DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Milan Glavaš (HŠD) i Darko Pleskalt (Direkcija HŠ): Šumski požari u Hrvatskoj i uzročnici njihova nastajanja. Darko Pleskalt je iznio rezultate analize šumskih požara koji su se u Hrvatskoj pojavili tijekom prošle godine. U Hrvatskoj je 2012. godine izbilo 568 šumskih požara koji su opožarili preko 24 800 ha površina pod različitom vegetacijom. Prosjek je po jednom požaru 43,70 ha. Najviše ih je bilo na području krša (368 požara – 68 %, opožarena površina preko 20 800 ha ili 84 %). Izuzetno 4 velika požara opožarila su gotovo 8 500 ha. Zabrinjavajuće je da je 65 % požara nastalo po nepoznatom uzroku, na što autori rada upućuju kao društveni problem širih razmjera. Mirza Dautbašić i Osman Mujezinović (ŠF Sarajevo): Šumski požari uzročnici ekoloških i ekonomskih šteta u šumama Bosne i Hercegovine. O problematici šumskih požara u susjednoj državi prisutne je upoznao Osman Mujezinovvić. Iznio je podatke da su u protekloj godini na području Federacije Bosne i Hercegovine nastalaa 793 šumska požara koji su opožarili približno 21 500 ha različitih površina. Nadalje je ukazivao na štete i štetne posljedice koje nastaju zbog šumskih požara. Bit njegovog izlaganja odnosila se na metode vrednovanja izravnih i neizravnih šteta koje uzrokuju šumski požari. Posebno je naglasio kakav je cilj učinkovite protupožarne zaštite šuma. Željko Tomić i Dario Ivić (HCPHS): Phytophthora alni – prvi nalaz na johi (Alnus glutinosa) u Hrvatskoj. Prvi autor je iznio podatke o pseudogljivi Phytophthora alni, koja je tijekom 2012. godine prvi puta nađena u Hrvatskoj na crnim johama na tri lokaliteta na područjima Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. To je vrlo opasan uzročnik koji napada korijen i donji dio debla crne johe te uzrokuje brzo sušenje stabala. Branko Bradić (HŠD): Kukci defolijatori šumskog drveća i grmlja u nizinskim čazmanskim šumama. Ovdje se radi o rezultatima istraživanja defolijatora koje je autor ranije proveo u čazmanskim nizinskim šumama. Među defolijatorima utvrdio je 148 vrsta leptira, 32 vrste kornjaša, 10 vrsta opnokrilaca, 7 vrsta jednakokrilaca i 2 vrste dvokrilaca. Među utvrđenim vrstama nalaze se dobro poznati defolijatori hrasta lužnjaka. Autor smatra da je brojnost vrsta defolijatora u hrastovim šumama više-manje stalna. Nikola Lacković, Milan Pernek, Boris Liović i Dinka Matošević (HŠ institut): Jasenova grbica (Abraxsas pantaria), štetnik jasena u NP Krka. Znanstvenici Hrvatskog šumarskog instituta s tijekom višegodišnjih istraživanja štetnika i bolesti na području NP Krka došli do značajnih saznanja o jasenovoj grbici, o čemu nas je izvijestio prvi autor. Iako je jasenova grbica kao štetnik poznata u Sredozemlju, u Hrvatskoj otkrivena je tek tijekom navedenih istraživanja i to na poljskom jasenu. Autori su detaljno istraživali biologiju štetnika, o čemu je skup upoznao prvi autor. Andrija Vukadin (HCPHS) i Milan Glavaš (HŠD): Borova osa predivica (Acantholyda hieroglyphica Crist.) značajan štetnik u proizvodnji hortikulturnih sadnica bora. Prvi autor govorio je o nalazima borove ose predivice na planinskom boru koje smo bilježili od 1995. godine. Poseban osvrt dat je na njen nalaz i štete koje smo utvrdili na planinskom |