DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 110     <-- 110 -->        PDF

rezultatima istraživanja. Unutar istog potpoglavlja autor raspravlja o promjeni promjera, kružne plohe i volumena analiziranih stabala te podatke kritički uspoređuje s podacima iz literature koji se odnose na autohtone i udomaćene vrste drveća. Osim navedenih atributa, autor donosi usporedbu i kritički se osvrće na iznos veličine izračunatog obličnog broja analiziranih stabala. Pred kraj potpoglavlja autor objašnjava izračun parametara Schumacher-Hallove formule i uspoređuje ih s parametrima iz američke literature, te parametrima koje je u svojim istraživanjima izračunao Špiranec pri izradi svojih privremenih dvoulaznih tablica za močvarni taksodij. U drugom potpoglavlju autor kritički raspravlja o promjenama atributa stabala dobivenih ponovljenom izmjerom na istraživanim lokalitetima. U trećem potpoglavlju autor objašnjava i kritički se osvrće na dinamiku razvoja istraživanih sastojina. Raspravlja o razvoju i pomaku u visinu, gdje kritički komentira učešće stabala s obzirom na stanje vrha na pomak visinskih krivulja. Nadalje objašnjava utjecaj položaja stabala u sastojini u odnosu na promjene promjera, kružne plohe i volumena sastojine. U četvrtom potpoglavlju autor donosi usporedbu i kritički osvrt na dosadašnja istraživanja naših autora te daje rezultate iz strane literature i kritički ih uspoređuje s rezultatima dobivenim istraživanjima. U petom potpoglavlju autor daje kritički osvrta na postojeću zakonsku regulativu u vezi moguće introdukcije vrste na nove površine.
Zaključci
Na temelju rezultata istraživanja te njihove analize i sinteze autor donosi zaključke u kojima sažima rezultate istraživanja i raspravu.
Literatura
Pristupnik je uporabio 65 literaturnih navoda, propisno ih citirajući.
Sažetak rada
Močvarni taksodij u Hrvatskoj se uzgaja od sredine 19. stoljeća, najčešće kao ukrasno drvo ili grupa stabala. Pokušaj komercijalnog uzgoja počinje u prvoj polovici 20. stoljeća osnivanjem kulture močvarnog taksodija u porječju rijeke Mirne u Istri. U Slavoniji i Baranji kulture i grupe stabala posađene su sredinom 20. stoljeća.
U navedenim danas postojećim sastojinama nisu ili su provođeni šumsko-uzgojni zahvati niskog intenziteta. Drvna zaliha istraživanih sastojina, osim sastojine u Istri, utvrđivana je u dvije izmjere. Prvom izmjerom obuhvaćeno je 648, a drugom 469 stabala. Rezultati izmjera očitovali su se u prirastu atributa pojedinačnih stabala. Usporedba rezultata izmjera atributa pojedinačnih stabala prikazana je pomoću usporedbe atributa srednje plošnog stabla. U dvije sastojine na četiri stabla odabrana prema metodi Hohenadla, učinjena je totalna analiza stabala za izračun parametara Schumacher-Hallove formule za izračun volumena. U dvije sastojine u prvom mjerenju izmjerom je utvrđena drvna zaliha 348 i 390 m3/ha, a u drugom mjerenju 438, odnosno 441 m3/ha, što nadmašuje naše komercijalne vrste hrast lužnjak, poljski jasen, običnu jelu i smreku na prvom bonitetu u istoj starosti, gotovo za dvostruki iznos. U odnosu na domaću topolu ta zaliha je upola veća. Produkcija istraživanih sastojina do dobi od 50 godina je oko 450 m3/ha.
U usporedbi s podacima iz strane literature, izračunata zaliha slična je zalihi koja je izmjerena na staništima u Americi. Vrsta bi se mogla ekonomski uzgajati na područjima poplavnih šuma Drave i Dunava.
Magistru znanosti Daliboru Toncu upućujem iskrene čestitke.