DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 101     <-- 101 -->        PDF

57. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Milan Glavaš
Seminar je održan u Opatiji u Grand hotelu "4 opatijska cvijeta" u vremenu od 12. do 15. veljače 2013. godine. Nazočilo mu je oko 530 sudionika. Seminar su organizirali Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Suorganizator seminara je Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS). Održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, a medijski pokrovitelj bila je firma Agroglas.
Na svečanom otvaranju sudionike je pozdravila predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić i uzvanici, direktor hotela "4 opatijska cvijeta" gospodin Davor Saršon, predsjednik Društva za zaštitu bilja Bosne i Hercegovine prof. dr. sc. Ivan Ostojić, predsjednica društva za zaštitu bilja Makedonije prof. dr. sc. Stanislava Lazarevska, direktorica HCPHS dr. sc. Tatjana Masten Milek i dekanica Agronomskog fakulteta Zagreb prof. dr. sc. Tajana Krička. O zahtjevima uporabe sredstava za zaštitu bilja u svom pozdravnom govoru upozorio je pomoćnik ministra poljoprivrede šumar, mr. sc. Goran Rubin, koji je i otvorio 57. seminar biljne zaštite.
Značajan doprinos seminaru izlošcima i pisanim brošurama i uputama dali su i proizvođači i distributeri sredstava za zaštitu bilja, a posebice firma Chromos Agro kao zlatni sponzor 57. seminara biljne zaštite.
HDBZ je i na ovom seminaru svojim članovima, dvojici agronoma i jednom šumaru dodijelilo priznanja. S ponosom ističem da je Povelju s brončanom plaketom dobio naš kolega mr. sc. Željko Kauzlarić – djelatnik UŠP Delnice, o čemu slijedi poseban prilog. Uz to, bez naknade 57. seminaru nazočila su četiri nagrađena agromomska studenta i Ivana Medved apsolventica diplomskog studija Urbano šumarstvo i zaštita prirode našega Fakulteta.
HDBZ svake godine na svečanom otvaranju na svojevrstan način promovira svoje članove koji su od prošlog do ovog seminara postigli znanstvene stupnjeve. Na 57. seminaru promovirano je 13 agronoma i 2 šumara novih doktora znanosti i 2 šumara i 1 agronom kao novi magistri znanosti. Promovirani šumari su dr. sc. Andrija Vukadin, dr. sc. Milivoj Franjević, mr. sc. Željko Kauzlarić i mr. sc. Andrijana Tadić.
Drugog dana rada seminara održana je Izborna skupština HDBZ na kojoj je za novu predsjednicu društva izabrana prof. dr. sc. Renata Bažok. Renata Bažok profesorica je poljorivredne entomologije na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. S naše strane za člana Upravnog odbora društva izabran je prof. dr. sc. Milan Glavaš.
Nakon svečanog otvaranja održan je prvi okrugli stol pod naslovom: Neonikotinoidi i pčele "Je li moguće spojiti nemoguće?", čiji su moderatori bili prof. dr. sc. Renata Bažok i prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Uvodna izlaganja imali su V. Novaković i A. Bokulić: Pesticidi i pčele – suživot, D. Bubalo, L. Svečnjak i S. Prđun: Utjecaj neonikotinoida na pčelinju zajednicu i R. Bažok i J. Igrc Barčić: Neonikotinoidi i pčele – najnovije znanstvene spoznaje. Predavači su istakli da istraživanja i rasprave o utjecaju nikotinoida na pčele traju od 2006. godine, kako je RH prilagodila svoje propise EU standardima, kakva je njihova toksičnost za pčele i procjena za smanjenje rizika. O tome i drugim činjenicama vodila se živa rasprava.
Drugi okrugli stol pod naslovom: Utjecaj promjene klime na štetne organizme u poljoprivredi održan je na završetku radnog dijela seminara. Moderatori su bili prof. dr. sc. Bogdan Cvjetković i prof. dr. sc. Marija Ivezić. Uvodna izlaganja održali su D. Kaučić: Utjecaj opaženih klimatskih promjena na biljne bolesti i štetnike, M. Čačija, B. Cvjetković i R. Bažok: Žičnjaci – štetnici mladih nasada jabuka, Ž. Oštrkapa-Međurečan i M. Šimala: Jak napad tripsa Frankliniella intonsa na jagodama u Podravini i J. Berić, M. Šimala i B. Barić: Utjecaj promjene klime na štetnost vrsta Galeruca tanaceti i Trigonotylus ruficornis. Autori uvodnih izlaganja ukazali su na povišenje srednjih temperatura zraka i na učestalost temperaturnih ekstrema, što utječe na raniji početak cvatnje i pojačan razvoj biljnih bolesti i štetnika. Sudionici ovog okruglog stola pokazali su veliko zanimanje za rješavanje povećanih opasnosti u zašti bilja koje nastaju negativni utjecajem promjene klime.
Daljnji rad seminara odvijao se putem izlaganja i rasprava po sekcijama: Aktualni problemi iz zaštite bilja 18 referata, Novosti iz fitofarmacije 17 referata, Novi štetni organizmi i nalazi u zaštiti bilja 5 referata i Šumarska sekcija s 15 referata, odnosno 24 %. U daljnjem tekstu prikazujemo rad Šumarske sekcije.
Prijavljeni autori i koautori referata Šumarske sekcije bili su iz UŠP Delnice, Koprivnica Nova Gradiška i Sisak (6), Uprave Hrvatskih šuma (1), Hrvatskog šumarskog instituta (4), Šumarskog fakulteta Zagreb (3), HŠD (2), HCPHS (3),

ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Zavoda za gozdove Slovenije (2), Gozdarskog inštituta Slovenije (3) i Šumarskog fakulteta Sarajevo (2). Ukupno autora i koautora bilo je 17 iz Hrvatske i 7 iz inozemstva. Radnom dijelu Šumarske sekcije ukupno je nazočilo (referenata i slušatelja) 20-ak domaćih šumara, zatim predstavnici za proizvodnju i distribuciju sredstava za zaštitu bilja (BASF i Syngenta), oko 10-ak stručnjaka iz BiH i Slovenije i isto toliko agronoma (većinom iz HCPHS – Zavoda za zaštitu bilja). Razlog slabog odaziva šumara je svima poznat i nije ga potrebno komentirati.
Na početku rada voditelj Šumarske sekcije prof. dr. sc. Milan Glavaš nazočnima je uputio pozdrave dobrodošlice. Ukazao je na teškoće zbog kojih je slab odaziv domaćih šumara na prošli i ovaj seminar. Nazočne je pozdravio i dekan Šumarskog fakulteta Sarajevo prof. dr. sc. Mirza Dautbašić. Svi su nazočni zaključili da bi bilo vrlo štetno kada bi šumari odustali od sudjelovanja u budućim seminarima i da treba nastaviti sudjelovanje bez obzira na sva sadašnja događanja. Nadalje voditelj je izvijestio o događanjima na svečanom otvaranju seminara i istakao da je mr. sc. Željko Kauzlarić kao priznanje i nagradu za dosadašnji rad u struci i doprinos HDBZ dobio Povelju s brončanom plaketom, na čemu su mu svi čestitali. Isto tako čestitke je primila i naša nagrađena studentica Ivana Medved, koja je na kraju seminara izrazila veliko zadovoljstvo i ukazala na koristi i spoznaje koje je stekla slušajući izlagače na Šumarskoj sekciji. Nakon toga sekcija je radila po predviđenom programu, a dalje slijedi osvrt na pojedina izlaganja.
Željko Kauzlarić (UŠP Delnice): Sivi puh – štetnik u šumama Gorskoga kotara. Autor je u uvodnom dijelu ukazao da u šumama Gorskog kotara obitavaju tri vrste puhova među kojima je najbrojini sivi puh – Glis glis L. o kojemu je detaljno govorio. Zatim je prikazao rezultate višegodišnjih istraživanja šteta koje puhovi čine u smrekovim sastojinama. Istaknuo je da je sigurna mjera sprječavanja šteta od puhova ponovno uspostavljanje narušene ravnoteže u šumskim ekosustavima.
Krunoslav Arač (UŠP Koprivnica): Određivanje vrsta malih sisavaca iz plijena šumske sove (Strix aluco L.) na području gospodarske jedinice "Repaš – Gabajeva greda". Slušatelje su zadivili podaci o ulozi šumske sove kao predatora sitnih sisavaca (voluharice, miševi, rovke). Vrste sisavaca utvrđuju se analizom životinjskih ostataka (kostiju) u gvalama sove. Vrlo je značajno da jedna šumska sova godišnje konzumira 1 000 i više malih (štetnih) sisavaca, što je svrstava u red značajnih predatora. Autor upućuje na daljnja istraživanja šumske sove kao predatora u šumama.
Damir Jelić (UŠP Nova Gradiška): Problematika zaštite lužnjakovih sastojina i strogo zaštićenih životinjskih vrsta. Ovaj je autor ukazao na vrlo složenu problematiku zaštite hrastovih sastojina na obitavalištima zaštićenog orla štekavca (Haliaetus albicilla L.). Složenost se očituje u zabrani radova u šumi u okruženju orla štekavca vezano za njegovu biologiju s jedne strane i šumske zaštitarske i druge zahvate koji se istovremeno trebaju obaviti na istom lokalitetu. Smatra da za pronalaženje povoljnih rješenja za zaštitu orla štekavca i hrastovih sastojina pred stručnjacima stoje veliki izazovi, za što je potrebna čvrsta suradnja šumara, ekologa, ornitologa i stručnjaka iz drugih područja.
Petar Jurišić i Marko Šprišić (UŠP Sisak): Mogućnost primjene selektivnog herbicida u njezi pomlatka hrasta lužnjaka. Kolege iz Siska iznijeli su rezultate dobivene provedbom njege pomlatka hrasta lužnjaka uništavanjem korovskih biljaka selektivnim herbicidom komercijalnog naziva LIRA ili LONTRE. Herbicid je u koncentraciji 0,2 i 0,4 % dobro uništavao širokolisne korove. Glavna korovska biljka bio je paprac (Polygonum hydropiper L.) koju je herbicid učinkovito uništavao, a da istovremeno nije oštetio mlade hrastove.
Jošt Jakša (Zavod za gozdove Slovenije): Utjecaj suše na šumu. U ovom izlaganju bila je riječ o vrlo složenim zakonitostima vode u tlu i mogućnostima opskrbe biljke vodom, posebice u sušnim razdobljima. Autor je govorio o energiji kojom je voda vezana u tlu, pa razlikuje osmotski potencijal, gravitacijski potencijal, kapilarni ili absorpcijski potencijal i rotacijski kapacitet, što dokazuje koliko je vode tlo sposobno zadržati. Nadalje je ukazano na načine gubitka vode i posljedice za biljke. Autor smatra da će zbog nadolazećih klimatskih promjena biti nužno povećati sveobuhvatno šumarsko znanje i primijeniti ga na održavanje šumskih sastojina u sušnim uvjetima.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Milan Glavaš (HŠD) i Darko Pleskalt (Direkcija HŠ): Šumski požari u Hrvatskoj i uzročnici njihova nastajanja. Darko Pleskalt je iznio rezultate analize šumskih požara koji su se u Hrvatskoj pojavili tijekom prošle godine. U Hrvatskoj je 2012. godine izbilo 568 šumskih požara koji su opožarili preko 24 800 ha površina pod različitom vegetacijom. Prosjek je po jednom požaru 43,70 ha. Najviše ih je bilo na području krša (368 požara – 68 %, opožarena površina preko 20 800 ha ili 84 %). Izuzetno 4 velika požara opožarila su gotovo 8 500 ha. Zabrinjavajuće je da je 65 % požara nastalo po nepoznatom uzroku, na što autori rada upućuju kao društveni problem širih razmjera.
Mirza Dautbašić i Osman Mujezinović (ŠF Sarajevo): Šumski požari uzročnici ekoloških i ekonomskih šteta u šumama Bosne i Hercegovine. O problematici šumskih požara u susjednoj državi prisutne je upoznao Osman Mujezinovvić. Iznio je podatke da su u protekloj godini na području Federacije Bosne i Hercegovine nastalaa 793 šumska požara koji su opožarili približno 21 500 ha različitih površina. Nadalje je ukazivao na štete i štetne posljedice koje nastaju zbog šumskih požara. Bit njegovog izlaganja odnosila se na metode vrednovanja izravnih i neizravnih šteta koje uzrokuju šumski požari. Posebno je naglasio kakav je cilj učinkovite protupožarne zaštite šuma.
Željko Tomić i Dario Ivić (HCPHS): Phytophthora alni – prvi nalaz na johi (Alnus glutinosa) u Hrvatskoj. Prvi autor je iznio podatke o pseudogljivi Phytophthora alni, koja je tijekom 2012. godine prvi puta nađena u Hrvatskoj na crnim johama na tri lokaliteta na područjima Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. To je vrlo opasan uzročnik koji napada korijen i donji dio debla crne johe te uzrokuje brzo sušenje stabala.
Branko Bradić (HŠD): Kukci defolijatori šumskog drveća i grmlja u nizinskim čazmanskim šumama. Ovdje se radi o rezultatima istraživanja defolijatora koje je autor ranije proveo u čazmanskim nizinskim šumama. Među defolijatorima utvrdio je 148 vrsta leptira, 32 vrste kornjaša, 10 vrsta opnokrilaca, 7 vrsta jednakokrilaca i 2 vrste dvokrilaca. Među utvrđenim vrstama nalaze se dobro poznati defolijatori hrasta lužnjaka. Autor smatra da je brojnost vrsta defolijatora u hrastovim šumama više-manje stalna.
Nikola Lacković, Milan Pernek, Boris Liović i Dinka Matošević (HŠ institut): Jasenova grbica (Abraxsas pantaria), štetnik jasena u NP Krka. Znanstvenici Hrvatskog šumarskog instituta s tijekom višegodišnjih istraživanja štetnika i bolesti na području NP Krka došli do značajnih saznanja o jasenovoj grbici, o čemu nas je izvijestio prvi autor. Iako je jasenova grbica kao štetnik poznata u Sredozemlju, u Hrvatskoj otkrivena je tek tijekom navedenih istraživanja i to na poljskom jasenu. Autori su detaljno istraživali biologiju štetnika, o čemu je skup upoznao prvi autor.
Andrija Vukadin (HCPHS) i Milan Glavaš (HŠD): Borova osa predivica (Acantholyda hieroglyphica Crist.) značajan štetnik u proizvodnji hortikulturnih sadnica bora. Prvi autor govorio je o nalazima borove ose predivice na planinskom boru koje smo bilježili od 1995. godine. Poseban osvrt dat je na njen nalaz i štete koje smo utvrdili na planinskom

ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 104     <-- 104 -->        PDF

boru u nekoliko rasadnika tijekom 2012. godine. Na kraju su date upute za njeno suzbijanje.
Marija Kolšek (Zavod za gozdove Slovenije), Maarten de Groot i Tine Hauptman (Gozdarski inštitut Slovenije): Neselektivni ulov kukaca Trinetom. Prva autorica iznijela je rezultate do kojih su došli tijekom prošlogodišnjih istraživanja. Radi se o ulovu potkornjaka i neciljanih kukaca sustavom Trineta. Dobiveni rezultati pokazali su da se uz zamke sustava Trinet ulovi zanemariv broj neciljanih kukaca u odnosu na njihovu brojnost u blizini zamke. Od neciljanih kukaca najviše se ulovilo muha, slijede pčele, ose i mravi, potom uši i kornjaši, te pauci.
Milivoj Franjević, Ivan Lukić i Boris Hrašovec (ŠF Zagreb): Uloga i značaj predatorske faune na dinamiku gradacije smrekovih potkornjaka na području sjevernog Velebita.
U NP Sjeverni Velebit od 2005. godine potkornjaci drvaši prate se i love pomoću feromonskih klopki. Među ulovljenim potkornjacima ima i onih rijetkih, pa čak i prvi puta nađenih u nas i na širem području Balkana. Među ulovljenim kukcima praćene su dvije predatorske vrste, Thanasimus formicarius i Nemosoma elongatum o kojim je prvi autor iznio podatke najnovijih spoznaja.
Dušan Jurc (Gozdarski inštitut Slovenije): Da li se šumarstvo treba pripremiti za unos invanzivnih štetnih organizama? Izlaganje ovog autora je od posebnog začenja. Autor je na početku istaknuo da se u europske habitate naselilo preko 10 000 stranih organizama. Naveo je neke od međunarodnih obveza za njihovu eradikaciju, ali i teškoće s tim u vezi. Nadalje je dao popis 85 vrsta štetnih organizama (najviše kukaca i gljiva) koji prijete šumarstvu. Eradikacija novounesenog štetnog organizma u nekim slučajevima može biti katastrofalna za šire područje, ukoliko zahtijeva sječu i uništenje svakog stabla (u šumi, parku, vrtu, drvoredu i td.) u krugu nekoliko km od mjesta nalaza. Posljedice su nezamislive. Autor smatra da na prvom mjestu treba spriječiti unos štetnog organizma. Zato šumarstvo treba pripremiti Strategiju za zaštitu zdravlja šuma i to kao nacionalno usmjerenje.
Milan Glavaš (HŠD): Karantenski štetni šumski organizmi prema listama BiH, EU i EPPO. Oslanjajući se na Atlas karantenskih štetnih organizama za Bosnu i Hercegovinu autor je dao detaljan pregled i tumačenje onh koji su značajni za naše šumarstvo, o čemu je već pisano u Šumarskom listu 136, 9–10, 527–530, pa ovdje nije potrebno daljnje navođenje.
Kolege iz Bosne i Hercegovine obavijestli su slušatelje da je Atlas u odgovarajućim centrima EU primljen kao jedinstvena knjiga posebnog značenja. O Atlasu je govorio i njegov nakladnik iz Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja. Na taj način je Atlas karantenskih štetnih organizama na Šumarskoj sekciji doživio svojevrsnu promociju.
Zaključak
Sudionici 57. seminara biljne zaštite su od autora izlaganja dobili uvid u sadašnje stanje zaštite bilja uopće i njene perspektive s obzirom na kretanja i događanja u sadašnjim događanjima u svijetu i u nas. Svakako su koristili i međusobni susreti, razmjene iskustava i dogovori za buduće radove. To se tiče agronoma i svih pratećih struktura. Tiče li se i šumara? DA!
Za ovaj seminar šumari su pripremili kvalitetna izlaganja, prikazali su sadašnju problematiku zaštite šuma i ukazali na putove koji su pred nama i kako se treba pripremiti za nadolazeće nedaće. Kolege iz susjednih zemalja su u tome nesebično sudjelovali i dali vrlo značajan doprinos Šumarskoj sekciji, a svi zajedno cijelom seminaru. Pouzdano znam da je, kao referenti i kao slušatelji, seminaru bio voljan nazočiti daleko veći broj domaćih šumara. Oni o tome ne odlučuju.
Unatoč svemu, naš je čvrsti stav da ćemo sudjelovati i na 58. seminaru biljne zaštite i to u puno većem broju, a da će Šumarskoj sekciji nazočiti domaći šumari kako ih poziva struka, jer to radimo za šumarstvo, domovinu i njene ljude. Hoćemo li na sljedećem seminaru svoja znanja prenositi samo stranim šumarima i stručnjacima drugih djelatnosti, ne ovisi o nama.
Kolegi Željku Kauzlariću upućujem čestitke na priznanju.