DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 56     <-- 56 -->        PDF

inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini (Methodology of the second forest inventory on large areas in Bosnia and Herzegovina). Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, posebno izdanje br. 20, sveska 1, str. 1–156. Sarajevo.
Marjanović, H., M. Z. Ostrogović, E. Paladinić, I. Balenović, K. Indir, B. Vebek, 2010: First estimates of carbon stocks by pools in a beech-fir forest stand in Croatia. International scientific symposium FAGUS 2010. Book of abstracts, p. 35. Varaždin, Croatia.
Mataji, A., R. Akhavan, J. R. Javad, H. Shahsavari, 2011: Deed wood dynamics in managed and unmanaged forests of beech (Fagus orientalis) in the north of Iran. Proceedings, The 9th IUFRO Internacional Beech Symposium ".Ecology and Silviculture of Beech", pp. 64–66. Dresden/ Gettingen, Germany.
MCPFE, 2003: Improved Pan-European Indikators for Sustainable Forest Management as adopted by the MCPFE Expert Level. Meeting 7–8 October 2002. Vienna, p. 6.
Matić, V. 1977: Metodika izrade šumskoprivrednih osnova za šume u društvenoj svojini na području SR BiH. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo [Methodology of making forest economy plans for public forests in SR Bosnia and Herzegovina]. Special edition (12), Sarajevo, 176 p. (In Serbian).
Milin, Ž. 1988: Grupimično gazdovanje – teorijske osnove, osobine i primena [Group-selection management, theoretical basis, features and application]. Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Beograd, 229 p. (In Serbian).
Mountford, E.P., 2002: Fallen deadwood levels in the near-natural beech forest at La Tillaie reserve, Fontainebleau. France For 75: 203–208.
Mountford, E.P., Peterken, G.F., Edwards, P.J., Manners, J.G., 1999: Long-term change in growth, mortality and regeneration of treesin Denny Wood, an old-growth wood-pasture in the New Forest(UK). Perspect Plant Ecol 2: 223–272.
Mund, M. 2004: Carbon pools of European beech forests (Fagus sylvatica) under different silvicultural management. University Goettingen, Berichte des Forschungszentrum Waldoekosystem, Reihe A, Band 189, 256 pp.
Mund, M., E.D. Schulze, 2006: Impacts of forest management on the carbon budget of European beech (Fagus sylvatica) forests. Allg Forst Jagdztg 177 (3/4): 47–63.
Nikolić, S., S. Banković, 1992: Tablice i tehničke norme u šumarstvu (Tables and technical norms in forestry). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Srbije, Beograd.
Samuelsson, J., Gustafsson, L., Ingelog, T., 1994: Dying and Dead Trees – a Review of Their Importance for Biodiversity. Swedish Threatened Species Unit, Swedish University of Agricultural Sciences, Uppsala.
Stevens, V. 1997: The ecological role of coarse woody debris: an overview of the ecological importance of CWD in B.C. forests. Research Branch, B.C. Ministry of Forests, Victoria. Working. Paper 30/1997.
Stokland, J.N., 2001: The coarse woody debris profile: an archive of recent forest history and an important biodiversity indicator. Ecol Bull 49: 71–83.
Stojanović, Lj. et al., 2005: Bukva u Srbiji (Beech in Serbia). Monograph. Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije i Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu. Beograd, p. 518 (In Serbian).
Wutzler, T., C. Wirth, J. Schumacher, 2008: Generic biomass functions for Common beech (Fagus sylvatica) in Central Europe: predictions and components of uncertainty. Can J For Res 38: 1661–1675.
Sažetak:
U cilju rješavanja problema energetske krize i klimatskih promjena u svijetu se pridaje veliko značenje proučavanju biomase, odnosno zalihe i kruženja ugljika u šumskim ekosustavima. Proučavan je najčešće utjecaj klimatskih promjena i načina gospodarenja na razvoj i stabilnost šumskih ekosustava, kao i njihov doprinos ublažavanju negativnih utjecaja klimatskih promjena na životni okoliš (Cannell 1995., Lebaube et al. 2000., Joosten et al. 2004., Mund 2004., Mund and Schulze 2006., Liski et al. 2006). Mrtvo drvo je najviše proučavano u prašumama, odnosno rezervatima bukovih šuma (Christensen et al. 2005). Uz to, proučavano je u približno prirodnim bukovim šumama (Beneke and Manning 2003., Mountford 2002) i u gospodarenim bukovim šumama (Green and Peterken 1997., Fridman and Walheim 2000., Ferguson and Archibald 2002., Mund 2004., Mund and Schulze 2006). Rađena je i komparacija karakteristika mrtvog drveta u prirodnim – negospodarenim i gospodarenim šumama (Andersson and Hytteborn 1991., Kirby et al. 1998). U Europi, volumen dubećeg i ležećeg mrtvog drveta u uređivanim – proizvodnim šumama označena je kao važan indikator za održivo gospodarenje i očuvanje biodiverziteta (MCPFE 2003). Prema tomu, mrtvo drvo je važna komponenta šumskih ekosustava. Međutim, u šumama Srbije do sada nije detaljnije proučavano. Zbog toga, cilj ovog rada bio je dobivanje pouzdanih informacija o najznačajnijim karakteristikama mrtvog drveta (volumenu, biomasi i ugljiku) u visokim gospodarenim bukovim šumama koje su u državnom vlasništvu.
Istraživane sastojine bukve po strukturnoj su izgrađenosti specifične, a početkom dvadesetog stoljeća bile su pretežito prašume, pa su neurednim prebornim sječama prevedene u privredne šume. Radi se o izrazito raznodobnim sastojinama bukve, specifične starosne strukture. Uzorkom je obuhvaćeno jedanaest čistih sastojina bukve izabranih u šest šumskih područja (Slika 1). Jedna sastojina pripada brdskoj (Fagetum moesiacae submontanum B. Jov. 1967) a deset sastojina planinskoj šumi bukve (Fagetum moesiacae montanum B. Jov. 1953).