DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 83     <-- 83 -->        PDF

ručno skidanje penjačica i povijuša s drveća koje su onemogućavale njihov prirodan rast i razvoj te čišćenje površina u potpunosti obraslih invazivnim i korovskim biljkama. Na strminama gdje je postojala opasnost od klizanja zemljišta pojedinačno i u manjim grupama ostavljan je bagrem, koji će u daljnim fazama obnove arboretuma biti zamijenjen vrijednijim biljkama. U tom se dijelu arboretuma nalaze i pokusne plohe s raznim hibridnim familijama borova. One su također očišćene od samoniklih drvenastih i korovskih biljaka, orezane su suhe grane, te su uklonjeni suhi i bolesni primjerci.
Determinacijom je utvrđeno da se u dijelu arboretuma zasađenom biljkama s područja Europe, Azije i Sjeverne Amerike nalazi 145 drvenastih svojti, od kojih je 96 novih u odnosu na hortikulturni dio, za koga su biljke već prethodno determinirane. To znači da je u cijelom arboretumu Lisičine ukupno determinirano 512 različitih svojti drveća i grmlja. Potvrđena je spoznaja dobivena dendrološkom analizom hortikulturnog dijela arboretuma, da je arboretum Lisičine najbogatija živa zbirka pojedinih rodova drveća i grmlja u Hrvatskoj, posebice četinjača (jela, smreka, borova, pačempresa, tuja i borovica), ali i nekih rodova listača (breza, hrastova, žutika, hudika, mušmulica i slečeva). Pristup novim biljkama, od kojih su mnoge posađene u velikim grupama, posebno je značajan za znanstveno i edukativno korištenje arboretuma, jer se tu nalaze neke posebno vrijedne vrste, jedinstvene u Hrvatskoj, a za pojedine možemo reći da su rijetke i u europskim kolekcijama. Veliku znanstvenu vrijednost imaju i pokusne plohe različitih hibridnih familija dvoigličavih borova, u kojima je dio biljaka bio suh te su one uklonjene tijekom čišćenja, ali su plohe ipak većim dijelom očuvane.
Infrastrukturni radovi obuhvatili su izgradnju šumskih cesta i pješačkih staza, izvedbu nadstrešnica, postavljanje obavjesnih ploča, drvenih klupa, stolova i koševa te sanaciju jezera unutar arboretuma. Radovi na izgradnji šumskih cesta i pješačkih staza sastojali su se od izgradnje donjeg i gornjeg stroja te rješavanja odvodnje. Ukupna dužina izgrađenih šumskih cesta iznosi 2610 m, a pješačkih staza 1121 m. Uz pješačke staze postavljeni su drveni rubnjaci. Jezero površine 420 m2 smješteno je u središnjem djelu arboretuma, jajastog je tlocrtnog oblika, a nastalo je uslijed kanaliziranja oborinskih voda unutar arboretuma prema najnižem djelu, gdje je izveden zemljani nasip s ustavom.