DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2013 str. 98     <-- 98 -->        PDF

L´Italia forestale e montana
Frane Grospić
(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze)
Iz broja 1, siječanj – veljača 2013. godine izdvajamo:
Orazio Ciancio: Polarizacija u šumarstvu Italije
U ovom članku autor iznosi aktualno stanje u talijanskom šumarstvu, gdje se na javnoj sceni događa sukob ili polemika dviju koncepcija šumarstva: klasičnog šumarstva i sustavnog šumarstva, čiji je protagonist autor.
Ova polarizacija ima obilježje dijaloga, kao što je uvijek normalno u znanstvenom svijetu. Moguće je da se slijedom spoznajnog i kulturalnog progresa potvrdi neka učinkovitja alternativa koja će biti u stanju bolje objasniti, prihvatljivijim govorom, kompleksnost biološkog sustava šume.
Koncepcija klasičnog šumarstva temelji se na želji da se šuma podredi potrebama čovjeka u funkciji maksimalnog korištenja, te stavlja šumsko-kulturnu aktivnost u sferu "kulturalnog oportunizma" s utopističkim ciljem da se oponaša priroda, pozivajući se stalno na postojeće, svoje zakone. Takva formulacija klasičnog šumarstva nastoji se izolirati u jednostavnim i parcijalnim pojavama širokog i složenog područja, ne vodeći računa o povijesnoj i kulturnoj važnosti šume za zajednicu i funkcioniranje ekosustava neophodnih za preživljavanje i život.
Osnovni načela šumarstva, neovisni jedan od drugog su: 1) očuvanje biološkog funkcioniranja i biološke raznolikosti, 2) potrajnost šuma, 3) savjesno i racionalno korištenje šuma, u skladu s realnim održivim gospodarenjem.
U tom slučaju može se reći da se radi o novoj koncepciji šumarstva – sustavnom šumarstvu. Na taj će se način obilježje talijanske, regionalne etnokulture povratiti u šumarsku stvarnost.
Sustavno šumarstvo je istovremeno jedinstveno i različito u odnosu na fizičke, biološke, socijalne, povijesne i kulturalne situacije, vezane uz šumarsku problematiku.
Autor smatra "načela polariteta", povoljnost u kojoj suprotstavljene strane kontinuirano doprinose pluralitetu gledišta, mogućnosti nove sinteze, a to je ideja sustavnog šumarstva (Ciancio 1999; 2009).
U završnom dijelu članka autor naglašava važnost tradicionalnih šumsko-kulturalnih aktivnosti, koje talijanskom šumarstvu daju posebno obilježje. To su tradicionalne tehnike gospodarenja šumom, upotrebljavane od davnina radi zadovoljavanja potreba lokalnog stanovništva. Tu se radi o "lokalnim znanjima" koja sačinjavaju regionalnu etnokulturu Italije.
Ciljevi šumarskih aktivnosti su: održavanje šumskog biološkog sustava u ravnoteži s okolišem, očuvanje i povećanje biološke raznolikosti i općenito složenosti sustava, te sukladnost aktivnosti s ostalim sustavima s kojima je šuma u interakciji.
Sustavno šumarstvo predviđa provođenje šumskih intervencija manjeg intenziteta, što omogućuje prirodnu obnovu i integraciju svih sastavnica šume, biotskih i abiotskih. Ta praksa ima za cilj eliminiranje pogrešaka u gospodarenju, pri čemu posebnu važnost ima kontinuirani monitorning.
Mariagrazia Agrimi: Značajna uloga "urbane šume"
Neosporna je važnost šuma za život na planeti. Šume imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže okoliša, pružaju vrijedne kulturne, rekreativne i sanitarne usluge, što za sve brojnije gradsko stanovništvo puno znači.
Različita razina ekonomskog rasta i razvoja između grada i sela, te kulturne promjene i način življenja, utječu na demografsku dinamiku i promjene u odnosu na te dvije komponente. Ti elementi utječu na povećanje i transformaciju gradova i uključivanje neurbaniziranog teritorija.
Gradski eko-sustavi su pretežitono umjetni, ali otvoreni i dinamični, te oslobađaju materiju i energiju i djeluju zajedno s prirodnim ekosustavom.
Zelene površine, a posebno drveće u gradskom i prigradskom prostoru, bitni su za biološku i hidrološku ravnotežu, s učincima koji se prenose i na ekonomski razvoj: vegetacija pogoduje staništu faune, poboljšava apsorpciju oborinskih voda, s uštedom u gospodarenju vodenim resursima, smanjuje atmosfersko zagađenje i klimatske promjene te poboljšava uvjete života u gradovima.
Održiva poljoprivredna djelatnost u gradskom i prigradskom prostoru također imaju sličan pozitivan učinak.