DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 130     <-- 130 -->        PDF

EKSKURZIJA U LIPOVLJANE PRIGODOM 155. OBLJETNICE ROĐENJA ŠUMARA I KNJIŽEVNIKA JOSIPA KOZARCA
Frane Grospić
Želja članova Šumarskoga društva "Ogranak" Zagreb da se posjete Lipovljani prigodom proslave obljetnice rođenja Josipa Kozarca, ipak je uspješno realizirana 19. ožujka na dan Sv. Josipa, što je dan župe i općine Lipovljani, te ujedno imendan šumara i književnika, samo jedan dan više od njegovog 155. rođendana.
Kako znamo, Josip Kozarac je bio upravitelj šumarije Lipovljani u razdoblju od 1885. do 1895. godine, što su najplodnije godine njegovog velikog proznog i pjesničkoga opusa. Veličanstvene šume hrasta, jasena i drugih vrsta te velik ekonomski potencijal, bili su nadahnuće za njegov rad na stručnom i literarnom području.
Iako su prethodnih dana već obavljene svečanosti obilježavanja Dana J. Kozarca, mi smo došli u pravo vrijeme da odamo počast uspomeni na J. Kozarca.
Nas 17 starijih članova Ogranka Zagreb (izvan radnih obaveza) dočekali su u zgradi šumarije upravitelj Dinko Hace dipl. ing. šum, revirnice Marija Špendić, dipl. ing. šum i Snježana Hlebec, dipl. ing šum te ostalo osoblje šumarije.
U ukusno uređenoj šumariji posebnu pozornost pobuđuje skulptura Josipa Kozarca, izrađena u drvetu, rad mr. sc. Damira Pavelića, dipl. ing. šum.
U ugodnom razgovoru u sali za sastanke, upravitelj Hace nas je upoznao s aktivnostima šumarije koja gospodari sa oko 7000 ha vrijednih šuma, s drvnom masom često i većom od 500 m³/ha. Govorio je o problemima vezanim uz sušenje hrasta, vodnim režimima koji otežavaju radove, ali je prevladavao optimizam s naglaskom na bogatstvo prirodnih resursa ovoga kraja, kako je to u svom književnom opusu opisao i Josip Kozarac.
Iz šumarije smo se uputili u gradsku knjižnicu, impozantno novo uređeno zdanje gdje nas je dočekala knjižničarka gđa. Marica Tisaj. Ona nam je vrlo slikovito prikazala povijest ovoga kraja, s posebnim osvrtom na razdoblje kada je tu radio i djelovao J. Kozarac. Posebno se zahvalila našem kolegi Davorinu Kapecu, dipl. ing. šum na poslanom notnom zapisu skladbe "Misli moje kud bludite", koju je skladao povjesničar, glazbenik i muzikolog Vjekoslav Klaić na stihove Petra Preradovića, a koja je izvedena prilikom otvorenja "Sobe Josipa Kozarca" u šumariji Lipovljani.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 131     <-- 131 -->        PDF

Gđa. Tisaj nas je zatim uputila na razgledavanje postava triju izložbi koje su u tom prostoru organizirane u okviru proslave Dana J. Kozarca: Šuma okom šumara, Šuma okom slikara i 155. godišnjice rođenja J. Kozarca.
Nakon ovog razgledanja ponovno smo se uputili u zgradu šumarije, gdje smo posjetili novo otvorenu "Sobu Josipa Kozarca", uspješno adaptiran podrumski prostor sa za sada još skromnim izložbenim materijalom, ali s ciljem da postane vrijedan doprinos prikazu djela Josipa Kozarca i vremena u kojemu je živio i stvarao.
Kao posljednja lokacija predviđena ovim izletom je posjet objektima studentske terenske prakse u GJ Opeke, čemu smo se najviše radovali, jer je to mjesto gdje smo i mi nekad stjecali prva praktična iskustva iz šumarstva. Evocirali smo uspomenu na nezaboravnog voditelja prakse pokojnog Josipa Radoševića dipl. ing., koji je nenametljivim autoritetom bio naš cijenjeni učitelj. Također nam se vratila u sjećanju šuma koju smo gledali prije više od pola stoljeća, a koja je za razliku od nas zadržala svoj gotovo nepromijenjeni, veličanstveni izgled. Tu su nas upravitelj Dinko Hace dipl. ing. šum i njegovi revirnici Zoran Kahler, dipl. ing. šum i Danijel Kohot dipl. ing. šum. upoznali s radnim aktivnostima, sa suradnjom sa Šumarskim Fakultetom, Šumarskim Institutom te planom gospodarenja zasnovanom na načelima održivog gospodarenja.
Razgovor se nastavio uz prigodan šumarski ručak i prijateljsku atmosferu, u kojoj se domaćinima zahvalio Frane Grospić, dopredsjednik Ogranka Zagreb, a upravitelj kolega Dinko Hace dipl. ing. šum. u maniri dobrog domaćina, srdačno nas je pozvao da ih ponovno posjetimo.Tko takav prijedlog ne bi prihvatio! Dali smo čvrsto obećanje da ćemo ponovo doći.
Ovom prilikom zahvalio bih svima onima koji su pomogli da se realizira ovaj izlet, a najviše onima koji su ga učinili ugodnim i nezaboravnim.