DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Uvod
Introduction
Ekološki utjecaj alohtonih (introduciranih) biljnih vrsta i mehanizmi njihovog brzog širenja u prirodnim zajednicama istraživani su i predstavljeni u određenom broju radova (Elton 1958, Drake i dr. 1989, Di Castri i dr. 1990). Egzotične biljne vrste označene su kao jedna od najvažnijih prijetnji ekosustavu (Richardson 1998, Richardson i dr. 2000). Alohtone drvenaste vrste koje se koriste u komercijalnom šumarstvu i agrošumarstvu često stvaraju velike probleme i kao invazivne vrste dovode do poremećaja u prirodnim i poluprirodnim ekosustavima (Čavlović i dr. 2011). Osim što ugrožavaju autohtonu bioraznovrsnost, sve veći je broj invazivnih vrsta koje ozbiljno ugrožavaju ljudsko zdravlje (Stavretović i dr. 2010).
Bojčinska šuma smještena je u jugoistočnom dijelu ravnog (niskog) Srema u Vojvodini (sjeverna Srbija), u geografskoj subregiji koja je poznata i pod imenom Podlužje. Nalazi se u zoni aluvijalne ravni rijeke Save, od čije je lijeve obale udaljena manje od 2 km. Zbog svojih vrijednosti, na osnovi Zakona o zaštiti prirode Srbije ("Službeni glasnik RS", br. 36/09, 88/10 i 91/10), predložena je za zaštitu kao prirodno dobro – Spomenik prirode botaničkog karaktera "Bojčinska šuma".
Dominantno se uzdižući nad kanalima i obradivim površinama u okruženju, Bojčinska šuma je oduvijek bila povoljna za obitavanje biljnog i životinjskog svijeta, a danas, uz ostalo, predstavlja i mjesto okupljanja velikog broja posjetitelja (Studij zaštite: Spomenik prirode "Bojčinska šuma", 2011). Planiranje i uređenje prostora masovnog okupljanja ljudi podrazumijeva održavanje autohtone vegetacije, ali nerijetko i unošenje i širenje strane (alohtone). Na taj način čovjek slučajnom ili češće namjernom introdukcijom stranih vrsta čini prvi korak u procesu invazije (Stevanović i dr. 2009).
Provedena istraživanja invazivnih biljnih vrsta na području zaštićenog prirodnog dobra "Bojčinska šuma" omogućila su definiranje stanja područja i utvrđivanje u kojoj mjeri su invazivne biljne vrste zastupljene kako bi se u budućnosti mogla pratiti njihova stanja i tendencije.
Rezultati istraživanja trebaju pružiti temelj za razvoj strategije za praćenje stanja i planiranje mjera za suzbijanje neželjenih vrsta radi zaštite autohtone vegetacije.
Materijal i metode
Material and methods
Istraživano područje – Researched area
Bojčinska šuma administrativno pripada katastarskoj općini Progar, koji predstavlja najzapadnije naselje područja Grada Beograda, a ujedno i najzapadnije naselje općine Surčin. Pruža se smjerom sjeverozapad-jugoistok, između tipičnih sremskih naselja Ašanje i Progara. Zapadni-sjeverozapadni rub prirodnog dobra omeđen je kanalom Progarska Jarčina, a jugoistočni se naslanja na mrtvaju Živaču, ostatak nekadašnjeg meandra rijeke Save.
Ukupna površina Spomenika prirode "Bojčinska šuma" iznosi 680,82 ha, od čega je u režimu II. stupnja zaštite 148,17 ha (21,76 %), a u III. stupnju zaštite 532,65 ha (78,24 %). Površine u granicama zaštićenog prirodnog dobra su najvećim dijelom u državnom vlasništvu kojim gospodari Javno preduzeće "Srbijašume", Šumsko gazdinstvo "Beograd", Šumska uprava "Zemun" (Studij zaštite: Spomenik prirode "Bojčinska šuma", 2011).
Osim šumske vegetacije, u Bojčinskoj šumi su zabilježene i zajednice vlažnih staništa, koje se fragmentarno razvijaju na manjim površinama bez šumske vegetacije u okviru šumskih odsjeka 14, 15 i 18. Na sjeveroistočnoj strani Spomenika prirode "Bojčinska šuma", između šumskih odsjeka 10 i 11 na zapadu, 8 na sjeveru i 12 i 13 na jugu, nalazi se livada. Na sjeverozapadnoj strani, uz samu granicu šumskog područja, nalazi se kanal Jarčina, koji služi za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi uz šumu. Nedaleko od restorana "Bojčinska koleba", u okviru odsjeka 22 počinje trim staza, koja se pruža kroz šumu u dužini od 2 km i ima 16 prepreka.
Floristička i entomološka istraživanja – Floristic and entomological surveys
Terenska istraživanja flore i vegetacije Bojčinske šume rađena su tijekom više vegetacijskih sezona od ožujka 2009. do studenog 2011. godine. Determinacija biljaka obavljena je prema sljedećim literaturnim izvorima: Javorka i Csapody (1934), Tutin i dr. (1964–1980), Josifović i dr. (1970–1986), Kojić (1990), Šarić (1991) i Stavretović (2008).
Analiza strukture i florističkog sastava biljaka obavljena je po standardnoj fitocenološkoj metodi (Braun-Blanquet 1964).
Za utvrđivanje prisutnosti invazivnih vrsta korišteni su podaci o naturalizaciji vrsta u srednjoj Europi iz tri relevantne "on line" baze podataka: Popis invazivnih vrsta za područje Europe (Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe, European Invasive Alien Species Gateway, http://www.europe-aliens.org/), Crna lista i lista za praćenje Švicarske komisije za očuvanje biljnih vrsta (CPS SKEW Schwarze Liste und Watch-Liste, Invasive gebietsfremde Pflanzen, http://www.cps-skew.ch/) i Globalna baza podataka o invazivnim vrstama (Global Invasive Species Database, http://www.issg.org/database/). Također, korištene su i liste autora Vrbničanin i dr. (2004), Kaufman i Kaufman (2007) i Boršić i dr. (2008).
Tijekom 2011. godine istraživana je fauna kukaca Bojčinske šume, s posebnim osvrtom na gospodarski značajne vrste.