DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 108     <-- 108 -->        PDF

za svojstvo produkcije drvne zalihe. Ovakva reakcija je očekivana, jer su svi komparativni nasadi bili postavljeni na način da su uz nove selekcije korišteni i klonovi koji su do tog vremena bili standardni, referentni klonovi. Standardni klonovi su upravo zbog svoje smanjene vitalnosti i produkcije trebali biti zamijenjeni novim klonovima, koji su prije svog priznavanja i korištenja na velikim površinama trebali biti testirani u terenskim pokusima. Rezultati Duncan-ovog testa dali su pregled statistički značajnih razlika u produkciji pojedinih klonova za svaki komparativni nasad.
Na temelju rasprave slijede Zaključci u kojima pristupnik navodi sljedeće glavne izvode: u sedam istraživanih komparativnih nasada crnih topola i njezinih hibrida na području Hrvatske utvrđena je statistički značajna međuklonska varijabilnost za promatrano svojstvo drvne zalihe (m3/ha); u šest istraživanih komparativnih nasada nije dobivena statistički značajna razlika u produkciji između ponavljanja unutar pojedinog pokusa, što ukazuje na dobar odabir površina za osnivanje klonskih testova, pa homogenost staništa nije utjecala na grešku eksperimenta; najveću drvnu zalihu, u većini komparativnih nasada u kojima je testiran imao je klon američke crne topole (P. deltoides W. Bartram ex Marshall) ‘S 1-8’; Značajnu drvnu zalihu (m3/ha) u najkasnije osnovanom komparativnom nasadu pokazali su klonovi P. ×canadensis Moench ‘M-1’, ‘Gigant’, ‘Triplo’ i ‘Pannonia’, te ih je kao visokoproduktivne klonove potrebno uključiti u daljnja istraživanja; u svim komparativnim nasadima klonovi topola s najslabijom produkcijom u dobi od 2 + 14 do 2 + 30 godina po svojim dimenzijama i produkciji bili su najslabiji već u plantažnoj dobi od 2 + 4 do 2 + 7 godina; kod fenotipski nestabilnih klonova visoke produkcijske sposobnosti takve pravilnosti nisu utvrđene i uslijed izuzetne osjetljivosti na napad gljive Dothichiza populea Sacc. et. Br. znatan broj klonova P. deltoides W. Bartram ex Marshall (‘618’, ‘457’, ‘55/65’, ‘480’, ‘725’, ‘479’, ‘709’, ‘Harvard’, ‘Onda’, ‘908’, ‘450’ i ‘S 6-3’), koji je korišten pri osnivanju promatranih komparativnih nasada, sada više nije u operativnoj uporabi.
Stručno povjerenstvo u istom sastavu kao i na obrani rada dalo je svoju ocjenu i mišljenje o radu pristupnika kako slijedi: problematika i rezultati uspijevanja klonova crnih topola i njezinih hibrida te njihova genetska izdiferenciranost, u osnovanim klonskim testovima na potencijalnim staništima Hrvatske do sada nisu bili objedinjeni i adekvatno obrađeni. Klonske smjese topola predstavljale su standardne, referentne i selekcionirane genotipove nastale tijekom posljednjih desetljeća, a testirane su u mreži terenskih pokusa na divergentnim lokalitetima od gornje Podravine do Baranje. Valorizacija produktivnosti i preživljavanja za više od 50 klonova uključivala je rezultate dobivene tijekom različitih plantažnih starosti, koje je pristupnik u eksperimentalnom istraživanju statistički dobro obradio i interpretirao, koristeći stranu i domaću literaturu, pa su isti komparabilni s rezultatima iz drugih zemalja.
Dobiveni rezultati produktivnosti te genotipske i fenotipske varijabilnosti klonova crnih topola znatan su doprinos, pokazatelj i vodilja ka usmjeravanju budućeg oplemenjivanja, osnivanja i uzgajanja crnih topola na području Hrvatske.
Srdačno čestitamo kolegi Pfeiferu na postignutom znanstvenom stupnju magistra znanosti. Želimo mu i dalje uspješan i plodan rad.
Mr. sc. Dalibor Tonc
Mario Božić
Mr. sc. Dalibor Tonc, dipl. inž. šum. obranio je dana 13. prosinca 2012. godine znanstveni magistarski rad pod naslovom: "Produkcija močvarnog taksodija (Taxodium distichum (L.) Rich.) u Hrvatskoj", te time stekao akademski stupanj magistra znanosti.
Javna obrana znanstvenog magistarskog rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom u sastavu:
Prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, Šumarski fakultet, Zagreb, predsjednik;

ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 109     <-- 109 -->        PDF

Izv. prof. dr. sc. Mario Božić, Šumarski fakultet, Zagreb, mentor, član;
Dr. sc. Šime Meštrović, redoviti profesor u mirovini, član.
Životopis
Dalibor Tonc rođen je 20. srpnja 1963. godine u Osijeku. Po završetku osnovne škole u Osijeku nastavlja školovanje u Centru za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar", Osijek, usmjerenje – Suradnik u nastavi za matematiku fiziku i kemiju. Po odsluženju vojnog roka, upisuje se na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a diplomu stječe 1989. godine iz kolegija Dendrologija s temom: "Morfologija nekih vrsta eukaliptusa, njihovo vegetativno razmnožavanja i mogućnost upotrebe".
Pripravnički staž, od 1. siječnja 1990. do 31. prosinca 1991. odradio je u tadašnjem ROŠ "Slavonska šuma" Vinkovci, OOUR-u za uzgoj i zaštitu šuma Osijek. Nakon polugodišnjeg prekida rada, nastavlja raditi na određeno vrijeme, a kasnije na neodređeno vrijeme u JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, na poslovima pomoćnika, zatim taksatora i samostalnog taksatora u Odjelu za uređivanje šuma osječke Uprave šuma. Kao stipendist JP"Hrvatske šume" 1993. godine upisao je postdiplomski studij iz područja Uređivanja šuma. Na poslovima samostalnog taksatora zadržao se do svibnja 2000. godine kada prelazi u Šumariju Valpovo, gdje do travnja 2004. godine radi na poslovima revirnika. U travnju 2004. godine imenovan je upraviteljem Šumarije Valpovo i na tom poslu radi i danas. Oženjen je i ima troje djece. Sudionik je Domovinskog rata.
Prikaz rada
Znanstveni magistarski rad Dalibora Tonca opsega je 182 stranice, sadrži 46 tablica, 90 slika, 30 priloga, te 65 navoda citirane literature. Strukturalno rad je podijeljen u 7 glavnih poglavlja: Uvod, Materijal i metode, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključci, Literatura i Prilozi.
Uvod
U ovom poglavlju autor uvodno opisuje lokalitete istraživanja te navodi dosadašnja istraživanja kroz pregled domaće i strane literature. U okviru potpoglavlja područja istraživanja donosi povijesni i zemljopisni prikaz istraži­van­og područja te osnovne podatke o klimi, tlu, nadmorskoj visini i šumskim zajednicama, u okviru kojih se nalaze istraživani lokaliteti. U potpoglavlju Predmet istraživanja ukratko opisuje rod te detaljnije istraživanu vrstu – močvarni taksodij. Nadalje, kao Cilj istraživanja navodi da na temelju analize stabla i ponovljene izmjere nastoji donijeti sud o rastu i prirastu pojedinih stabala, dinamici razvoja sastojina, izračunati drvnu zalihu, prirast te produkciju sastojina močvarnog taksodija na istraživanim lokalitetima.
Materijal i metode
U ovom poglavlju autor u početku objašnjava odabir lokaliteta i navodi broj izmjerenih stabala na odabranim lokalitetima. Nadalje opisuje taksacijske elemente (visinu i promjer) koji su uzeti kao varijable izmjere te točnost izmjere na terenu. U vezi s izmjerom visina pojašnjava kategorije stabala s obzirom na stanje vrha. Objašnjava metodu odabira stabala (Hohenadlova metoda) za totalnu analizu stabala. Opisuje rad na terenu i u laboratoriju te uredsku obradu podataka. Pri kraju poglavlja donosi objašnjenja osnovnih pojmova (rast, prirast, produkcija) korištenih u radu.
Rezultati istraživanja
Poglavlje sadrži šest potpoglavlja. U prvome potpoglavlju autor prikazuje analizu dinamike rasta i prirasta primjernih stabala na temelju stabala uzorkovanih za totalnu analizu stabla. Po plohama za analizirana stabla prikazuje rezultate analize rasta i prirasta u visinu, debljinu, rast i prirast kružne plohe i volumena. Nadalje prikazuje tečajne priraste svakog analiziranog stabla i razvoj njihovog obličnog broja. U drugom potpoglavlju prikazuje promjenu atributa stabala (visina, promjer i volumen) dobivenih ponovljenom izmjerom na istraživanim lokalitetima. U trećem potpoglavlju autor prikazuje rezultate analize visina, promjera i volumena srednje plošnog stabla (SPS) na istraživanim lokalitetima. U četvrtom potpoglavlju donosi usporedbu atributa (visina, promjer i volumen) srednje plošnih stabala (SPS) na istraživanim lokalitetima. U petom potpoglavlju autor prikazuje razvoj sastojina močvarnog taksodija. Ovdje po lokalitetima iznosi rezultate praćenja pomaka visinske krivulje, raspodjele broja stabala po debljinskim stupnjevima. Nadalje prikazuje razvoj i pomak te usporedbu kružne plohe, volumena te produkciju istraživanih sastojina, kao i njihovu usporedbu po lokalitetima. Na kraju ovog (petog) potpoglavlja autor donosi rezultate dvije izmjere ostalih (malih) grupa stabala močvarnog taksodija. U šestom potpoglavlju autor donosi rezultate sličnih istraživanja poznatih u američkoj literaturi te usporedbu dobivenih rezultata s autohtonim, odnosno udomaćenim vrstama drveća.
Rasprava
U ovom poglavlju autor kritički analizira i tumači dobivene rezultate te ih uspoređuje s rezultatima drugih istraživanja. Rasprava je podjeljena u pet potpoglavlja. U prvom potpoglavlju koje govori o dinamici rasta primjernih stabala na primjernim plohama, autor se kritički osvrće na rast i prirast u visinu sva četiri analizirana stabla na oba lokaliteta. U nastavku objašnjava razlike starosti analiziranih stabala u odnosu na deklariranu starost po Osnovama gospodarenja za obje gospodarske jedinice, čemu je razlog, vjerojatno ubrojavanje lažnih godova u stvarnu starost stabala. Pri kraju rasprave o visini analiziranih stabala autor kritički uspoređuje visine autohtonih te udomaćnih vrsta drveća s

ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 110     <-- 110 -->        PDF

rezultatima istraživanja. Unutar istog potpoglavlja autor raspravlja o promjeni promjera, kružne plohe i volumena analiziranih stabala te podatke kritički uspoređuje s podacima iz literature koji se odnose na autohtone i udomaćene vrste drveća. Osim navedenih atributa, autor donosi usporedbu i kritički se osvrće na iznos veličine izračunatog obličnog broja analiziranih stabala. Pred kraj potpoglavlja autor objašnjava izračun parametara Schumacher-Hallove formule i uspoređuje ih s parametrima iz američke literature, te parametrima koje je u svojim istraživanjima izračunao Špiranec pri izradi svojih privremenih dvoulaznih tablica za močvarni taksodij. U drugom potpoglavlju autor kritički raspravlja o promjenama atributa stabala dobivenih ponovljenom izmjerom na istraživanim lokalitetima. U trećem potpoglavlju autor objašnjava i kritički se osvrće na dinamiku razvoja istraživanih sastojina. Raspravlja o razvoju i pomaku u visinu, gdje kritički komentira učešće stabala s obzirom na stanje vrha na pomak visinskih krivulja. Nadalje objašnjava utjecaj položaja stabala u sastojini u odnosu na promjene promjera, kružne plohe i volumena sastojine. U četvrtom potpoglavlju autor donosi usporedbu i kritički osvrt na dosadašnja istraživanja naših autora te daje rezultate iz strane literature i kritički ih uspoređuje s rezultatima dobivenim istraživanjima. U petom potpoglavlju autor daje kritički osvrta na postojeću zakonsku regulativu u vezi moguće introdukcije vrste na nove površine.
Zaključci
Na temelju rezultata istraživanja te njihove analize i sinteze autor donosi zaključke u kojima sažima rezultate istraživanja i raspravu.
Literatura
Pristupnik je uporabio 65 literaturnih navoda, propisno ih citirajući.
Sažetak rada
Močvarni taksodij u Hrvatskoj se uzgaja od sredine 19. stoljeća, najčešće kao ukrasno drvo ili grupa stabala. Pokušaj komercijalnog uzgoja počinje u prvoj polovici 20. stoljeća osnivanjem kulture močvarnog taksodija u porječju rijeke Mirne u Istri. U Slavoniji i Baranji kulture i grupe stabala posađene su sredinom 20. stoljeća.
U navedenim danas postojećim sastojinama nisu ili su provođeni šumsko-uzgojni zahvati niskog intenziteta. Drvna zaliha istraživanih sastojina, osim sastojine u Istri, utvrđivana je u dvije izmjere. Prvom izmjerom obuhvaćeno je 648, a drugom 469 stabala. Rezultati izmjera očitovali su se u prirastu atributa pojedinačnih stabala. Usporedba rezultata izmjera atributa pojedinačnih stabala prikazana je pomoću usporedbe atributa srednje plošnog stabla. U dvije sastojine na četiri stabla odabrana prema metodi Hohenadla, učinjena je totalna analiza stabala za izračun parametara Schumacher-Hallove formule za izračun volumena. U dvije sastojine u prvom mjerenju izmjerom je utvrđena drvna zaliha 348 i 390 m3/ha, a u drugom mjerenju 438, odnosno 441 m3/ha, što nadmašuje naše komercijalne vrste hrast lužnjak, poljski jasen, običnu jelu i smreku na prvom bonitetu u istoj starosti, gotovo za dvostruki iznos. U odnosu na domaću topolu ta zaliha je upola veća. Produkcija istraživanih sastojina do dobi od 50 godina je oko 450 m3/ha.
U usporedbi s podacima iz strane literature, izračunata zaliha slična je zalihi koja je izmjerena na staništima u Americi. Vrsta bi se mogla ekonomski uzgajati na područjima poplavnih šuma Drave i Dunava.
Magistru znanosti Daliboru Toncu upućujem iskrene čestitke.