DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 85     <-- 85 -->        PDF

PROMIJENITI NEGATIVAN STAV LJUDI PREMA MEDVJEDIMA
Alojzije Frković
Krećući se šumskim prostranstvima Gorskog kotara i susjedne Kočevske (Slovenija) jeste li se ikad zapitali tko je šumskom stazom kročio neposredno prije vas? Podsjećajući čitatelje na obilježavanje medvjeda telemetrijskim ogrlicama od strane stručnjaka i znanstvenika Zavoda za gozdove Slovenije i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a otud i mogućnost praćenja njihova kretanja, u predgovoru upravo izdane publikacije "U domovini medvjeda/V domovini medvedov" Javne ustanove "Priroda" Rijeka 2013. dan je odgovor na naprijed postavljeni upit. Štoviše, za medvjede kao i za ostalu krupnu zvjerad na više su mjesta, primjerice na Obruču ponad Rijeke, postavljene "foto-zamke" odnosno automatske kamere koje danonoćno snimaju našu zvjerad i ostale stanovnike šume, pa ih sada, izdvojene na web stranicama (www.ju-priroda.hr), možemo gledati iz udobnih fotelja u svojim domovima.
Kako je to na predstavljanju spomenute brošure i drugih sadržaja projekta "Sožitje" održanom u Osnovnoj školi "Fran Krsto Frankopan" u Brodu na Kupi 16. ožujka 2013. istaknula ravnateljica Javne ustanove "Priroda" Rijeka mr.sc. Sonja Šišić, dipl.biolog, riječ je o prekograničnom projektu sufinanciranom sredstvima Europske Unije IPA projekta "Zajedno očuvajmo život i bogatstvo prirode za buduće naraštaje" 2007–2013." u kojemu kao partneri sudjeluju: Ljudska univerza Kočevje, Zavod za gozdove Slovenije – OE Kočevje iz Slovenije te JU "Nacionalni park Risnjak" Crni Lug i JU "Priroda" iz Hrvatske. Jedan od glavnih ciljeva "Sožitja/Suživota" je, uz potrebu očuvanja biološke raznolikosti, zaštita prirode i okoliša u regiji bogatoj očuvanim šumama, čistim vodama te biljnim i životinjskim vrstama, a s time u vezi promjenu djelomično negativnog stava ljudi prema medvjedima šireg pograničnog područja između Slovenije i Hrvatske, točnije Kočevske i Gorskog kotara. Uz osigurana sredstva od 55.727 eura programom su zacrtani sljedeći zadaci koji se odnose na JU "Priroda": istraživanje flore i vegetacije šireg pograničnog područja, izrada brošure s prikazom rezultata inventarizacije flore u uskoj povezanosti s prehrambenim zahtjevima medvjeda te osmišljavanje, izrada i postavljanje instalacija didaktičke opreme i poučnih ploča na "Putu medvjeda" s hrvatske strane.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Čujte i počujte: "Mi goranski medvjedi…"
Kratak osvrt na brošuru "U domovini medvjeda" s podnaslovom "Kupska dolina i Gorski kotar viđeni očima vladara goranskih šuma" dao je mr. sc. Marko Randić, dipl.biolog. "Odakle ime nama medvjedima, kuda su nas svrstali stručnjaci i znanstvenici, čemu i kome smo dali ime, kako izgleda naš kraj, kako i po čemu možete otkriti našu prisutnost, čime se hranimo, zašto ljudima pričinjamo štetu, trebaju li nas se ljudi bojati" i koječemu drugom u brošuri govore sami medvjedi. "Mi smeđi medvjedi… ime su nam nadjenuli ljudi kako zbog boje krzna i naše ukorijenjene navike da se neodoljivo volimo osladiti medom. Nekada su nas zbog toga čak zvali med-jedi… Nastanjivali smo vrlo velika područja Europe, Azije i Sjeverne Amerike, ali smo s mnogih područja potisnuti. Slabo naseljeni i šumom bogati krajevi sjeverozapadnih Dinarida, pokazali su posebno gostoprimstvo za nas medvjede, iako smo i ovdje znali doživjeti užasne progone. Znanstvenici su nas svrstali među zvijeri, a dobili smo i znanstveno ime Ursus arctos, kako bi nas razlikovali od osam naših srodnika koje su uvrstili u porodicu medvjeda (Ursidae), od polarnog medvjeda do američkih crnih medvjeda i sve tamo do kineske velike pande". Za strme i teško pristupačne kanjonske doline Kupe medvjedi će reći: "Oni nam pružaju sigurnost brloga zimi, a svježe vode Kupe i okolnih pritoka važne su nam ljeti… kad zavlada suša.. Krećemo se na širokom prostoru od kojih stotinjak metara nadmorske visine, pa sve do najviših vrhova Risnjaka i Snježnika koji dosežu nadmorsku visinu od oko kilometar i pol". Medvjedi nam u detalje predstavljaju sve vegetacijske visinske pojaseve koje stane, od najniže šume hrasta kitnjaka i običnog graba preko gorskih bukovih šuma do najvišeg pojasa klekovine bora krivulja. Ne bježe ni od odgovornosti za štete koje pričinjaju ljudima, sklonost gulenju kore s jelovih dubećih stabala u blizini hranilišta-mečilišta. "Jače jedinke nas medvjeda ne dozvoljavaju slabijima pristup do hranilišta, a mi slabiji, nagnani glađu gulimo, u nedostatku druge hrane, koru sa stabala. Iako ljudi ne vole ovo što radimo, sami su donekle uzrokom ove pojave".
Čemu i komu su sve medvjedi dali ime? Pod dojmom njihove veličine, snage, snalažljivosti, okrutnosti mr. sc. Randić prisjetio se tako najpoznatijeg zviježđa sjevernog neba, – Velikog i Malog Medvjeda, imena šumskih predjela, a u čijem je korijenu riječ medvjed (Medvednica, Medviđak, Medvjeđi kuk, Medvjeđa vrata, Medine drage), biljaka (medvjeđi luk, medvjeđe grožđe, medvjeđa lijeska), gljiva (medvjeđa glava, medvjeđe šape) i dr. spoznaju da preko 90–95 % svojih prehrambenih potreba medvjedi podmiruju biljnom hranom potvrđuju rezultati prirodoslovnih istraživanja flore visinskog profila Kupa (250 m) – Risnjak (1528 m) s naznakom koja od evidentiranih biljaka svojim plodom, izbojcima, korijenjem, lišćem je od važnosti, a koja od osobite važnosti u prehrani medvjeda. U potonju kategoriju uvrštene su tako na području vlažne šume uz Kupu: šumska anđelika (Angelica sylvestris), u brdskoj šumi bukve: bukva (Fagus silvatica) i praseće zelje (Aposeris foetida), u šumi crnoga graba: mukinja (Sorbus aria), brekinja (Sorbus torminalis), drijen (Cornus mas), u gorskoj šumi bukve i jele: jarebika (Sorbus aucuparia), lijeska (Corylus avellana), žestika (Rhamnus fallax) i malina (Rubus idaeus) i u pretplaninskoj šumi: medvjeđi luk (Allium ursinum), planinska ruža (Rosa pendulina) i planinski luk (Allium victorialis).
"Šumsko uho" – najatraktivniji eksponat poučno-didaktičke staze
U sklopu projekta "Sožitje" JU "Priroda" osmislila je i postavila poučno-didaktičku stazu pod imenom "Put medvjeda", sa svrhom upoznavanja ne samo sa životom medvjeda, nego i značajkama goranskog kraja. Staza, naime,

ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 87     <-- 87 -->        PDF

vodi kroz prelijepi školski voćnjak tik kraj zgrade Osnovne škole i obale Kupice pred utok u Kupu. Što se samog voćnjaka tiče, kako je pojasnila Sunčica Strišković, dipl.biolog iz JU "Priroda", isti je podignut od autohtonih sorti voćaka, posebice jabuka i krušaka, čijim su se plodovima kao i na području cijeloga gornjeg toka Kupe ne tako rijetko znali sladiti medvjedi. Da ste na samom ulazu u "medvjeđu stazu" upozorit će masivna drvena skulptura medvjeda u prirodnoj veličini, prva od ukupno šest instalacija didaktičke opreme. Slijede instalacije: "stope medvjeda" (s mogućnošću da stavljajući svoju bosu nogu u sandučić s pijeskom utvrdite veličinu i sličnost otisaka svog stopala i medvjeđe šape), "uspravljeni medvjed" (koji odrastao nadvisuje čovjeka), "svi medvjedi svijeta" (s drvenim trupčićima i više boja naznačenim arealom rasprostranjenosti svih osam srodnika našega smeđeg medvjeda), "medvjeđi jelovnik kroz godinu" i na kraju "šumsko uho". Svaka od njih, pojasnit će Sunčica Striškoković, koja nam je bila i stručni vodič "stazom", unikatna je umjetnička kreacija samoukih majstora u drvu braće Ferdinanda i Marijana Petrović iz Mrkoplja. Primjerice, maštovito "šumsko uho" izrađeno od masivnog trupca rezonantne smreke, a postavljeno uz obalu Kupice, predano prikuplja zvukove žuborenja vode tog kasnog zimskog dana nabujale rječice, a u proljeće pak pjev ptica s krošanja vrba i joha.
Postaja Opazovalnica s koje je moguće osmatrati medvjede
Kako kod nas u Gorskom kotaru, tako i u susjednoj Kočevskoj, "medvedovi poti" imaju za cilj da se što bolje upoznamo s ovom krupnom zvijeri te uspostavimo takav odnos koji će voditi k snošljivom međusobnom suživotu. Prema riječima predstavnice Zavoda za gozdove Slovenije– Območne enote Kočevje Katje Konečnik, dipl.ing.šum., "medvedovu pot" tvore tri postaje – postaja na Jasnici, postaja Colnarski klanac i postaja Vasi te Mala medvedova pot, opremljene s informativnim pločama. Posebna je postaja Opazovalnica, s koje je uz prethodnu najavu moguće promatranje medvjeda na hranilištu.
Program u velikoj dvorani Škole okončan je izvrsnim dvadesetminutnim slovenskim dokumentarnim filmom "U domovini medvjeda" sinkroniziranim i na hrvatski jezik, nakon čega je uslijedio obilazak kružne medvjeđe staze i, mimo programa, posjet Stalnom postavu šumarstva, lovstva i ribolova u obližnjem kaštelu Zrinski. Što se samog mjesta Brod na Kupi tiče, tijekom višesatnog boravka u njemu, saznali smo da se njegovo ime prvi put spominje u starim spisima još 1481.g. i da je kroz nekoliko stoljeća bilo sjedište istoimenog feudalnog vlastelinstva pod koje je spadalo dvadesetak goranskih sela, a do 17.st. i čabarska gospoštija.
I za sam kraj neće biti na odmet čuti "razmišljanja" medvjeda kako se ponašati kad ih susretnemo u šumi. "Na ovo pitanje nemamo pravog odgovora. Problem obično nastaje zbog činjenice da ni mi medvjedi, a ni ljudi ne znamo kako će tko od nas reagirati. Svaki susret je specifičan i svaka jedinka može se u pojedinoj prilici drukčije ponašati. Za sve bi