DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Zavoda za gozdove Slovenije (2), Gozdarskog inštituta Slovenije (3) i Šumarskog fakulteta Sarajevo (2). Ukupno autora i koautora bilo je 17 iz Hrvatske i 7 iz inozemstva. Radnom dijelu Šumarske sekcije ukupno je nazočilo (referenata i slušatelja) 20-ak domaćih šumara, zatim predstavnici za proizvodnju i distribuciju sredstava za zaštitu bilja (BASF i Syngenta), oko 10-ak stručnjaka iz BiH i Slovenije i isto toliko agronoma (većinom iz HCPHS – Zavoda za zaštitu bilja). Razlog slabog odaziva šumara je svima poznat i nije ga potrebno komentirati.
Na početku rada voditelj Šumarske sekcije prof. dr. sc. Milan Glavaš nazočnima je uputio pozdrave dobrodošlice. Ukazao je na teškoće zbog kojih je slab odaziv domaćih šumara na prošli i ovaj seminar. Nazočne je pozdravio i dekan Šumarskog fakulteta Sarajevo prof. dr. sc. Mirza Dautbašić. Svi su nazočni zaključili da bi bilo vrlo štetno kada bi šumari odustali od sudjelovanja u budućim seminarima i da treba nastaviti sudjelovanje bez obzira na sva sadašnja događanja. Nadalje voditelj je izvijestio o događanjima na svečanom otvaranju seminara i istakao da je mr. sc. Željko Kauzlarić kao priznanje i nagradu za dosadašnji rad u struci i doprinos HDBZ dobio Povelju s brončanom plaketom, na čemu su mu svi čestitali. Isto tako čestitke je primila i naša nagrađena studentica Ivana Medved, koja je na kraju seminara izrazila veliko zadovoljstvo i ukazala na koristi i spoznaje koje je stekla slušajući izlagače na Šumarskoj sekciji. Nakon toga sekcija je radila po predviđenom programu, a dalje slijedi osvrt na pojedina izlaganja.
Željko Kauzlarić (UŠP Delnice): Sivi puh – štetnik u šumama Gorskoga kotara. Autor je u uvodnom dijelu ukazao da u šumama Gorskog kotara obitavaju tri vrste puhova među kojima je najbrojini sivi puh – Glis glis L. o kojemu je detaljno govorio. Zatim je prikazao rezultate višegodišnjih istraživanja šteta koje puhovi čine u smrekovim sastojinama. Istaknuo je da je sigurna mjera sprječavanja šteta od puhova ponovno uspostavljanje narušene ravnoteže u šumskim ekosustavima.
Krunoslav Arač (UŠP Koprivnica): Određivanje vrsta malih sisavaca iz plijena šumske sove (Strix aluco L.) na području gospodarske jedinice "Repaš – Gabajeva greda". Slušatelje su zadivili podaci o ulozi šumske sove kao predatora sitnih sisavaca (voluharice, miševi, rovke). Vrste sisavaca utvrđuju se analizom životinjskih ostataka (kostiju) u gvalama sove. Vrlo je značajno da jedna šumska sova godišnje konzumira 1 000 i više malih (štetnih) sisavaca, što je svrstava u red značajnih predatora. Autor upućuje na daljnja istraživanja šumske sove kao predatora u šumama.
Damir Jelić (UŠP Nova Gradiška): Problematika zaštite lužnjakovih sastojina i strogo zaštićenih životinjskih vrsta. Ovaj je autor ukazao na vrlo složenu problematiku zaštite hrastovih sastojina na obitavalištima zaštićenog orla štekavca (Haliaetus albicilla L.). Složenost se očituje u zabrani radova u šumi u okruženju orla štekavca vezano za njegovu biologiju s jedne strane i šumske zaštitarske i druge zahvate koji se istovremeno trebaju obaviti na istom lokalitetu. Smatra da za pronalaženje povoljnih rješenja za zaštitu orla štekavca i hrastovih sastojina pred stručnjacima stoje veliki izazovi, za što je potrebna čvrsta suradnja šumara, ekologa, ornitologa i stručnjaka iz drugih područja.
Petar Jurišić i Marko Šprišić (UŠP Sisak): Mogućnost primjene selektivnog herbicida u njezi pomlatka hrasta lužnjaka. Kolege iz Siska iznijeli su rezultate dobivene provedbom njege pomlatka hrasta lužnjaka uništavanjem korovskih biljaka selektivnim herbicidom komercijalnog naziva LIRA ili LONTRE. Herbicid je u koncentraciji 0,2 i 0,4 % dobro uništavao širokolisne korove. Glavna korovska biljka bio je paprac (Polygonum hydropiper L.) koju je herbicid učinkovito uništavao, a da istovremeno nije oštetio mlade hrastove.
Jošt Jakša (Zavod za gozdove Slovenije): Utjecaj suše na šumu. U ovom izlaganju bila je riječ o vrlo složenim zakonitostima vode u tlu i mogućnostima opskrbe biljke vodom, posebice u sušnim razdobljima. Autor je govorio o energiji kojom je voda vezana u tlu, pa razlikuje osmotski potencijal, gravitacijski potencijal, kapilarni ili absorpcijski potencijal i rotacijski kapacitet, što dokazuje koliko je vode tlo sposobno zadržati. Nadalje je ukazano na načine gubitka vode i posljedice za biljke. Autor smatra da će zbog nadolazećih klimatskih promjena biti nužno povećati sveobuhvatno šumarsko znanje i primijeniti ga na održavanje šumskih sastojina u sušnim uvjetima.