DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 106     <-- 106 -->        PDF

je stručnu ekskurziju vezanu uz propadanja jele na području šumarije Vrbovsko, ali se ista nije mogla održati zbog izuzetno loših zimskih nedaća.
Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatskog društva biljne zaštite.
Uzimajući u obzir aktivnosti Željka Kauzlarića na radnom mjestu i nesebičnom trudu u radu HDBZ, dodijeljeno mu je zasluženo priznaje Povelja uz brončanu plaketu.
Ovom prilikom kolegi Željku Kauzlariću upućujem iskrene čestitke.
Mr. sc. Dragomir Pfeifer
Davorin Kajba
Mr. sc. Dragomir Pfeifer, dipl. ing. šumarstva obranio je 13. prosinca 2012. godine znanstveni magistarski rad pod naslovom: "Valorizacija uspijevanja klonova topola iz Sekcije Aigeiros u mreži pokusa na području Hrvatske" te time stekao akademski stupanj magistra znanosti iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti, znanstvenom polju šumarstvo, znanstvena grana genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Javna obrana održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Milan Oršanić, predsjednik, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Davorin Kajba, mentor, član, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Sanja Perić, član, znanstveni savjetnik, Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko. Rad je podijeljen u šest poglavlja s više potpoglavlja, a sveukupno sadrži 124 stranice sa 36 slika, 85 tablica i 53 naslova korištene literature.
Životopis
Dragomir Pfeifer rođen je 1963. godine u Osijeku. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Osijeku, a akademske godine 1982/83. upisao je Šumarski fakultet, Šumarski odjel na Sveučilištu u Zagrebu. Diplomirao je 1988. godine obranivši diplomski rad pod naslovom "Utvrđivanje točnosti temeljnice izmjerom prsnih promjera i opsega". U razdoblju 1988/89. zaposlen je kao pripravnik u ROŠ Slavonska šuma Vinkovci, a od 1991. godine u JP Hrvatske šume p.o. Zagreb. U istom poduzeću sada pod imenom Hrvatske šume d.o.o. Zagreb zaposlen je i danas. Radio je na poslovima taksatora u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Osijek, revirnika u Šumariji Osijek, bio je upravitelj Šumarije Darda, a danas radi kao rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma u UŠP Osijek. Od osnutka Povjerenstva za topole, u nadležnosti resornog Ministarstva, aktivno je do danas sudjelovao u njenom radu. Ovlašteni je inženjer šumarstva, član je Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i član je Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva.
Sažetak rada
U Uvodu pristupnik obrađuje gospodarski značaj kultura i plantaža crnih i euroameričkih topola prema podacima šumskogospodarske osnove područja Republike Hrvatske i objašnjava potrebu valorizacije uspijevanja pojedinih klonova koji se koriste u šumarskoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 107     <-- 107 -->        PDF

U potpoglavlju Osnovne značajke roda Populus L. dat je osnovni prikaz ovoga roda iz porodice Salicaceae. U potpoglavlju Taksonomski položaj roda Populus L. dat je shematski pregled taksonomskih jedinica crnih topola s njihovim osnovnim karakteristikama prema važećoj sistematici i prema sustavnoj razdiobi. Pristupnik je uzimajući u obzir dosadašnje spoznaje šumarske znanosti u potpoglavlju Rasprostranjenost vrsta iz sekcije Aigeiros Duby, obradio rasprostranjenost europske i američke crne topole u dijelu njihove prirodne rasprostranjenosti. Potpoglavlje Biološko-uzgojne značajke topola sekcije Aigeiros Duby obrađuje osnovne značajke europske crne topole (Populus nigra L.), američke crne topole (Populus deltoides W. Bartram ex Marshall) i Frimontove topole (Populus fremontii S. Watson), njihove varijetete i sinonime, njihovo stanište, biološke značajke i načine razmnožavanja. U zasebnom potpoglavlju Europska crna topola (Populus nigra L.) u Hrvatskoj obrađene su značajnije populacije crne topole koje se nalaze na području riječnih dolina Hrvatske, a koje su više ili manje izložene plavljenju u svom nizinskom vegetacijskom pojasu, uglavnom između rijeke Drave i rijeke Save s različitim šumskim zajednicama, a pripadaju srednjoeuropskoj i subpanonskoj vegetacijskoj zoni. Početni razvoj topolarstva u Hrvatskoj nastao introdukcijom kanadskih topola, kao i daljnji tijek oplemenjivanja i uzgajanja topola, obrađen je u zasebnom potpoglavlju Značaj topolarstva u Hrvatskoj kroz povijest, te je prikazano sadašnje stanje s ukupno priznatih i registriranih 17 klonova topola, od kojih se većina više i ne koriste pri osnivanju novih nasada. Potpoglavlje Pregled istraživanja uspijevanja klonova topola iz sekcije Aigeiros na području Hrvatske daje rezultate istraživanja proizvodnih mogućnosti pojedinih klonova, utjecaj stojbinskih prilika na njihovo uspijevanje, različite uzgojne tehnike, kao i utjecaj štetnih abiotičkih i biotičkih čimbenika.
U poglavlju Materijal i metode rada u posebnom potpoglavlju Predmet istraživanja pristupnik navodi detaljan opis sedam komparativnih nasada topola na raznim lokacijama od gornje Podravine do Baranje. Istraživanja su obavljena u komparativnim nasadima euroameričkih topola Drnje (1), Preložnički berek (2), Bezdan (3), Španjolska ada (4), Pampas (5), Zlatna Greda (6) i Dravica (7). Gornjoj Podravini pripadaju komparativni nasadi Drnje u Šumariji Koprivnica i Preložnički berek u Šumariji Đurđevac. Donjoj Podravini, odnosno Slavoniji i Baranji, pripadaju komparativni nasadi Bezdan i Dravica u Šumariji Darda, Španjolska ada u Šumariji Valpovo i Pampas u Šumariji Osijek. Komparativni nasad Zlatna Greda u Šumariji Tikveš nalazi se u nekadašnjoj poplavnoj dolini rijeke Dunav. Osim komparativnih nasada, izmjere su obavljene i u klonskom arhivu topola Pampas (8) u Šumariji Osijek. Također je dat shematski prikaz prostornog rasporeda za svaki pojedini klonski test. U potpoglavlju Opis komparativnih nasada data je klasifikacija tala, način i razmak sadnje u pojedinom pokusnom objektu, te godina i vrijeme osnivanja pokusa. Tablično je prikazan broj klonova (tretiranja), veličina plohica i ukupan broj sadnica po pojedinom komparativnom nasadu. Izmjera prsnih promjera i visina te procjena volumena pojedinačnih stabala, utvrđena je pomoću drvno gromadnih tablica za srednje plošno stablo plohice, a sve je objašnjeno u potpoglavlju Način i vrijeme izmjere. Osim izmjere obavljen je pregled stabala u smislu položaja krošnje, habitusa i zimotrenosti. U potpoglavlju Način obrade izmjerenih podataka prikazan je način određivanja drvne zalihe i izračun svih parametara deskriptivne statistike.
Poglavlje Rezultati istraživanja i rasprava sadrži više potpoglavlja, a rezultati su razdijeljeni s obzirom na mjerena svojstva kroz više plantažnih starosti za svaki od komparativnih nasada, te usporedna istraživanja uspijevanja klonova topola na različitim staništima. U potpoglavlju Rezultati izmjere prsnih promjera i visina dati su rezultati izmjera za svaki od komparativnih nasada i to redom: Drnje, Preložnički berek, Bezdan, Španjolska ada, Pampas, Zlatna Greda i Dravica, te za klonski arhiv topola Pampas. Plantažna starost izmjera u komparativnim nasadima kretala se od 1 + 8 godina do 2 + 31 godine, zavisno od pojedinog klonskog testa, a svaki je izmjeren u jednoj, dvije ili tri različite plantažne dobi. Tablično su prikazani prosjeci prsnih visina i promjera, njihova širina varijabilnosti i vrijednosti koeficijenta varijabilnosti (C.V.) Potpoglavlje Drvna zaliha i prirast daje pregledno rezultate drvne zalihe za svaki klon po pojedinim plohicama (repeticijama), ukupno po hektaru (m3/ha), te prosječni godišnji prirast po hektaru za svaku izmjerenu plantažnu dob i za svaku pokusnu plohu. U potpoglavlju Utvrđivanje značajnosti razlika u produkciji drvne zalihe između pojedinih klonova, analiza varijance i Duncan-ov test dati su rezultati analiza za svojstvo produkcije drvne zalihe između pojedinih klonova topola za svaku izmjeru u svim komparativnim nasadima. Rezultati analize varijance pokazali su u svim slučajevima postojanje statistički značajnih razlika između pojedinih klonova s obzirom na istraživano svojstvo produkcije drvne zalihe. U većini slučajeva nije potvrđena statistički značajna razlika za isto svojstvo između pojedinih ponavljanja (blokova) unutar istog pokusa. Kako bi identifikacija klonova koji pokazuju značajnu razliku kod svojstva produkcije drvne zalihe bila što točnija, napravljen je za svaki komparativni nasad i Duncanov test ispitivanja značajnosti razlika između pojedinih sredina tretiranja. U potpoglavlju Produktivnost klonova u komparativnim nasadima topola pristupnik iznosi da je raznolikost klonske smjese korištene u mreži pokusa na području Hrvatske utjecala i otežala donošenje generalnih zaključaka o uspijevanju pojedinih klonova. Rezultati analize varijance i Duncan-ovog testa po pojedinim komparativnim nasadima pokazali su statistički značajnu razliku u reakciji pojedinih klonova na utjecaj vanjskih čimbenika