV koje najbolje diferenciraju istraživane biljne zajednice su EIV za temperaturu i svjetlo (usp. sl. 4). Na najhladnijim staništima nalaze se sastojine as. Ranunculo platanifoliae-Fagetum, zatim Seslerio-Fagetum, a na najtoplijim subas. Seslerio-Fagetum allietosum. Slično se zajednice diferenciraju i s obzirom na EIV za reakciju, pa tako na staništima s najnižim vrijednostima dolazi as. Ranunculo platanifoliae-Fagetum, zatim Seslerio-Fagetum, a na staništima s najvišim vrijednostima subas. Seslerio-Fagetum allietosum (usp. sl. 5).
Na najvlažnijim staništima dolaze sastojine as. Ranunculo platanifoliae-Fagetum dok se ostale biljne zajednice značajno ne razlikuju s obzirom na vlažnost staništa. Ista asocijacija dolazi i na staništima s najvišim prosječnim vrijednostima EIV za hranjiva, dok as. Seslerio-Fagetum, a osobito njen sukcesijski stadij prema sastojinama crnoga graba dolazi na staništima s najnižim vrijednostima EIV za hranjiva (usp. sl. 5).
Rasprava
Discussion
Bukove šume unutar Parka prirode Učka čine prostranu, kontinuiranu cjelinu koja obuhvaća najviše dijelove. Osim toga bukva dolazi i na malom, izoliranom lokalitetu na južnom rubu Parka. Tijekom provedenih fitocenoloških istraživanja bukovih sastojina zabilježeno je 203 vrste vaskularnih biljaka, što je značajan broj imajući na umu da su snimke rađene na geografski relativno malom prostoru i u bukovim šumama koje se u odnosu na druge vegatacijske tipove odlikuju siromašnim flornim sastavom. Međutim, prosječan broj vrsta po vegetacijskoj snimci uzimajući u obzir sve istraživane biljne zajednice je 22,8, što je značajno manje u usporedbi s odgovarajućim vegetacijskim tipovima okolnoga područja, kod kojih se taj broj kreće iznad 30 (podatak dobiven analizom literaturnih snimki odgovarajućih zajednica, usp. sl. 2). Razlozi tomu mogu biti različiti, što će se detaljnije objasniti kod analize pojedinih vegetacijskih tipova.
Klasifikacijom snimki, kao i usporedbom sa snimkama odgovarajućih vegetacijskih tipova na području južne Slovenije, Gorskoga kotara i Like, utvrđeno je da se istraživane bukove sastojine na području PP Učka mogu svrstati u sljedeće biljne zajednice – Seslerio autumnali-Fagetum M. Wraber ex Borhidi 1963, Seslerio autumnali-Fagetum allietosum ursinii subass. nova hoc loco i Ranunculo platanifoliae-Fagetum Marinček et al. 1993.
As. Seslerio autumnali-Fagetum je asocijacija koja je široko rasprostranjena na istraživanom području, te čini kontinuiran vegetacijski pojas od 800–1150 m n. v. Tu dolazi na svim orijentacijama i nagibima terena. Na nižim nadmorskim visinama (700–800 m) javlja se u izdvojenim sastojinama na mezofilnijim staništima (jarci, uvale) koja su okružena vegetacijom sveze Ostryo-Carpinion. Također se u izdvojenim sastojinama javlja na visinama do 1350 m, na toplijim staništima unutar as. Ranunculo platanifoliae-Fagetum.
Po flornom sastavu to su tipično građene sastojine ove asocijacije koje se za razliku od drugih asocijacija sveze Aremonio-Fagion odlikuju većim brojem termofilnih vrsta (Sesleria autumnalis, Ostrya carpinifolia, Sorbus aria, Acer obtusatum, Cornus mas i dr.) ali i još uvijek značajnim brojem mezofilnih vrsta bukovih šuma kao što su – Acer pseudoplatanus, Daphne mezereum, Corylus avellana, Lonicera