DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Od velikog je značenja postojanje određenog broja vrsta kukaca na istraživanome području koji se hrane većim brojem vrsta štetnih biljaka. Značajno je održavanje brojnosti njihovih populacija u svrhu reguliranja brojnosti sjemenki korovnih biljaka na terenu. U budućnosti se ove korisne vrste kukaca mogu koristiti i u biološkoj borbi protiv korovnih biljaka u Srbiji jer predstavljaju česte vrste u fauni Srbije, a njihove populacije su brojne i stabilne.
Može se pretpostaviti da je razlog za veliku prisutnost invazivnih vrsta na području Spomenika prirode "Bojčinska šuma" izloženost staništa antropogenim utjecajima (kroz izravno ili neizravno unošenje i širenje alohtonih vrsta), što predstavlja osnovni čimbenik invazije i omogućava lakše naseljavanje invazivnih biljnih vrsta.
Zaključci
Conclusions
Bojčinska šuma je jedan od značajnijih lokaliteta u neposrednom savskom priobalju s gledišta očuvanja bioraznovrsnosti i područne raznovrsnosti, unapređenja kvalitete životne sredine i očuvanja kulturnih obilježja Beograda i njegove okolice. Bojčinska šuma je sačuvana u najvećoj mje­ri od izražene potrebe za dobivanjem obradivih površina, što je u okruženju gdje su isušivana vodena staništa imalo za posljedicu smanjenje bioraznovrsnosti. Prostor Bojčinske šume je u bioekološkom smislu značajan kao stanište biljnog i životinjskog svijeta i doprinosi očuvanju geološke, biološke i područne raznovrsnosti.
Na osnovi rezultata istraživanja doneseni su zaključci o prisutnosti invazivnih vrsta biljaka i najzastupljenijim porodicama na istraživanom području. Određena je postotna zastupljenost invazivnih biljnih vrsta, kao i odnos između invazivnih i autohtonih vrsta. Zbog izraženog antropogenog utjecaja, tj. velike frekvencije korisnika, invazivne vrste biljaka unešene su i prisutne na području Bojčinske šume. Kako se istraživano područje nalazi pod zaštitom kao spomenik prirode, nedopustivo je daljnje širenje postojećih, ali i unošenje novih alohtonih, a posebno invazivnih vrsta. Samo pažljivo i odgovorno upravljanje prirodnim dobrom omogućit će da se njihov broj održi na postojećoj razini. Daljnje uređenje i unapređenje treba ići isključivo u smjeru očuvanja i zaštite postojeće autohtone flore i vegetacije i obveznog praćenja dinamike i stanja postojećih invazivnih vrsta.
Važni su nalazi određenih vrsta trčaka i mrava koji se hra­ne sjemenkama većeg broja korovnih biljaka u Bojčinskoj šumi. Ove vrste značajno smanjuju postotak sjemenki štetnih biljaka, poput ambrozije i drugih. Treba istaći da su populacije ovih korisnih vrsta kukaca brojne na prostoru Bojčinske šume, te da je na taj način onemogućeno prenamnožavanje štetnih invazivnih vrsta biljaka.
Zahvala
Acknowledgment
Ovaj rad realiziran je u okviru projekata "Istraživanje klimatskih promjena na životnu sredinu: praćenje utjecaja, adaptacija i ublažavanje" (43007) i "Ontogenetska karakterizacija filogenije bioraznovrsnosti" (173038), koje financira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.
Literatura
References
Boršić, I., M. Milović, I. Dujmović, S. Bogdanović, P. Cigić, I. Rešetnik, T. Nikolić, B. Mitić, 2008: Preliminary check-list of invasive alien plant species in Croatia. Nat. Croat. 17 (2): 55–71.
Braun-Blanquet, J., 1964: Pflanzensoziologie. Grundzüge die Vegetationskunde, Springer Verlag, 865 p., Wien-New York.
Brust, G. E., 1994: Carabids affect the ability of broadleaf weeds to compete. Agr. Ecosyst. Environ. 48: 27–34.
Brust, G. E., G. J. House, 1988: Weed seed destruction by arthropods and rodents in low-input soybean agroecosystems. Am. J. Alternative Agr. 3: 19–25.
Cardina, J., H. M. Norquay, B. R. Stinner, D. A. McCartney, 1996: Post-dispersal predation of velvetleaf (Abutilon threophrasti) seeds. Weed Science 44: 534–539.
CPS SKEW: Schwarze Liste und Watch-Liste. Invasive gebietsfremde Pflanzen, http://www.cps-skew.ch/ (posjećeno: kolovoza 2012).
Cromar, H. E., S. D. Murphy, C. J. Swanton, 1999: Influence of tillage and crop residue on post dispersal predation of weed seeds. Weed Science 47: 184–194.
Čavlović, D., M. Ocokoljić, D. Obratov-Petković, 2011: Allochthonous woody taxa in Zasavica ecosystem. Biol. Nyssana 2 (1): 39–44.
Ćurčić, S., 2012: Značaj zemljišnih insekata. U Tomanović, Ž. (ur.): Primenjena entomologija. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 195–215. Beograd.
Ćurčić, S. B., M. M. Brajković, B. P. M. Ćurčić, 2007: The Carabids of Serbia, Monographs, Volume 11, Institute of Zoology, Faculty of Biology, University of Belgrade, Committee for Karst and Speleology, Serbian Academy of Sciences and Arts, Department of Conservation Biology, Vegetation- and Landscape Ecology, Faculty of Life Sciences, University of Vienna & UNESCO MAB Committee of Serbia, 1083 p., Belgrade-Vienna.
Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe. European Invasive Alien Species Gateway, http://www.europe-aliens.org/ (posjećeno: kolovoza 2012).
Diaz, M., 1992: Spatial and temporal patterns of granivorous ant seed predation in patchy cereal crop areas of Central Spain. Oecologia 91: 561–568.
Di Castri, F., A. J. Hansen, M. Debussche, 1990: Biological Invasions in Europe and the Mediterranean Basin, Kluwer Academic Publishers, 480 p., Dordrecht.
Drake, J., H. A. Mooney, F. Di Castri, R. Groves, F. J. Kruger, M. Rejmánek, M. Williamson, 1989: Biological Invasions: A Global Perspective, John Wiley & Sons, 525 p., Chichester.