DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Šumsko gospodarstvo Karlovac 1960. / Uprava šuma Podružnica Karlovac 2010.
Branko Meštrić
Monografija povodom 50-te obljetnice osnutka Šumskog gospodarstva Karlovac
Malo je Šumskih gospodarstava (odnosno, kako ih danas zovu: Uprava šuma Podružnica) na našim prostorima koji imaju svoje monografije, svoje obljetničke kronike. ŠG Karlovac ovim je izdanjem ušlo u taj krug odabranih. No, pokazat će se da time nije dobilo samo monografiju, niti samo prigodnu obljetničku ediciju s nemalim obuhvatom od 50 godina. Pred čitateljstvom se ukazala knjiga koja je uspjela sve iznenaditi, čak i one koji su bili uključeni u njeno nastajanje, a vjerojatno i same autore. Karlovački šumari dobili su veliku knjigu.
Krenimo stoga od njene vanjštine i dimenzija. Monografija je zaista velika knjiga. U gotovo enciklopedijskom formatu pa i obimu – preko 600 stranica – solidan je primjerak na policama, a dobro će se i uklopiti među ostale knjige decentnim smeđim dizajnom omota i njegovom dosljednim prenošenjem kroz cijeli opseg knjige. Za taj i takav dizajn valja zahvaliti i čestitati kolegici Ines Paunović, karlovačkoj šumarici koja nije po struci dizajnerica, ali se već ovećim opusom nametnula kao prepoznatljiva figura u šumarskom izdavaštvu i dizajnu šumskih prostora ne samo Karlovca i Petrove gore. Naime, veći broj izdanja, što tiskanih štoi web izdanja, pa potom i nekoliko poučnih staza, odnosno poučnih tabli na njima – kruna su svakako oprema staza na Petrovoj gori – nosi potpis ove vrsne dizajnerice. Ova monografija predstavlja svakako (bar za sada) krunu Inesina stvaranja i njoj imamo zahvaliti izvrsnu preglednost i čitljivost ove knjige.
Kao što je već rečeno, sadržaj monografije protegnuo se na 612 stranica koje su organizirane u četiri osnovna dijela. Prva dva su povijesnog karaktera i bave se poviješću šumarstva, odnosno poviješću samog šumskog gospodarstva, treći dio detaljno predstavlja sadašnje stanje Uprave šuma Podružnice Karlovac (na žalost dijelom već "zastarjelo stanje" iz 2010. godine, ali ne krivnjom autora već zbog dugog čekanja da knjiga izađe). Četvrti bi se dio opet mogli smatrati povijesnim, jer donosi fotografije i dokumente koji, kako sami autori kažu, nisu stali u prva tri djela knjige.
Prvi dio, Povijest gospodarenja šumama donosi vrlo detaljan povijesni prikaz razvoja šumarstva karlovačkog kraja, najprije kroz povijest razvoja šumarstva u Vojnoj krajini i Civilnoj Hrvatskoj, potom u okvirima dviju Jugoslavija i razdoblju II. svijetskog rata, da bi se završio naglašavanjem značajnijih događaja u šumarskoj politici Republike Hrvatske od 1990. do danas.Ovaj dio u cijelosti je napisala mr. sc. Jadranka Šalek Grginčić, još jedna ugledna karlovačka (a korijenima bjelovarska) šumarica, koja je već prije svoj trag ostavila u karlovačkim šumama zapisan u brojnim gospodarskim jedinicama, odjelima i odsjecima – odnosno u osnovama gospodarenja, a sada sažet i ovdje na jednom mjestu u jednoj knjizi. Povijest je to jedne djelatnosti, jednog kraja, ali pokazat će se da se povijest šumarstva ne može pisati odijeljena od svoga prirodna okružja, opće povijesti, društvenih okolnosti i politika, značajnih pojedinaca i malih ljudi, svega toga sa čime i u čijim okvirima šumarstvo živi, kao što se ni povijest karlovačkog šumarstva šumarstva ne može promatrati bez situacije u šumarstvu susjeda i šumarstvu općenito. Sve to je Jadranka maestralno objedinila u štivo koje se može čitati gotovo kao lijepa dokumentaristička književnost, a da je u cijelom tekstu zadržala vrhunsku konciznost i povijesnu preciznost, utvrđenu brojnim izvorima i dokumentima od kojih su mnogi prenesenim tekstom, pa i preslikom. Valja napomenuti da je velik istraživački rad za potrebe i ovoga dijela knjige odradio drugi autor, kolega Vlainić, no tome ćemo se vratiti u nastavku ovoga teksta. Ovaj dio zaključujemo činjenicom da je ovim radom karlovačko šumarstvo dobilo po prvi puta na jednom mjestu okupljen cjelokupni korpus svoje povijesti i izvora, koji će svakako biti koristan svim budućim istraživačima i piscima koji bi svoj rad htjeli usmjeriti na ovo područje i ovu djelatnost. Kao što je već rečeno, ovim radom će i povijest hrvatskoga šumarstva upravo u karlovačkoj monografiji ubuduće imati značajnu ili čak najznačajniju referncu. Čestitke na velikom djelu autorici.
Drugi dio knjige, kojega potpisuje opet jedan veliki karlovački (a korijenima gradiški) šumar, kolega Oliver Vlainić

ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 97     <-- 97 -->        PDF

(uz izvjesnu pomoć kolega Dražena Matičića i Dubravka Halovanića). Suočivši se na početku rada sa činjenicom da "skoro nijedna šumarija nije znala početak svog djelovanja", autor se odlučio temeljito istražiti dostupne arhive, od onih u pojedinim šumarijama odnosno UŠP, pa do Državnog arhiva u Karlovcu i Zagrebu, isčitati karlovačke i šumarske novine i časopise (dijelom i iz digitalne biblioteke HŠD), a i iskoristiti usmenu predaju nekadašnjih zaposlenika i njihova sjećanja na istraživano razdoblje, dok takvih još ima. Na taj način nastala je vrlo stručna i dokumentacijskim izvorima utemeljena povijest, koja je vjerojatno do sada jedinstvena u povijesti hrvatske šumarske struke. Simpatična je i autorova nada da će i samom objavom ove knjige još veći krug poznavatelja (i sudionika) ove materije biti izazvano da ispravi ili nadopuni otisnutu građu. U ova "digitalna" vremena nije nerealno očekivati i pojavu druge ispravljene i dopunjene verzije bez potrebe velikog troška otiska novog izdanja.
Dometnimo da je ovaj, drugi dio knjige zaključen izvanrednim i vrlo preciznim kronološkim prikazom datuma vezanih uz ŠG Karlovac od 23. kolovoza 1945. (Donijet Zakon o agrarnoj reformi) do 20. lipnja 2012. (Ljiljana Bajac postala rukovoditeljica Informatičkog odjela). Autori su prikupili oko 500 činjenica precizno određenih vremenom, mjestom i njihovim subjektom i to otisnuli na jednom mjestu. Izvanredno i neprocjenjive vrijednosti!
Treći dio bi možda netko i mogao ocijeniti populističkim i optužiti da možda podilazi čitatelju, no autor – a to je opet Oliver Vlainić – svojim uratkom takvu pomisao u startu odbacuje. Nije odustao od vrlo preciznog i dokumentarističkog pristupa i podastro je čitatelju jedinstven i bogat presjek kroz karlovačko šumarstvo, zapravo preciznije rečeno Upravu šuma Podružnicu Karlovac upravo u jednom aktualnom trenutku. Nažalost, već je spomenuto da je izvjesnim pomakom vremena samog izdavanja monografije malo izgubljena aktualnost trenutka, ali i uz to kroz ovaj dio monografije naslikana je jedna integralna slika rada i življenjenja kroz cijelu strukturu UŠP, koja će, uz neminovni Oliverov povjesni osvrt, ostati svojevrsnim spomenarom današnjega stanja i današnjih ljudi koji karlovačko šumarstvo čine i koji ga žive. Naći će se ovdje ponaosob svaki zaposlenik i imenom i likom i tako postati dijelom toga trenutka življenja. Sve te elemente autor je osobno okupio i načinio fotografije, potpisao ih do zadnjeg imena, a potom i uobličio u primjeren i pristupačan oblik.
Ovaj je dio zaključen poglavljem Direktori, upravitelji i voditelji, koji je po strukturi zapravo jedan biografski leksikon – kronološki od Ferde Šulentića do Davorina Andrijaševića, opet sam po sebi dokumentacijski i povijesno koristan, a i čitatelju zanimljiv.
O četvrtom dijelu Fotografije i šumsko-gospodarske karte nema se što dometnuti onome što su u uvodu napisali autori. Naime, kada je na kraju građa zajedno s ilustracijama prva tri poglavlja konačno zaključena, ostao je znatan broj fotografija i karata koje svoje mjesto tamo nisu našle. Pozdravljamo mudru odluku urednika da ih ne vrate u njihove prašnjave ladice, već ih poslože barem po desetljećima njihova nastajanja i jednostavno plasiraju čitateljstvu. Zanimljivo!
Monografija 60 godina ŠG Karlovac izašla je iz tiska krajem 2012. godine u 600 primjeraka. Distribuirana je na relavantne adrese, a značajni dio tiraže otkupili su sami djelatnici ŠG/UŠP Karlovac, bivši i sadašnji, kako bi im bila spomenicom na dane (najčešće i cijele živote) provedene u/sa svojim poduzećem i svojom zelenom strukom. Istodobno sa tiskanim izdanjem priređena je i objavljena i digitalna verzija knjige koja je općedostupna na internetskoj biblioteci Hrvatskog šumarskog društva (www.sumari.hr/biblio). Glavna promocija knjige održana je u Gradskoj knjižnici u Karlovcu 31. siječnja 2013. godine, pred značajnim brojem zainteresiranih šumara, ali i nekolicine stučnjaka izvana našeg kruga (bibliotekara, povjesničara, političara). Ako smo mi šumari koji si volimo tepati da poznajemo našu struku, pa i njenu povijest bili iznenađeni sadržajem ove knjige, neki gosti nisu mogli a ne izraziti iznenađenje i divljenje kada su vidjeli čime su se sve kroz povijest šumari bavili, a nisu mogle izostati ni pohvale današnjim šumarima koji samozatajno i u tišini šume rade svoj posao, a da okružje premalo zna o tome.
Na kraju, hvala svim karlovačkim šumarima koji su svoj život ugradili u karlovačko šumarstvo – bez njihova udjela ova povijest se uopće ne bi mogla ni napisati. Još jednom pohvala i hvala vrijednim autorima na djelu koje će im ostati na vječnu diku.