DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Prilikom ovih istraživanja pozornost je posvećena raznim načinima istraživanja zemljišnih i letećih šumskih i livadnih kukaca. Korištene su metode ručnog lova i lova uz pomoć entomološke mreže, a postavljane su i Barberove klopke na ukupno 20 mjesta u okviru različitih ekosustava. Prikupljanje trčaka i mrava obavljeno je ručnom metodom i metodom postavljanja Barberovih klopki. Sakupljeni primjerci su preparirani, etiketirani i determinirani, nakon čega su pohranjeni u zbirci Instituta za zoologiju Sveučilišta u Beogradu – Biološkog fakulteta. Korištena je dostupna literatura o prethodnim nalazima kukaca s ovog područja (Protić 2006a, 2006b, 2007, 2010, Jerinić-Prodanović 2010), a priloženi su i osobni podaci autora (Studij zaštite: Spomenik prirode "Bojčinska šuma", 2011). Za identifikaciju sakupljenog materijala trčaka i mrava korišteni su suvremeni ključevi i druge publikacije (Trautner i Geigenmüller 1987, Hůrka 1996, Freude i dr. 2004, Petrov 2006). Također, za ove dvije grupe kukaca korištena je najnovija sistematika i nomenklatura (Löbl i Smetana 2003, Vigna Taglianti 2012). Rezultati Results Vegetacija područja na kojemu se nalazi Spomenik prirode "Bojčinska šuma" predstavljena je mezofilnim nizinskim poplavnim šumama hrasta lužnjaka (ass. Quercetum roboris Jov. et Tom. 1980) koje pripadaju svezi Alno-Quercion roboris Horvat 1938. Te šume svrstavaju se u rijetke komplekse očuvanih i relativno starih šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) (Stevanović 1995). Prema istom autoru, ovaj tip nizinskih šuma u prošlosti je bio najčešće eksploatirani tip listopadnih šuma u Srbiji, tako da su fragmenti danas prisutni u malobrojnim preostalim rezervatima, a njihovo prirodno pomlađivanje i obnova su danas u velikoj mjeri otežani uslijed drastičnih promjena vodnog režima na staništima do kojih su doveli izgradnja nasipa uz same obale rijeka i drugi melioracijski zahvati. Zbog toga se nameće neophodnost očuvanja autohtone flore ovoga područja, što, između ostalog, obuhvaća i kontrolu i suzbijanje invazivnih vrsta koje su prijetnja autohtonoj bioraznovrsnosti. Šumska zajednica koja je danas ovdje razvijena je higrofilna šuma hrasta lužnjaka i graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Anić 1959 emend. Rauš 1969), koja pripada svezi Carpinion betuli Issler 1931 antropogenog podrijetla. Vrste koje se najčešće pojavljuju u sloju drveća i grmlja su: Quercus robur, Carpinus betulus L., Fraxinus angustifolia Vahl, Ulmus minor Mill., Tilia cordata Mill., T. platyphyllos Scop., Quercus cerris L., Acer campestre L., Cornus mas L., C. sanguinea L., Juglans nigra L., Quercus rubra L., Robinia pseudoacacia L., Populus x canadensis Moench, P. alba L., Amorpha fruticosa L., Crataegus laevigata (Poir.) DC. i C. monogyna Jacq. U sloju niskog rašća prisutne su: Veronica chamaedrys L., Polygonatum odoratum (Mill.) Druce, Dactylis glomerata L., Hedera helix L., Arum maculatum L., Prunella vulgaris L., Geranium molle L., Glechoma hederacea L. i dr. (Studij zaštite: Spomenik prirode "Bojčinska šuma", 2011). |