DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Šumsko gospodarstvo Karlovac 1960. / Uprava šuma Podružnica Karlovac 2010.
Branko Meštrić
Monografija povodom 50-te obljetnice osnutka Šumskog gospodarstva Karlovac
Malo je Šumskih gospodarstava (odnosno, kako ih danas zovu: Uprava šuma Podružnica) na našim prostorima koji imaju svoje monografije, svoje obljetničke kronike. ŠG Karlovac ovim je izdanjem ušlo u taj krug odabranih. No, pokazat će se da time nije dobilo samo monografiju, niti samo prigodnu obljetničku ediciju s nemalim obuhvatom od 50 godina. Pred čitateljstvom se ukazala knjiga koja je uspjela sve iznenaditi, čak i one koji su bili uključeni u njeno nastajanje, a vjerojatno i same autore. Karlovački šumari dobili su veliku knjigu.
Krenimo stoga od njene vanjštine i dimenzija. Monografija je zaista velika knjiga. U gotovo enciklopedijskom formatu pa i obimu – preko 600 stranica – solidan je primjerak na policama, a dobro će se i uklopiti među ostale knjige decentnim smeđim dizajnom omota i njegovom dosljednim prenošenjem kroz cijeli opseg knjige. Za taj i takav dizajn valja zahvaliti i čestitati kolegici Ines Paunović, karlovačkoj šumarici koja nije po struci dizajnerica, ali se već ovećim opusom nametnula kao prepoznatljiva figura u šumarskom izdavaštvu i dizajnu šumskih prostora ne samo Karlovca i Petrove gore. Naime, veći broj izdanja, što tiskanih štoi web izdanja, pa potom i nekoliko poučnih staza, odnosno poučnih tabli na njima – kruna su svakako oprema staza na Petrovoj gori – nosi potpis ove vrsne dizajnerice. Ova monografija predstavlja svakako (bar za sada) krunu Inesina stvaranja i njoj imamo zahvaliti izvrsnu preglednost i čitljivost ove knjige.
Kao što je već rečeno, sadržaj monografije protegnuo se na 612 stranica koje su organizirane u četiri osnovna dijela. Prva dva su povijesnog karaktera i bave se poviješću šumarstva, odnosno poviješću samog šumskog gospodarstva, treći dio detaljno predstavlja sadašnje stanje Uprave šuma Podružnice Karlovac (na žalost dijelom već "zastarjelo stanje" iz 2010. godine, ali ne krivnjom autora već zbog dugog čekanja da knjiga izađe). Četvrti bi se dio opet mogli smatrati povijesnim, jer donosi fotografije i dokumente koji, kako sami autori kažu, nisu stali u prva tri djela knjige.
Prvi dio, Povijest gospodarenja šumama donosi vrlo detaljan povijesni prikaz razvoja šumarstva karlovačkog kraja, najprije kroz povijest razvoja šumarstva u Vojnoj krajini i Civilnoj Hrvatskoj, potom u okvirima dviju Jugoslavija i razdoblju II. svijetskog rata, da bi se završio naglašavanjem značajnijih događaja u šumarskoj politici Republike Hrvatske od 1990. do danas.Ovaj dio u cijelosti je napisala mr. sc. Jadranka Šalek Grginčić, još jedna ugledna karlovačka (a korijenima bjelovarska) šumarica, koja je već prije svoj trag ostavila u karlovačkim šumama zapisan u brojnim gospodarskim jedinicama, odjelima i odsjecima – odnosno u osnovama gospodarenja, a sada sažet i ovdje na jednom mjestu u jednoj knjizi. Povijest je to jedne djelatnosti, jednog kraja, ali pokazat će se da se povijest šumarstva ne može pisati odijeljena od svoga prirodna okružja, opće povijesti, društvenih okolnosti i politika, značajnih pojedinaca i malih ljudi, svega toga sa čime i u čijim okvirima šumarstvo živi, kao što se ni povijest karlovačkog šumarstva šumarstva ne može promatrati bez situacije u šumarstvu susjeda i šumarstvu općenito. Sve to je Jadranka maestralno objedinila u štivo koje se može čitati gotovo kao lijepa dokumentaristička književnost, a da je u cijelom tekstu zadržala vrhunsku konciznost i povijesnu preciznost, utvrđenu brojnim izvorima i dokumentima od kojih su mnogi prenesenim tekstom, pa i preslikom. Valja napomenuti da je velik istraživački rad za potrebe i ovoga dijela knjige odradio drugi autor, kolega Vlainić, no tome ćemo se vratiti u nastavku ovoga teksta. Ovaj dio zaključujemo činjenicom da je ovim radom karlovačko šumarstvo dobilo po prvi puta na jednom mjestu okupljen cjelokupni korpus svoje povijesti i izvora, koji će svakako biti koristan svim budućim istraživačima i piscima koji bi svoj rad htjeli usmjeriti na ovo područje i ovu djelatnost. Kao što je već rečeno, ovim radom će i povijest hrvatskoga šumarstva upravo u karlovačkoj monografiji ubuduće imati značajnu ili čak najznačajniju referncu. Čestitke na velikom djelu autorici.
Drugi dio knjige, kojega potpisuje opet jedan veliki karlovački (a korijenima gradiški) šumar, kolega Oliver Vlainić