DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 104     <-- 104 -->        PDF

boru u nekoliko rasadnika tijekom 2012. godine. Na kraju su date upute za njeno suzbijanje.
Marija Kolšek (Zavod za gozdove Slovenije), Maarten de Groot i Tine Hauptman (Gozdarski inštitut Slovenije): Neselektivni ulov kukaca Trinetom. Prva autorica iznijela je rezultate do kojih su došli tijekom prošlogodišnjih istraživanja. Radi se o ulovu potkornjaka i neciljanih kukaca sustavom Trineta. Dobiveni rezultati pokazali su da se uz zamke sustava Trinet ulovi zanemariv broj neciljanih kukaca u odnosu na njihovu brojnost u blizini zamke. Od neciljanih kukaca najviše se ulovilo muha, slijede pčele, ose i mravi, potom uši i kornjaši, te pauci.
Milivoj Franjević, Ivan Lukić i Boris Hrašovec (ŠF Zagreb): Uloga i značaj predatorske faune na dinamiku gradacije smrekovih potkornjaka na području sjevernog Velebita.
U NP Sjeverni Velebit od 2005. godine potkornjaci drvaši prate se i love pomoću feromonskih klopki. Među ulovljenim potkornjacima ima i onih rijetkih, pa čak i prvi puta nađenih u nas i na širem području Balkana. Među ulovljenim kukcima praćene su dvije predatorske vrste, Thanasimus formicarius i Nemosoma elongatum o kojim je prvi autor iznio podatke najnovijih spoznaja.
Dušan Jurc (Gozdarski inštitut Slovenije): Da li se šumarstvo treba pripremiti za unos invanzivnih štetnih organizama? Izlaganje ovog autora je od posebnog začenja. Autor je na početku istaknuo da se u europske habitate naselilo preko 10 000 stranih organizama. Naveo je neke od međunarodnih obveza za njihovu eradikaciju, ali i teškoće s tim u vezi. Nadalje je dao popis 85 vrsta štetnih organizama (najviše kukaca i gljiva) koji prijete šumarstvu. Eradikacija novounesenog štetnog organizma u nekim slučajevima može biti katastrofalna za šire područje, ukoliko zahtijeva sječu i uništenje svakog stabla (u šumi, parku, vrtu, drvoredu i td.) u krugu nekoliko km od mjesta nalaza. Posljedice su nezamislive. Autor smatra da na prvom mjestu treba spriječiti unos štetnog organizma. Zato šumarstvo treba pripremiti Strategiju za zaštitu zdravlja šuma i to kao nacionalno usmjerenje.
Milan Glavaš (HŠD): Karantenski štetni šumski organizmi prema listama BiH, EU i EPPO. Oslanjajući se na Atlas karantenskih štetnih organizama za Bosnu i Hercegovinu autor je dao detaljan pregled i tumačenje onh koji su značajni za naše šumarstvo, o čemu je već pisano u Šumarskom listu 136, 9–10, 527–530, pa ovdje nije potrebno daljnje navođenje.
Kolege iz Bosne i Hercegovine obavijestli su slušatelje da je Atlas u odgovarajućim centrima EU primljen kao jedinstvena knjiga posebnog značenja. O Atlasu je govorio i njegov nakladnik iz Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja. Na taj način je Atlas karantenskih štetnih organizama na Šumarskoj sekciji doživio svojevrsnu promociju.
Zaključak
Sudionici 57. seminara biljne zaštite su od autora izlaganja dobili uvid u sadašnje stanje zaštite bilja uopće i njene perspektive s obzirom na kretanja i događanja u sadašnjim događanjima u svijetu i u nas. Svakako su koristili i međusobni susreti, razmjene iskustava i dogovori za buduće radove. To se tiče agronoma i svih pratećih struktura. Tiče li se i šumara? DA!
Za ovaj seminar šumari su pripremili kvalitetna izlaganja, prikazali su sadašnju problematiku zaštite šuma i ukazali na putove koji su pred nama i kako se treba pripremiti za nadolazeće nedaće. Kolege iz susjednih zemalja su u tome nesebično sudjelovali i dali vrlo značajan doprinos Šumarskoj sekciji, a svi zajedno cijelom seminaru. Pouzdano znam da je, kao referenti i kao slušatelji, seminaru bio voljan nazočiti daleko veći broj domaćih šumara. Oni o tome ne odlučuju.
Unatoč svemu, naš je čvrsti stav da ćemo sudjelovati i na 58. seminaru biljne zaštite i to u puno većem broju, a da će Šumarskoj sekciji nazočiti domaći šumari kako ih poziva struka, jer to radimo za šumarstvo, domovinu i njene ljude. Hoćemo li na sljedećem seminaru svoja znanja prenositi samo stranim šumarima i stručnjacima drugih djelatnosti, ne ovisi o nama.
Kolegi Željku Kauzlariću upućujem čestitke na priznanju.