DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Naghdi, R., and Limaei, S.M. (2009) nakon obavljenih analiza objavljuju dobivene troškove privlačenja za skider Timber Jack 6.38 $/m3.
Jour Gholami, M., (2005) došao je do ovih rezul­tata: učinak zglobnoga traktora TimberJack 450C iznosi 8,22 m3/ha, trošak strojnog rada 46,91 EUR/h, a jedinični trošak 5,69 EUR/m3.
Jedinični troškovi privlačenja ŠDP kod varijante I manji su za 0,37 €/m3 ili 5,04 %. Treba naglasiti da je obim radova zglobnog traktora kod varijante I bio veći za 287,62 m3,što se odrazilo na ukupne izravne troškove privlačenja. Glavni razlog zašto su jedinični troškovi privlačenja zglobnim traktorom kod varijante I manji je srednja transportna udaljenost privlačenja.
Troškovi privlačenje ŠDP animalnom vučom kod varijante I manji su u ukupnom iznosu za 1.165,75 € ili 171,43 %. Jedinični troškovi privlačenja ŠDP animalnom vučom kod varijante I manji su za 0,36 €/m3 ili 10,55 %. Obim radova animala kod varijante 1 bio je manji za 282,84 m3. Ovo je glavni razlog zašto su ukupni troškovi značajno manji kod varijante 1. Glavni razlog zašto su jedinični troškovi značajno manji kod varijante I je srednja udaljenost privlačenja.
Troškovi izgradnje traktorskih putova postoje kod SMP varijante I. Ukupno iznose 3.323,40 € i opterećuju proizvodnju ŠDP sa 0,80 €/m3 privučenog oblog drva.
Troškovi sanacije SMP varijante I manji su u ukupnom iznosu 6.493,41 € ili 245,98 %. Jedinični troškovi sanacije SMK varijante I manji su za 1,56 €/m3 ili 245,71 %. Glavni razlog zašto su ukupni i jedinični troškovi kod varijante I značajno manji je manja ukupna duljina traktorskih putova i manji postotak oštećenih traktorskih putova.
Zaključci
Conclusions
Na temelju rezultata istraživanja, može se zaključiti:
Optimizacija sekundarne mreže prometnica predstavlja skup metoda na osnovi kojih se vrši analiza i projektiranje prometnica u odjelu.
Za projektiranje novih elemenata sekundarne mreže prometnica u odjelima u kojima nisu postojali isti dovoljno je napraviti analizu terenskih i sastojinskih čimbenika, koji će se predstaviti u formi tematskih karata i koje će biti temelj za pravilno projektiranje. Za optimiziranje postojeće mreže, gdje već postoje elementi sekundarne mreže prometnica u odjelu, uz analize terenskih i sastojinskih čimbenika potrebno je izraditi i analizu postojeće mreže s obzirom na njena kvalitativna i kvantitativna obilježja. Na bazi ovih informacija radi se idejno riješenje optimalne mreže prometnica u odjelu.
Parametri otvorenosti odjela postojećom sekundarnom mrežom prometnica nisu u optimalnom stanju. Postojeću sekundarnu mrežu prometnica karakterizira velika duljina traktorskih putova, visoka apsolutna otvorenost i nizak koeficijent učinkovtosti otvaranja. Sekundarnu mrežu prometnica označenu kao varijanta I karakterizira manja duljina u odnosu na postojeću, manja apsolutna otvorenost koju prati visoka relativna otvorenost i značajno veći koeficijent učinkovitosti otvaranja. Na primjeru varijante I potvrđena je teza da nije bitna ukupna količina putova u odjelu niti apsolutna otvorenost, koliko je značajna relativna otvorenost i koeficijent učinkovitosti otvaranja. Ovakvi parametri otvorenosti odrazili su se na ukupne i jedinične izravne troškove rada.
Kvalitativni pokazatelji mreže traktorskih putova, procijenjeni na bazi uzorka, služe kao jedno od uporišta prilikom postupka eliminacije putova iz postojeće mreže. Zato su eliminirani traktorski putovi iz postojeće mreže koje, osim što su neučinkoviti, karakterizira postotno veći udjel oštećenja planuma puta tipa kolotraga. Osim toga, na bazi podataka o stanju traktorskog puta moguće je izraditi kalkulaciju troškova sanacije traktorskih putova nakon eksploatacije.
Sekundarna mreža prometnica varijante I, u odnosu na postojeću mrežu, bolja je s gledišta otvorenosti i konstruktivnih elemenata traktorskih putova te ukupnih i jediničnih izravnih troškova rada. Ova mreža traktorskih putova daje bolje rezultate u ekološkom i ekonomskom pogledu za šumsko poduzeće.
Pravilno projektirana mreža prometnica može smanjiti troškove privlačenja drveta, broj i intenzitet šteta na dubećim stablima i podmlatku te količinu erodiranog materijala s traktorskih putova. Važnost pravilno projektirane i uspostavljene sekundarne mreže prometnica u odjelu odražava se na šumu (oštećenja), šumsko poduzeće (troškovi i ekonomičnost rada) i društvenu zajednicu.
Literatura
References
Abdi, E. at all, 2009: A GIS-MCE based model for forest road planning, Journal of forest science, 55: (4): 171–176
Benić, R., 1957: Analiza troškova i kalkulacije ekonomičnosti u iskorištavanju šuma., Stručno udruženje šumsko-privrednih organizacija Hrvatske, Zagreb 1957
Bozalo, G., 2007: Uređivanje šuma – manuskript predavanja, Šumarski fakultet Sarajevo
Chung, W., and Sessions, J., (2001), NETWORK 2001 – Transportation Planning Under Multiple Objectives, Council on Forest Engineering (COFE) Conference Proceedings: "Appalachian Hardwoods: Managing Change" Snowshoe, July 15–18
Delić et all., (2006): Karakteristika i prethodna analiza troškova gospodarenja šumskim resursima, Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu., No.1, 2006 (69–76).