DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 55     <-- 55 -->        PDF

DETERMINACIJA DRVEĆA I GRMLJA U ARBORETUMU LISIČINE U OKVIRU PROJEKTA OBNOVE – 2. DIO
DETERMINATION OF TREES AND SHRUBS IN THE LISIČINE ARBORETUM WITHIN THE PROJECT OF REVITALISATION – PART 2
Marilena Idžojtić, Igor Poljak, Marko Zebec
Sažetak
U radu su prikazane svojte drveća i grmlja u dijelu arboretuma Lisičine u kojem se nalaze biljke s područja Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Taj dio bio je nepristupačan prije radova obavljenih u okviru IPA projekta prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska (IPA CBC HU-HR 2007–2013). Projektom je bila obuhvaćena hortikulturna i infrastrukturna revitalizacija arboretuma. Determinirano je 145 svojti (vrsta, podvrsta, križanaca i kultivara), od kojih su 44 golosjemenjače, a ostalih 101 su kritosjemanjače. Determinirane svojte pripadaju u 59 različitih rodova, a najveći broj svojti je iz sljedećih rodova: Pinus – borovi (13), Acer – javori (12), Abies – jele (10), Quercus – hrastovi (8), Picea – smreke (7) i Betula – breze (6). Usporedbom s popisom svojti u hortikulturnom dijelu arboretuma, vidljivo je da je 47 od 145 determiniranih svojti zajedničko u ovome i u hortikulturnom dijelu, odnosno da je novih 98 svojti. To znači da je u cijelom arboretumu Lisičine ukupno determinirano 512 različitih svojti. Kao posebno vrijedne vrste, koje su vjerojatno jedini primjerci posađeni u Hrvatskoj ili su prisutni vrlo rijetko, možemo izdvojiti sljedeće: Abies firma (momi-jela), A. holophylla (mandžurska jela), A. homolepis (nikko-jela), A. sachalinensis (sahalinska jela), Picea engelmannii (Engelmannova smreka), Pinus attenuata (kvrgavi bor), P. coulteri (Coulterov bor), P. koraiensis (korejski bor), P. monticola (zapadnoamerički bjelokori bor), P. resinosa (američki crveni bor), P. rigida (smolavi bor), Tsuga sieboldii (Sieboldova čuga), Alnus japonica (japanska joha), Betula alleghaniensis (žuta breza), B. medwediewii (transkavkaska breza), B. nigra (mrka breza), B. papyrifera (bijela breza), Magnolia denudata (julanska magnolija), M. obovata (japanska velelisna magnolija), Malus coronaria, Ostrya virginiana (virdžinijski crni grab), Pyrus betulifolia (brezolisna kruška), Quercus dentata (japanski carski hrast), Q. imbricaria (lovor-hrast) i Q. variabilis (kineski hrast plutnjak).
Ključne riječi: arboretum, Lisičine, determinacija, drveće, grmlje

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 56     <-- 56 -->        PDF

1. Uvod
Introduction
Arboretum Lisičine nalazi se na Papuku. Njime upravlja trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Našice, Šumarija Voćin. Iz redovnog gospodarenja za arboretum je prije tridesetak godina izdvojena površina od oko 45 ha. U sjevernom dijelu arboretuma nalazi se prirodna bukova šuma. Preostali, južni dio, koji je arboretum u užem smislu, predviđen je za sadnju autohtonih i alohtonih drvenastih svojti. On je podijeljen na tri dijela: 1. hortikulturni dio na kojemu je zasađeno ukrasno drveće i grmlje, 2. dio zasađen biljkama s područja Europe i Azije i 3. dio zasađen biljkama s područja Sjeverne Amerike. Prema Vidakoviću (1986), do 1985. godine u arboretumu je bilo posađeno oko 1100 različitih svojti (vrsta, podvrsta, varijeteta, križanaca i kultivara). U Domovinskom ratu područje arboretuma bilo je okupirano i devastirano, a podaci o biljkama su nestali. Idžojtić et al. (2010) daju ocjenu stanja arboretuma i popis drveća i grmlja u hortikulturnom dijelu koji se nalazi uz prilaznu cestu. Prema tom popisu u hortikulturnom dijelu, podijeljenom na dvanaest polja, determinirano je 416 različitih svojti, iz 113 rodova. Te su biljke označene pločicama. Isti autori u radu Idžojtić et al. (2011) daju detaljni prikaz dendrološke i hortikulturne vrijednosti arboretuma Lisičine.
U ovome radu prikazane su svojte drveća i grmlja u dijelu arboretuma u kojemu se nalaze biljke s područja Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Taj dio arboretuma bio je zarastao bagremom, kupinom i ostalim samoniklim raslinjem. Zbog toga je bio nepristupačan prije radova koji su obavljeni u okviru IPA projekta prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska (IPA CBC HU-HR 2007–2013), pod nazivom: "Nature is the first and the preciouse", s akronimom "Nature No. 1". Nositelj projekta bile su Hrvatske šume d.o.o., UŠP Našice, a projektom je bila obuhvaćena hortikulturna i infrastrukturna revitalizacija arboretuma Lisičine. Determinacija je rađena tijekom 2011. i 2012. godine, postupno, nakon čišćenja pojedinih dijelova.
Popis svojti prikazan je tablično, abecednim redoslijedom znanstvenih naziva (prema Erhardt et al. 2008). Hrvatski nazivi navedeni su prema Aniću (1946), Idžojtić (2005, 2009), Vidakoviću (1982, 1993) i Šumarskoj enciklopediji I–III (1980, 1983, 1987). Za vrste koje nemaju hrvatske nazive naveden je samo znanstveni naziv. Nazivi kultivara navedeni su prema međunarodnom standardu (Hoffman 2005).
U dijelu arboretuma obuhvaćenim ovim projektom nalaze se pokusne plohe s različitim hibridnim familijama borova. Borovi na pokusnim plohama vrijedan su i u svijetu jedinstven dendrološki materijal proizveden kontroloranom hibridizacijom četiriju vrsta dvoigličavih borova (Pinus nigra J. F. Arnold, P. sylvestris L., P. thunbergiana Franco i P. densiflora Siebold et Zucc.), na Šumarskom fakultetu Sveučilišta

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 57     <-- 57 -->        PDF

u Zagrebu. Nakon čišćenja ploha provedena je inventarizacija te je utvrđeno koje su biljke ostale u odnosu na prvobitno stanje.
2. Drveće i grmlje u dijelu arboretuma s biljkama iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike
Trees and Shrubs in the Part of Arboretum with Plants from Europe, Asia and North America
U dijelu arboretuma zasađenom biljkama s područja Europe, Azije i Sjeverne Amerike determinirano je 145 svojti (vrsta, podvrsta, križanaca i kultivara), od kojih su 44 golosjemenjače, a ostalih 101 su kritosjemanjače (tablica 1). Od toga je 127 vrsta (37 golosjemenjača i 90 kritosjemenjača), 2 podvrste (po 1 od golosjemanjača i kritosjemenjača), 15 kultivara (6 golosjemenjača i 9 kritosjemenjača) te 1 križanac (kritosjemenača). Prema trajnosti listova prevladavaju listopadne svojte, kojih je 102 (4 golosjemenjače i 98 kritosjemenjača), dok su 43 vazdazelene (40 golosjemenjača i 3 kritosjemenjače). Većina svojti je drveće, njih 117 (43 golosjemenjače i 74 kritosjemenjače); 26 svojti raste kao grmovi (1 golosjemenjača i 25 kritosjemenjača), a 2 kritosjemenjače su penjačice.
Prema području prirodne rasprostranjenosti, 45 svojti je autohtono u Hrvatskoj (5 golosjemenjača i 40 krito­sje­menjača), a još je 5 svojti autohtonih u Europi, ali ne i u Hrvatskoj (2 golosjemenjače i 3 kritosjemenjače). Od stranih

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 58     <-- 58 -->        PDF

svojti najzastupljenije su sjevernoameričke, kojih je 41 (17 golosjemenjača i 24 kritosjemenjače), a azijskih je 36 (14 golosjemenjača i 22 kritosjemenjače). Još su 2 voćkarice bez areala, tj. razvijene su oplemenjivanjem divljih vrsta, a preostalih 16 svojti su kultivari i križanci.
Determinirane svojte pripadaju u 59 različitih rodova, a najveći broj svojti je iz sljedećih rodova: Pinus L. – borovi (13), Acer L. – javori (12), Abies Mill. – jele (10), Quercus L. – hrastovi (8), Picea A. Dietr. – smreke (7) i Betula L. – breze (6).
Usporedbom s popisom svojti u hortikulturnom dijelu arboretuma (Idžojtić et al. 2010), vidljivo je da je 47 od 145 determiniranih svojti zajedničko u ovome i u hortikulturnom dijelu, odnosno da je novih 98 svojti. To znači da je u cijelom arboretumu Lisičine ukupno determinirano 512 različitih svojti.
Potvrđena je spoznaja dobivena dendrološkom analizom hortikulturnog dijela arboretuma (Idžojtić et al. 2011), da je arboretum Lisičine najbogatija živa zbirka pojedinih rodova drveća i grmlja u Hrvatskoj. Za razliku od hortikulturnog dijela, gdje je posađen veći broj različitih biljaka, ali s manjim brojem primjeraka, u ovome dijelu nalazimo manju raznolikost, ali su mnoge vrste posađene u skupinama, a borovi, ariši, breze i hrastovi zauzimaju i veće površine. Zatim, postoji i više otvorenih dijelova koje treba održavati košnjom, što arboretumu daje prozračnost. Na žalost, zbog dugotrajnog neodržavanja neke biljke nisu u optimalnom stanju, a za neke se može reći da su loše, katkada s djelomično do pretežno osutom ili oštećenom krošnjom. Ipak, vrijedni primjerci su ostavljeni kako bi im se pružila prilika

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 59     <-- 59 -->        PDF

za oporavak. Međutim, mora se računati s mogućnošću da svi neće uspjeti opstati i da će neke naknadno trebati ukloniti te zmijeniti novima.
Kao posebno vrijedne vrste, koje su vjerojatno jedini primjerci posađeni u Hrvatskoj ili su prisutni vrlo rijetko, možemo izdvojiti sljedeće:
a) golosjemenjače: Abies firma Siebold et Zucc. (momi-jela), A. holophylla Maxim. (mandžurska jela), A. homolepis Siebold et Zucc. (nikko-jela), A. sachalinensis (Honda) W. G. Schmid (sahalinska jela), Picea engelmannii Parry ex Engelm. (Engelmannova smreka), Pinus attenuata Lemmon (kvrgavi bor), P. coulteri D. Don (Coulterov bor), P. koraiensis Siebold et Zucc. (korejski bor), P. monticola Douglas ex D. Don (zapadnoamerički bjelokori bor), P. resinosa Aiton (američki crveni bor), P. rigida Mill. (smolavi bor), Tsuga sieboldii Carrière (Sieboldova čuga)
b) kritosjemenjače: Alnus japonica (Thunb.) Steud. (japanska joha), Betula alleghaniensis Britton (žuta breza), B. medwediewii Regel (transkavkaska breza), B. nigra L. (mrka breza), B. papyrifera Marshall (bijela breza), Magnolia denudata Desr. (julanska magnolija), M. obovata Thunb. (japanska velelisna magnolija), Malus coronaria (L.) Mill., Ostrya virginiana (Mill.) K. Koch (virdžinijski crni grab), Pyrus betulifolia Bunge (brezolisna kruška), Quercus dentata Thunb. (japanski carski hrast), Q. imbricaria Michx. (lovor-hrast), Q. variabilis Blume (kineski hrast plutnjak)

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 60     <-- 60 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 61     <-- 61 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 62     <-- 62 -->        PDF

3. Zaključak
Conclusion
Obavljenim radovima u okviru navedenoga projekta arboretum Lisičine dobio je mogućnost daljnjeg razvoja. Osim čišćenja površina s biljkama i determinacije drveća i grmlja, napravljeni su i opsežni infrastrukturni radovi. Arboretum dalje treba održavati, a radi njegovog unapređenja treba izraditi plan razvoja u okviru kojega će biti definirane i površine na kojima će se nastaviti sa sadnjom novih biljaka, uz poštivanje dosadašnje koncepcije. Budući da su biljke žive i mijenjaju se, a podložne su i vanjskim utjecajima, treba ih stalno pratiti te radove u arboretumu prilagoditi tim promjenama.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 63     <-- 63 -->        PDF

4. Literatura
References
Anić, M., 1946: Dendrologija. U (Šafar, J., ur.): Šumarski priručnik I. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb. 475–582 pp.
Erhardt, W., E. Götz, N. Bödeker, S. Seybold, 2008: Zander – Handwörterbuch der Pflanzennamen. 18. Auflage. Eugen Ulmer KG, Stuttgart. 983 pp.
Hoffman, M. H. A., 2005: List of names of woody plants. International standard. Boskoop. 871 pp.
Idžojtić, M., 2005: Listopadno drveće i grmlje u zimskom razdoblju. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. 256 pp.
Idžojtić, M., 2009: Dendrologija – List. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. 904 pp.
Idžojtić, M., 2012: Studija determinacije biljaka u Arboretumu Lisičine. IPA CBC HU-HR 2007–2013, "Nature is the first and the preciouse". Zagreb, 57 pp.
Idžojtić, M., M. Zebec, I. Poljak, 2010: Revitalizacija Arboretuma Lisičine. Šum. list 1–2: 5–18.
Idžojtić, M., M. Zebec, I. Poljak, 2011: Dendrološka i hortikulturna vrijednost Arboretuma Lisičine. Croatian Journal of Forest Engeneering 32 (1): 193–203.
Vidaković, M., 1982: Četinjače – Morfologija i varijabilnost. JAZU & Liber, Zagreb. 711 pp.
Vidaković, M. (ur.), 1986: Arboretum Lisičine. ROŠ "Slavonska šuma", Vinkovci. 87 pp.
Vidaković, M., 1993: Četinjače – Morfologija i varijabilnost. Grafički zavod Hrvatske i Hrvatske šume, Zagreb. 744 pp.
*** Šumarska enciklopedija Vol. I–III, 1980–1987. JLZ "Miroslav Krleža", Zagreb.
Summary
The Lisičine Arboretum is located on the Papuk mountain, Croatia. It is managed by Croatian Forests Ltd. Zagreb, Forest Administration Našice, Forest Office Voćin. In this work the tree and shrub species of a part of the Arboretum are presented, in which plants from Europe, Asia and North America are located. This area was inaccessible before the works within the IPA project of cross-border cooperation between Croatia and Hungary (IPA CBC HU-HR 2007-2013), under the title: "Nature is the first and the precious" have been carried out. The project included the horticultural and infrastructural revitalisation of the Arboretum. 145 taxa (species, subspecies, hybrids and cultivars) have been determined, of which 44 are gymnosperms and the other 101 are angiosperms (Table 1). The determined taxa belong to 59 different genera, the highest number of taxa being from the following: Pinus – pine (13), Acer – maple (12), Abies – fir (10), Quercus – oak (8), Picea – spruce (7) and Betula – birch (6). By comparing the list of taxa from the horticultural part of the Lisičine Arboretum (Idžojtić et al. 2010) it is apparent that 47 of the 145 determined taxa occur in both this and the horticultural part, meaning that there are 98 new taxa. This means that in the whole arboretum Lisičine 512 different taxa have been determined altogether. As especially valuable species – which are probably the only samples planted in Croatia or are very rare – the following can be mentioned: Abies firma (Momi fir), A. holophylla (Manchurian fir), A. homolepis (Nikko fir), A. sachalinensis (Sakhalin fir), Picea engelmannii (Engelmann spruce), Pinus attenuata (knobcone pine), P. coulteri (Coulter pine), P. koraiensis (Korean pine), P. monticola (Western white pine), P. resinosa (red pine), P. rigida (pitch pine), Tsuga sieboldii (Southern Japanese hemlock), Alnus japonica (Japanese alder), Betula alleghaniensis (yellow birch), B. medwediewii (Transcaucasian birch), B. nigra (black birch), B. papyrifera (paper birch), Magnolia denudata (Yulan magnolia), M. obovata (Japanese bigleaf magnolia), Malus coronaria (sweet crabapple), Ostrya virginiana (American hophornbeam), Pyrus betulifolia (birchleaf pear), Quercus dentata (Japanese emperor oak), Q. imbricaria (laurel oak) and Q. variabilis (Chinese cork oak).
Key words: Lisičine Arboretum, Croatia, determination, trees, shrubs