DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 80 <-- 80 --> PDF |
L´Italia forestale e montana (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Frane Grospić Iz broja 6, studeni–prosinac 2012. izdvajamo: 61. obljetnica osnivanja talijanske Akademije šumarskih znanosti Dana 20. travnja 2012. g. u svečanoj sali Luca Girolamo palače Medici Riccardi, održana je svečana inauguracija 61. Akademijske godine talijanske Akademije šumarskih znanosti. Svečanost je otvorio predsjednik Akademije prof. Orazio Ciancio i pozdravio veliki skup akademika, političkih i društvenih autoriteta, studenata i ostalih. Uspješan rad Akademije i pozdrav gostima uputili su: dr. Pietro Roseli – povjerenik za poljoprivredu provincije Firenca i ing. Cesare Patrone glavni direktor državnih šuma. U svom pozdravnom izlaganju dr. Roseli je istaknuo važnost šuma za provinciju Firenca, koju šume pokrivaju više od 50 %. Tu se nalaze posebno vrijedne šumske površine, od kojih se posebno ističe povijesno važna šuma Vallombrosa – kolijevka talijanskog znanstvenog šumarstva. Naglasio je kako u šumarstvu treba raditi kontinuirano, sustavno i organizirano duže vrijeme, za što je potrebno znanje i istraživanje. Šume treba sačuvati za buduće generacije, a talijansko šumarstvo je na dobrom putu. To potvrđuje i podatak da je postignuta kvota od 5 % smanjenja ugljičnog dioksida u atmosferi, što je obveza po protokolu iz Kyota. To je rezultat povećanja šumskih površina u Italiji, koje su istovremeno i vrlo kvalitetne. Da bi se i dalje dobro radilo potrebno je znanje prenositi na mlade generacije, što će osigurati budućnost talijanskih šuma. Ing. Cesare Patrone – direktor državnih šuma Italije u svom je izlaganju naglasio "dugotrajnu povijest odnosa i sinergije između Akademije i Državnih šuma, što je važan pokretač kulturne promocije". Izvijestio je o organizacijskim mjerama koje se odnose na zakonske odredbe o suzbijanju nezakonitih radnji vezanih za djelovanje mafije, gdje državna šumarska policija treba biti uključena u sve poslove koje poduzima Državno tužilaštvo. Treba zaustaviti ilegalan promet šumarskih proizvoda, kako glavnih tako i sporednih (gljive, šparoge, šiblje i dr.) te radnji koje dovode u opasnost stanje okoliša (nezakonito zbrinjavanje otpada). Najavio je otvaranje ureda Akademije pri Glavnom inspektoratu, koji će predstavljati polaznu točku za velike aktivnosti šumarsko-ekološkog redarstva, koje treba biti potkrepljeno znanstvenim i tehničkim argumentima. Nakon ovih pozdravnih izlaganja predsjednik Akademije prof. Orazio Ciancio podnio je opširan pregled rada Akademije tijekom 2011. g. i početkom 2012. g. Spomenut ćemo neke od aktivnosti Akademije u proteklom razdoblju: 4. ožujka 2011: inauguracija 60. godišnjice osnivanja talijanske Akademije šumarskih znanosti, 150. godišnjica ujedinjenja Italije i Međunarodnog dana šuma. 27. rujna 2011: Simpozij "Šumski ekosustavi u trećem tisućljeću" 9. siječnja 2012: Kongres "Zaštita prirodnog bogatstva okoliša" 26. siječnja 2012: Kongres "Ocjena projekata šumsko-uzgojnih zahvata i planovi gospodarenja šumom". 3. veljače 2012: Kongres o šumskim požarima. Osim ovih aktivnosti Akademija je sudjelovala u mnogim nacionalnim i internacionalnim projektima po narudžbi raznih naručitelja. U završnom dijelu proslave inauguracije 61. akademske godine prof. Riccardo Valentini (Sveučilište Tuscia) održao je predavanje "Šume u trećem tisućljeću", a novim Akademicima uručene su svečane diplome. Riccardo Valentini: Šume u trećem tisućljeću, globalni i nacionalni izazov Pod utjecajem ljudske aktivnosti, posljednjih 50 godina ekosustavi su pretrpjeli veće promjene nego u bilo kojem drugom razdoblju, što je uzrokovalo nepovratni gubitak mnogih funkcija ekosustava našega planeta. Velike površine šuma pretvorene su u poljoprivredna zemljišta, a vodene zalihe su ugrožene ili skupljene u rezervoare za energetsku uporabu. Neodrživo korištenje resursa uzrokuje poremećaj klimatskog sustava, što je postala glavna tema politike okoliša. Ljudska aktivnost utječe na klimatske promjene putem emisije stakleničkih plinova i aerosola te preko promjene korištenja |