DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 72     <-- 72 -->        PDF

VELIKI TRSTENJAK (Acrocephalus arundinaceus L.)
Krunoslav Arač
Naraste u dužinu od 16–20 cm s rasponom krila oko 25 cm, te do 40 g težine, pa je po veličini naš najveći trstenjak. Boja perja odozgo je svijetlo smeđa, na krilima tamno smeđa sa svijetlo smeđim rubovima. Na glavi je uočljiva svijetla žutosmeđa nadočna pruga. Donji dio tijela je sivo bijele boje. Mlade jedinke su svjetlije boje. Kljun je dug, spljošten i šiljasti. Noge su sivo smeđe. Rep je dug. Spolovi su slični. Pjev je jako glasan, a zabilježena je dužina neprekidnog pjeva od 20 minuta. Najčešće pjeva pri samom vrhu stabljike trske. Mužjaci pjevom u sezoni parenja privlače ženke, a kasnije njime označavaju zaposjednutost teritorija. Gnijezdo gradi u gustim i visokim trščacima koji graniče s otvorenom vodenom površinom, ovješeno o stojeće stabljika trske na visini od jednog metara pa na više. Građeno je od travnih vlakanaca i listova trske, a iznutra je obloženo perjem i travom. Zdjeličastog je oblika s velikim udubljenjem. Gnijezdi jedan puta tijekom godine od svibnja do kolovoza. Nese 3–7 smeđe-zelenih jaja, prošaranih sa sivo smeđim pjegama veličine oko 23 mm. U gnijezdu se često mogu pronaći kukavičja jaja koja su slična jajima velikog trstenjaka. Kronologija jednog takvog opažanja:
16. lipnja pronađeno je gnijezdo velikog trstenjaka bez pologa
3. srpnja u gnijezdu tri ptića i jedno jaje od kukavice
10. srpnja u gnijezdu samo ptić kukavice koji je izbacio mladunce ptice domaćina.
Na jajima sjedi ženka i mužjak oko od dva tjedna. Mlade ptiće u gnijezdu hrane oba roditelja do dva tjedna kada napuštaju gnijezdo. S hranjenjem nastavljaju i nekoliko dana nakon napuštanja gnijezda. Hrane se uglavnom insektima i drugim manjim beskralježnjacima, ličinkama vodozemaca, te manjim bobicama. Vezan je za obalna močvarna staništa koja su obrasla trskom među kojom se vješto skriva. Gustoća populacije uvjetovan je kvalitetom staništa i prehrambenim potencijalom i u europskim okvirima se kreće od 1 do 9 parova po hektaru trske (Hudec, Dyrez, Petro i Božić, Radošević i Kozina). Nastanjuje gotovo cijelu Europu, osim većeg dijela Skandinavije, sjevera Rusije i Velike Britanije i Islanda. U Hrvatskoj je brojna gnjezdarica

ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 73     <-- 73 -->        PDF

cijeloga područja po trščacima uz rijeke, jezera, močvare, a gnijezdi se i u odgovarajućim staništima na otocima. Kod nas boravi u razdoblju od travnja do rujna kada odlazi na zimovanje u tropsku Afriku. Kod seobe drže se kopnenih pravaca.
Veliki trstenjak je strogo zaštićena svojta u Republici Hrvatskoj.

KRITIČNO UGROŽENI ČURLIN I DALJE NA METI LOVACA
Alojzije Frković
Negativan utjecaj čovjeka na životinjski svijet raste iz godine u godinu, iz dana u dan. To se posebno odnosi na vrste vezane uz vodena i močvarna staništa. Neke od njih su pod pritiskom najrazličitijih melioracija, isušivanja i drugih zahvata naprosto izumrle i zauvijek iščezle (na pr. tankokljuni pozviždač1, druge su pak potisnute iz svojih iskonskih staništa gdje su nekoć bile uobičajene i brojne (jarebica kamenjarka, trčka ili poljska jarebica) dok je nekima broj gnijezdećih parova pao na kritičnu razinu. Među potonje spada šljuka kokošica ili bekasina (Gallinago gallinago), koju je Njemačko društvo za zaštitu prirode (Naturschutz bund Deutschland – NABU) u suradnji s Društvom za zaštitu prirode (Landesbund fur Vogelschutz – LBV) proglasilo pticom 2013. godine.
Glas protiv podizanja kukuruzišta na cretovima i zamočvarenim tlima
Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske (Zagreb 2003), u kojoj šljuka kokošica uživa status "kritično ugrožene gnijezdeće populacije" (CR) s ukupno 10 gnijezdećih parova, kao razlozi ugroženosti navedeni su: nestajanje močvarnih područja, lov i krivolov, uništavanje niskih muljevitih i pjeskovitih morskih obala, turizam i rekreativne aktivnosti. Nestajanje močvarnih područja na kontinentu, uključujući i uništavanje plitkih i muljevitih morskih obala, djeluje na preko 43 % ugroženih vrsta i u pravilu glavni je razlog ugroženosti.