DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 72     <-- 72 -->        PDF

VELIKI TRSTENJAK (Acrocephalus arundinaceus L.)
Krunoslav Arač
Naraste u dužinu od 16–20 cm s rasponom krila oko 25 cm, te do 40 g težine, pa je po veličini naš najveći trstenjak. Boja perja odozgo je svijetlo smeđa, na krilima tamno smeđa sa svijetlo smeđim rubovima. Na glavi je uočljiva svijetla žutosmeđa nadočna pruga. Donji dio tijela je sivo bijele boje. Mlade jedinke su svjetlije boje. Kljun je dug, spljošten i šiljasti. Noge su sivo smeđe. Rep je dug. Spolovi su slični. Pjev je jako glasan, a zabilježena je dužina neprekidnog pjeva od 20 minuta. Najčešće pjeva pri samom vrhu stabljike trske. Mužjaci pjevom u sezoni parenja privlače ženke, a kasnije njime označavaju zaposjednutost teritorija. Gnijezdo gradi u gustim i visokim trščacima koji graniče s otvorenom vodenom površinom, ovješeno o stojeće stabljika trske na visini od jednog metara pa na više. Građeno je od travnih vlakanaca i listova trske, a iznutra je obloženo perjem i travom. Zdjeličastog je oblika s velikim udubljenjem. Gnijezdi jedan puta tijekom godine od svibnja do kolovoza. Nese 3–7 smeđe-zelenih jaja, prošaranih sa sivo smeđim pjegama veličine oko 23 mm. U gnijezdu se često mogu pronaći kukavičja jaja koja su slična jajima velikog trstenjaka. Kronologija jednog takvog opažanja:
16. lipnja pronađeno je gnijezdo velikog trstenjaka bez pologa
3. srpnja u gnijezdu tri ptića i jedno jaje od kukavice
10. srpnja u gnijezdu samo ptić kukavice koji je izbacio mladunce ptice domaćina.
Na jajima sjedi ženka i mužjak oko od dva tjedna. Mlade ptiće u gnijezdu hrane oba roditelja do dva tjedna kada napuštaju gnijezdo. S hranjenjem nastavljaju i nekoliko dana nakon napuštanja gnijezda. Hrane se uglavnom insektima i drugim manjim beskralježnjacima, ličinkama vodozemaca, te manjim bobicama. Vezan je za obalna močvarna staništa koja su obrasla trskom među kojom se vješto skriva. Gustoća populacije uvjetovan je kvalitetom staništa i prehrambenim potencijalom i u europskim okvirima se kreće od 1 do 9 parova po hektaru trske (Hudec, Dyrez, Petro i Božić, Radošević i Kozina). Nastanjuje gotovo cijelu Europu, osim većeg dijela Skandinavije, sjevera Rusije i Velike Britanije i Islanda. U Hrvatskoj je brojna gnjezdarica