DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Izv. prof. dr. sc. Mario Božić, Šumarski fakultet, Zagreb, mentor, član; Dr. sc. Šime Meštrović, redoviti profesor u mirovini, član. Životopis Dalibor Tonc rođen je 20. srpnja 1963. godine u Osijeku. Po završetku osnovne škole u Osijeku nastavlja školovanje u Centru za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar", Osijek, usmjerenje – Suradnik u nastavi za matematiku fiziku i kemiju. Po odsluženju vojnog roka, upisuje se na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a diplomu stječe 1989. godine iz kolegija Dendrologija s temom: "Morfologija nekih vrsta eukaliptusa, njihovo vegetativno razmnožavanja i mogućnost upotrebe". Pripravnički staž, od 1. siječnja 1990. do 31. prosinca 1991. odradio je u tadašnjem ROŠ "Slavonska šuma" Vinkovci, OOUR-u za uzgoj i zaštitu šuma Osijek. Nakon polugodišnjeg prekida rada, nastavlja raditi na određeno vrijeme, a kasnije na neodređeno vrijeme u JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, na poslovima pomoćnika, zatim taksatora i samostalnog taksatora u Odjelu za uređivanje šuma osječke Uprave šuma. Kao stipendist JP"Hrvatske šume" 1993. godine upisao je postdiplomski studij iz područja Uređivanja šuma. Na poslovima samostalnog taksatora zadržao se do svibnja 2000. godine kada prelazi u Šumariju Valpovo, gdje do travnja 2004. godine radi na poslovima revirnika. U travnju 2004. godine imenovan je upraviteljem Šumarije Valpovo i na tom poslu radi i danas. Oženjen je i ima troje djece. Sudionik je Domovinskog rata. Prikaz rada Znanstveni magistarski rad Dalibora Tonca opsega je 182 stranice, sadrži 46 tablica, 90 slika, 30 priloga, te 65 navoda citirane literature. Strukturalno rad je podijeljen u 7 glavnih poglavlja: Uvod, Materijal i metode, Rezultati istraživanja, Rasprava, Zaključci, Literatura i Prilozi. Uvod U ovom poglavlju autor uvodno opisuje lokalitete istraživanja te navodi dosadašnja istraživanja kroz pregled domaće i strane literature. U okviru potpoglavlja područja istraživanja donosi povijesni i zemljopisni prikaz istraživanog područja te osnovne podatke o klimi, tlu, nadmorskoj visini i šumskim zajednicama, u okviru kojih se nalaze istraživani lokaliteti. U potpoglavlju Predmet istraživanja ukratko opisuje rod te detaljnije istraživanu vrstu – močvarni taksodij. Nadalje, kao Cilj istraživanja navodi da na temelju analize stabla i ponovljene izmjere nastoji donijeti sud o rastu i prirastu pojedinih stabala, dinamici razvoja sastojina, izračunati drvnu zalihu, prirast te produkciju sastojina močvarnog taksodija na istraživanim lokalitetima. Materijal i metode U ovom poglavlju autor u početku objašnjava odabir lokaliteta i navodi broj izmjerenih stabala na odabranim lokalitetima. Nadalje opisuje taksacijske elemente (visinu i promjer) koji su uzeti kao varijable izmjere te točnost izmjere na terenu. U vezi s izmjerom visina pojašnjava kategorije stabala s obzirom na stanje vrha. Objašnjava metodu odabira stabala (Hohenadlova metoda) za totalnu analizu stabala. Opisuje rad na terenu i u laboratoriju te uredsku obradu podataka. Pri kraju poglavlja donosi objašnjenja osnovnih pojmova (rast, prirast, produkcija) korištenih u radu. Rezultati istraživanja Poglavlje sadrži šest potpoglavlja. U prvome potpoglavlju autor prikazuje analizu dinamike rasta i prirasta primjernih stabala na temelju stabala uzorkovanih za totalnu analizu stabla. Po plohama za analizirana stabla prikazuje rezultate analize rasta i prirasta u visinu, debljinu, rast i prirast kružne plohe i volumena. Nadalje prikazuje tečajne priraste svakog analiziranog stabla i razvoj njihovog obličnog broja. U drugom potpoglavlju prikazuje promjenu atributa stabala (visina, promjer i volumen) dobivenih ponovljenom izmjerom na istraživanim lokalitetima. U trećem potpoglavlju autor prikazuje rezultate analize visina, promjera i volumena srednje plošnog stabla (SPS) na istraživanim lokalitetima. U četvrtom potpoglavlju donosi usporedbu atributa (visina, promjer i volumen) srednje plošnih stabala (SPS) na istraživanim lokalitetima. U petom potpoglavlju autor prikazuje razvoj sastojina močvarnog taksodija. Ovdje po lokalitetima iznosi rezultate praćenja pomaka visinske krivulje, raspodjele broja stabala po debljinskim stupnjevima. Nadalje prikazuje razvoj i pomak te usporedbu kružne plohe, volumena te produkciju istraživanih sastojina, kao i njihovu usporedbu po lokalitetima. Na kraju ovog (petog) potpoglavlja autor donosi rezultate dvije izmjere ostalih (malih) grupa stabala močvarnog taksodija. U šestom potpoglavlju autor donosi rezultate sličnih istraživanja poznatih u američkoj literaturi te usporedbu dobivenih rezultata s autohtonim, odnosno udomaćenim vrstama drveća. Rasprava U ovom poglavlju autor kritički analizira i tumači dobivene rezultate te ih uspoređuje s rezultatima drugih istraživanja. Rasprava je podjeljena u pet potpoglavlja. U prvom potpoglavlju koje govori o dinamici rasta primjernih stabala na primjernim plohama, autor se kritički osvrće na rast i prirast u visinu sva četiri analizirana stabla na oba lokaliteta. U nastavku objašnjava razlike starosti analiziranih stabala u odnosu na deklariranu starost po Osnovama gospodarenja za obje gospodarske jedinice, čemu je razlog, vjerojatno ubrojavanje lažnih godova u stvarnu starost stabala. Pri kraju rasprave o visini analiziranih stabala autor kritički uspoređuje visine autohtonih te udomaćnih vrsta drveća s |