DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 113     <-- 113 -->        PDF

URBAS po 8 MWtop.) sa 800 priključaka ili 10000 kupaca u Villachu, koristi 100.000 nasipnih prm šumske sječke (1 m3 = 2,5 Nprm – cijena šumske sječke od 17–23 €/Nprm) puštena je u pogon 2009. godine. Ukupna vrijednost investicije je 14 milijuna EUR-a, s novoizgrađenih 15 km mreže toplovoda i skladištem za 7000 Nprm šumske sječke, a godišnje isporučuje preko 70.000 MW sati toplinske energije u gotovo 90 km duge mreže toplovoda. Udio obnovljive energije (50 % iz šumske sječke) i otpadne topline (50 % iz prirodnog plina instaliranog kotla 43 MWtop.) iz industrije tvornica celuloze u St. Magdalena 2 km od Villacha iznosi čak 80 % od ukupne potrošnje toplinske energije. Time godišnje uštedi peko 40.000 tona emisije CO2. Cijena toplinske energije iznosi od 7,5–8,5 €/MWh.
Nastavno smo posjetili i Mikromrežu Landskron, kojom se grije 5 stambenih zgrada sa 171 stanom i SPAR trgovina od 2009. godine novim kotlom, tip HERZ snage 440 kWtop., ukupne investicije 210.000 EUR-a (od čega su sa 30 % sufinancirali EU fondovi) sa 150 m3 skladišta za šumsku sječku, koja se doprema traktorom po cijeni 20 €/Nprm + 10 % PDV. Iz ranije ugrađenog kotla na lož ulje snage 500 kWtop. dobije se svega 20 % toplinske energije od ukupno potrebnih 800.000 kW sati/godišnje. Cijena toplinske energije iznosi 5,8 Cent/kWh
Poslije podne u dvorcu Krastowitz kod Klagenfurta nakon ručka, sudjelovali smo od 13.00 do 18.00 sati u sklopu Općinskog dana na 10 vrlo zanimljivih predavanja na temu: Moje općine kao energane. U uvodnom dijelu skup je pozdravio DI Christoph Pfemeter, tajnik Austrijske udruge za biomasu i predstavio videofilm "Općina kao energana".
Ovdje bih izdvojio slijedeća četiri predavanja:
Od ideje do projekta – Nit vodilja za uspješno ostvarenje komunalnih projekata, Mag. Christian Husak… Dobar projekt u 10 koraka,
Nafta van – Biomasa naprijed, gospodarska razmatranja Ing. Armin Themeβel… Ekonomičnost grijanja na biomasu. Danas je grijanje zgrada sa lož uljem više nego duplo skuplje u odnosu na pelete (Slika 2. Usporedba goriva u Cent/kWsatu) i Slika 3. Tijek razvoja energetskih