DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 73     <-- 73 -->        PDF

dvostruko više novih vrsta kukaca zabilježeno je na drveću i grmlju u razdoblju od 2000. do 2007. g. (6,3 vrste) u usporedbi s razdobljem 1960–1979. (3,4 vrste) (ROQUES 2008). Razlike između broja unosa novih stranih vrsta godišnje između Europe i Hrvatske vjerojatno su uzrokovane razlikama u sakupljačkom naporu, površini zemlje, količini trgovinske razmjene i sl., no naglašeni uzlazni trend je lako vidljiv. Točan datum unosa za većinu stranih vrsta u Hrvatskoj je nepoznat, jer je većina vrsta unesena nenamjerno i brojne su vrste prvi puta otkrivene sa zakašnjenjem od barem 3–5 godina (MATOŠEVIĆ i dr. 2010). Tako se može predvidjeti da će broj novih stranih vrsta godišnje u Hrvatskoj rasti zbog već navedenih razloga (povećana količina trgovinske razmjene poljoprivrednim proizvodima i ukrasnim biljkama).
Staništa udomaćenih stranih vrsta kukaca – Habitats associated with established alien insects
Više od 80 % stranih vrsta kukaca u Hrvatskoj (57 % na poljoprivrednim površinama i 28 % u parkovima i vrtovima) udomaćilo se na antropogenim staništima (Grafikon 4). Samo 15 % stranih vrsta kukaca u Hrvatskoj udomaćilo se u prirodnim staništima (šume) što je gotovo isti postotak kao i u Europi (ROQUES 2008; ROQUES i dr. 2009). KENIS i dr. (2007) ističu da se u jednostavna, narušena i antropogena staništa puno lakše naseljavaju strane i invazivne vrste nego u složena, prirodna i nenarušena staništa. Antropogena staništa (poljoprivredne površine, parkovi i vrtovi) su pod većom pozornošću i detaljnije se istražuju od prirodnih staništa (šuma) te se posljedično tomu i više stranih vrsta registrira na takvim staništima. U Hrvatskoj je objavljeno nekoliko detaljnijih istraživanja stranih vrsta fitofagnih kukaca u urbanim i poljoprivrednim staništima (MACELJSKI i IGRC 1984; MATOŠEVIĆ 2007; ŠIMALA i MASTEN MILEK 2008; GOTLIN ČULJAK i dr. 2012). Strane vrste kukaca vezane uz antropogena staništa (npr. ukrasne biljke, bonsai, sjeme, velika stabla u lončanicama, rezano cvijeće, povrće i voće) češće se prenose u nova područja od vrsta kukaca koje žive u prirodnim staništima (KENIS i dr. 2007). Istraživanje je pokazalo da bonsai prenose raznovrsniju faunu stranih vrsta od drvne sirovine (ROQUES i AUGER-ROZENBERG 2006), a ukrasne biljke čine "minijaturne" ekosustave u kojima žive raznovrsni kukci koji su potencijalni štetnici (ROQUES 2010). Ukrasne biljke i cvijeće se vrlo brzo transportiraju s kontinenta na kontinent, što omogućava preživljavanje stranih vrsta kukaca tijekom transporta i omogućuje im udomaćivanje u novim staništima.
Skoro 90 % stranih vrsta beskralježnjaka u Europi nenamjerno je uneseno ljudskom aktivnošću, uglavnom kao "slijepi putnici" tijekom transporta roba (ROQUES i dr. 2009). Glavni vektori unosa stranih vrsta kukaca na drveću i grmlju ukrasne su biljke (47 %) (ROQUES 2008). U Europi, trgovina ukrasnim biljkama značajnije pridonosi unosu i invaziji novih šumskih štetnika od trgovine šumskim i drvnim proizvodima (ROQUES 2010). Više od 90 % stranih vrsta fitofagnih kukaca na drvenastom bilju uneseno je pomoću ukrasnih biljaka u Velikoj Britaniji (SMITH i dr. 2007), Srbiji i Crnoj Gori (GLAVENDEKIĆ i dr. 2005) i Italiji (PELIZZARI i dr. 2005). Budući da u ovom radu nisu analizirani podaci o nalazima stranih vrsta fitosanitarnih graničnih kontrola, smatramo da je u Hrvatskoj nužno potrebna analiza takvih podataka, kao i analiza ukupne količine trgovine ukrasnim biljkama i nalazima stranih vrsta kukaca u takvim pošiljkama. Postoje opravdane sumnje da su ukrasne biljke jedan od glavnih vektora unosa stranih vrsta kukaca u Hrvatsku zbog sve većeg obima uvezenih količina iz godine u godinu.
Štetnost stranih vrsta fitofagnih kukaca – Impact of alien phytophagous insect species
Strane vrste kukaca značajni su štetnici u cijelom svijetu (KENIS i BRANCO 2010) i na razne načine mogu utjecati na staništa u kojima se šire. Mogu utjecati na autohtonu bio­raznolikost izravno: fitofagne vrste koje konzumiraju biljke, predatori ili parazitoidi koji napadaju domaćine, strane vrste koje se križaju s autohtonim vrstama, ili neizravno: prenošenjem bolesti npr. azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus (Skuse 1894), konkurencijom za hranom (H. axyridis) ili dijeljenjem prirodnih neprijatelja s autohtonim vrstama (D. kuriphilus) (KENIS i dr. 2009; ROQUES i dr. 2009; QUACCHIA i dr. 2012). Izravne ekonomske štete nastaju kada strane vrste uništavaju urod i povećavaju troškove proizvodnje posebno u poljoprivredi, šumarstvu, hortikulturi ili štete uskladištenim proizvodima, ljudskom i životinjskom zdravlju (KENIS i BRANCO 2010). Ovaj pregled pokazao je da su opasni štetnici koji mogu uzrokovati ekonomske gubitke već uneseni i šire se Hrvatskom (Tablica 1). Više od pola (52 %) stranih kopnenih člankonožaca u Europi su herbivorne vrste i 50 % od toga broja su fitofagi koji izravno utječu na gubitke u poljoprivredi, šumarstvu i hortikulturi (KENIS i BRANCO 2010). Pouzdani podaci o gubicima uroda i financijskim štetama uzrokovanim stranim vrstama kukaca u poljoprivredi u Europi rijetko se objavljuju i teško su dostupni, ali procjenjuje se da gubici iznose oko 10 milijardi € godišnje (KENIS i BRANCO 2010). Zbog velikog udjela stranih vrsta kukaca na poljoprivrednim površinama (na otvorenom i u staklenicima) u Hrvatskoj (Grafikon 4) gubici koje oni uzrokuju vjerojatno nisu zanemarivi.
Strane vrste kukaca mogu imati ozbiljne štetne posljedice u šumama i parkovima. Neki potencijalno opasni šumski štetnici već su se udomaćili u Hrvatskoj: Dryocosmus kuriphilus (Slika 2), Aproceros leucopoda i Xylosandrus germanus (Slika 1). U zemljama s velikom šumovitošću (Hrvatska oko 44 %) mogu se očekivati značajne štete od stranih vrsta kukaca. Cameraria ohridella, Phyllonorycter platani