DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2013 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Dr. sc. Kristijan Tomljanović, dipl. ing. šum.
Marijan Grubešić
U nizu mladih znastvenika, koji je sukladno bolonjskom procesu, po završetku doktorskog studija obranio doktorski rad i stekao zvanje doktora znanosti, našao se i kolega Kristijan Tomljanović dipl. ing. šumarstva. Postupak ocjene i obrane doktorskog rada pod naslovom "Proizvodnost i kvaliteta mesa krupne divljači iz prirodnoga uzgoja na različitim staništima", okončan je javnom obranom koja je održana 18. prosinca 2012. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu:
Prof. dr. sc. Josip Margaletić – predsjednik – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krapinec – član – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Izv. prof. dr. sc. Helga Medić – član – Prehrambeno – biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Kristijan je završio prije ugovorenog roka cjelokupni program doktorskog studija i stekao najviše akademsko zvanje – doktor biotehničkih znanosti, polje šumarstvo, grana lovstvo.
Kristijan Tomljanović rođen je 18. 1. 1980. u Rijeci. Osnovnu školu završava u Senju 1994. godine, a srednju Šumarsku u Karlovcu 1998. god. stekavši zvanje Šumarski tehničar. Po zavšetku srednješkolskog obrazovanja iste godine upisuje Šumarski fakultet u Zagrebu. Diplomski rad pod naslovom "Prirodno pomlađivanje u šumskim kulturama crnog bora (Pinus nigra Arn.) u Senjskoj dragi" uspješno brani 3. 6. 2004. i stječe akademsku titulu diplomiranog inžinjera šumarstva. Po završetku studija zapošljava se kao pripravnik u Upravi šuma Senj, obavljajući poslove iz područja proizvodnje i uređivanja šuma. Na služenje vojnog roka odlazi 26. 11. 2004.godine, a po povratku iz vojske zapošljava se kao revirnik u Šumariji Novi Vinodolski. Na Šumarski fakultet dolazi 5. 3. 2007. gdje najprije radi kao stručni suradnik, a od 1. 7. 2008. i kao znanstveni novak – asistent.
Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog lovačkog saveza, Gesellschaft für Wildtier – und Jagdforschung, Matice Hrvatske te član i tajnik Lovačkog društva F. Ž. Kesterčanek.
Služi se engleskim i njemačkim jezikom.
Oženjen je i otac jednog djeteta.
Doktorski rad Kristijana Tomljanovića opsega 203 stranica, sadrži 27 tablica, 89 grafova i 225 navoda citirane literature. Rad je raščlanjen na Uvod, Pregled dosadašnjih istraživanja, Cilj rada, Područje istraživanja, Materijali i metode, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključci, Literatura i Prilozi.
U uvodnom dijelu autor se osvrće na trenutno stanje eksploatacije mesa krupne divljači u RH te iznosi podatke o tome koliko se godišnje evidentira odstrijeljene krupne divljači, ponajprije jelena običnog (Cervus elaphus L.) srne (Capreolus capreolus L.) i divlje svinje (Sus scrofa L.) koje ujedno čine okosnicu odstrela na razini države. Osim evidencija odstrela koje se vode na razini države, vrlo se malo zna o količinama mesa koje se na taj način proizvedu, a poglavito o kakvoći istoga. Kako je posljednje vrijeme u svijetu prisutan trend zdrave prehrane i prirodnog uzgoja hrane, pretpostavka je da je divljač odnosno meso divljači upravo takva namirnica koja je minimalno opterećena antropogenim utjecajem. Pregledom dosadašnjih istraživanja koje je podijeljeno u nekoliko podpoglavalja, autor obrađuje redom tjelesnu masu i prirast tri spomenute vrste divljači, kemijski sastav i kvalitativne karakteristike mesa, mikrobiološke karakteristike, kontaminiranost te na kraju stanje u eksploataciji mesa na svjetskoj razini i razini države. Kroz niz literaturnih navoda uglavnom novijega datuma, autor prolazi kroz dostupnu znanstvenu literaturu, prikazujući ukratko svjetska dostignuća i trendove vezane za eksploataciju, kakvoću i higijenu mesa krupne divljači. Kako je vrlo mali broj istraživanja proveden upravo na temu kakvoće i tjelesnog prirasta krupne divljači, na temelju toga određeni su i ciljevi istraživanja kojima se željelo ustvrditi:
Zavisnost tjelesnog prirasta pojedinih razvojnih stadija u odnosu na podneblje, odnosno stanište za tri glavne vrste krupne divljači.
Odrediti klaoničke parametre, masu po odstrelu (masu žive jedinke), klaoničku masu i randmane istraživanih skupina uzoraka razvrstanih po dobi u vrijeme odstrela.
Analizirati kemijski sastav i odrediti pokazatelje kakvoće mesa (M. biceps femoris) istraživanih vrsta (boja, pH, kemijski sastav mesa te sastav masnih kiselina).
Utvrditi stupanj korelacije između kakvoće mesa i prihrane odnosno prehrane, te klime podneblja.