DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 82     <-- 82 -->        PDF

potpuno nepristupačan i obrastao korovskim biljkama. Prvobitne staze kroz arbortetum su se izgubile, a središnje jezero bilo je zamuljeno i obraslo korovom.
Cilj UŠP Našice bila je biološka i infrastrukturna obnova arboretuma. Priliku za ostvarenje cilja dobili smo u Drugom pozivu za prijavu projekata u sklopu prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska (IPA CBC HU-HR 2007–2013). Zajedno s mađarskim partnerom – neprofitnom organizacijom SMETE (u kojoj volontiraju šumari iz Uprave šuma SEFAG iz Kapošvara) i hrvatskim partnerom – JU za upravljanje zaštićenim vrijednostima Virovitičko-podravske županije, UŠP Našice prijavila je projekt pod nazivom "Nature is the first and the preciouse", s akronimom "Nature No. 1". Projektom je obuhvaćena hortikulturna i infrastrukturna revitalizacija arboretuma Lisičine s hrvatske strane te izgradnja parka životinja, poučne staze i obnova stare šumarske kuće u centar za proučavanje prirode, s mađarske strane. Regionalna razvojna agencija "VIDRA" iz Virovitice je s UŠP Našice kao nositeljem projekta objedinila ciljeve svih partnera te napisala i predala projekt, koji je i odobren od strane Europske komisije. Javna ustanova koja je pokrenula postupak zaštite arboretuma, u projektu je imala zadaću organizirati početnu konferenciju, stručnu radionicu na temu zaštite priode, osmisliti logo projekta, pokrenuti web stranicu i izraditi trojezične brošure. Vrijednost cijelokupnog projekta bila je 552.028,26 €, a udio UŠP Našice iznosio je 273.990,40 €.
Provedba projekta "Nature No. 1" započela je 1. srpnja 2011. godine. Nakon raspisivanja natječaja i odabira izvođača u studenom 2011. godine započelo se s radovima. Radovi planirani na projektu podijeljeni su na biološke i infrastrukturne radove.
Biološki radovi odvijali su se kroz nekoliko faza. U južnom dijelu arboretuma površine oko 9 ha, koji je bio održavan i prohodan, a biljke su prethodno bile determinirane, biološki radovi obuhvatili su košnju otvorenih površina i prostora između biljaka, uklanjanje suhih i bolesnih stabala, čišćenje ukrasnih grmova od korova i njihovo uređivanje te uklanjanje samoniklih biljaka. Posebno se pažljivo pristupilo čišćenju kamenjara gdje su pojedine samonikle billjke potpuno prerasle i ugrozile posađene patuljaste kultivare. U sjevernom dijelu arboretuma, na površini od oko 15 ha, koji je bio nedostupan, odnosno obrastao korovskim i invavazivnim vrstama, prvi korak bio je očistiti cijelu površinu. Nakon toga započelo se s determinacijom drveća i grmlja. Determinaciju je radila prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Definirani su i arborikulturni radovi, ovisno o stanju svake pojedine biljke. Radovi su obuhvatili sanaciju zaraze pot­kor­njacima na površini od 6 ha, ručno uklanjanje kupine s korijenom, koja je na mjestima u potpunosti pokrivala posađene biljke,