DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Zbilja hrvatskoga šumarstva Darko Posarić Kao predsjednik ogranka Hrvatskoga šumarskoga društva, ponukan sam osvrnuti se na sadašnji trenutak našega šumarstva. O njemu bi se moglo mnogo reći, ali potrudit ću se koncizno iznijeti svoje viđenje. Od trenutka gubitka Biskupijskih šuma iz sastava Hrvatskih šuma d.o.o., dalo se naslutiti da država svoje šume baš i ne smatra tako velikim bogatstvom kako piše u čl. 2. Zakona o šumama. Ostao je dojam da se vlasnika moglo na drukčiji način obeštetiti, ali odabran je povrat. Nova pljuska uslijedila je brisanjem naziva naše struke iz Ministarstva koje je zaduženo za resor šumarstva. Šumari su u međusobnim razgovorima počeli izražavati zabrinutost za svoj položaj i smjer kojim struka ide. O tome je vođeno više rasprava, prosvjedovalo se službeno i neslužbeno, usmeno i pisano, ali situacija nije promijenjena. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb dobile su novu Upravu kojoj na čelu nije šumar. To je mnogima bio razlog za dodatnu brigu o budućnosti tvrtke i šumarstva. Vlada je počela provoditi mjere štednje koje su na različite načine primijenjene i u HŠ d.o.o. Mnoge ključne sastavnice struke, poput Šumarskoga fakulteta, HKIŠDT, HŠD-a, HŠI-a, Akademije šumarskih znanosti i dr. u novim okolnostima kao da su "preko noći" postale marginalne. U trenutku pisanja teksta resor šumarstva nema čak ni čelnoga čovjeka, pomoćnika ministra. Iz perspektive struke koja se malo i sporo mijenja, promjene su se dogodile vrlo brzo i uistinu su velike. Budući da većina šumara u Hrvatskoj radi u Trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, koje gospodari glavninom šuma u državi i ima najviše utjecaja na šumarstvo, najprije ću reći što mi se ne čini dobro u poduzeću. Veliki sustav, kakve su HŠ d.o.o., sam po sebi je relativno trom i ne može reagirati na promjene brzo kao mali. No, silna centralizacija čini ga još tromijim. Neke stvari na terenu ne trpe odgađanja, jer se vremenski moraju napraviti u točno određenom trenutku. Navest ću kao primjer obnovu sastojina. Npr. 2012. godine hrast je urodio žirom, ali je zbog suše sve više odbacivao plodove. Na kraju u rujnu uroda gotovo da nije bilo. To znači da se stvarna prognoza uroda, o kojoj ovisi i površina obnove, ne može dati praktično do rujna. Ako se u obnovu krene na npr. 4000 ha u HŠ, može li se u mjesec dana naručiti, dobiti i postaviti ograda, izraditi stupovi, nabaviti herbicid, stići tretirati površine, nabaviti sredstvo protiv glodavaca i njih na vrijeme suzbiti? Uz ovakav način i proceduru naručivanja, nabave, čekanja odobrenja za sredstva itd. od obnove će malo toga uspjeti, čak i u slučaju obilnoga uroda. Nema sječe glavnoga prihoda bez naplodnje. Vodi li tko o tome brigu već sada? Jer trebao bi. Prošle godine, zbog strahovite suše i blage zime preživljavanje i razmnožavanje glodavaca bilo je iznimno veliko. Odobrenje za sredstvo kojim će se oni tretirati čekalo se do samoga kraja godine. Do tada su već nanijeli strahovitu štetu na svim površinama pomlađenim 2010. i 2011. godine, pa i mnogim starijima. Nastavimo li tako gospodariti šumama, pitanje je kako će one izgledati i koje će ih vrste činiti. Takvih je primjera u presporom rješavanju nabave čitav niz. Nadalje, ako se zbog mjera štednje održavanja (cesta, strojeva, vozila itd.) značajno smanje, to će nužno dovesti do ogromnih troškova za nekoliko godina. U šumama je zabranjena izrada ogrjeva stanovništvu, a nije ponuđena provediva alternativa. Nije mali broj terena gdje je to skoro, pa i jedini mogući način. Naši proizvodi su "pokvarljiva" roba i stajanjem gube vrijednost. Ako se uskoro ne ponudi rješenje što će biti s njima? Zakonodavstvo je posebna priča. U posljednjih otprilike pola godine doneseno je nekoliko prijedloga zakona i samih zakona koji se izravno tiču šuma, šumskih zemljišta i šumarstva. Spomenut ću Zakon o zaštiti prirode, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o koncesijama, Zakon o investicijskim ulaganjima, Zakon o vodama. Neke odredbe spomenutih zakona vrlo su opasne za šumarstvo i gospodarenje šumama i šumskim zemljištima (posebice npr. Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o vodama). HŠD se očitovao gotovo o svim ovim zakonskim aktima i branio interese struke, dijelom je to učinila i Komora. Nisu li i HŠ d.o.o., kao puno zainteresiraniji subjekt trebale sastaviti povjerenstvo najviše razine i braniti svoj interes? Držim da jesu. Izrada programa upravljanja za prvih šest natura područja u Hrvatskoj je pri kraju. Spačvanski bazen, glavni gospodarski izvor prihoda Hrvatskih šuma, prelazi pod upravu Državnoga zavoda za zaštitu prirode, odnosno županijske Javne ustanove za gospodarenje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Iako će šumarstvo |