DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 66     <-- 66 -->        PDF

ili kaznena). Ove prijave u većini slučajeva izostaju, jer se u istim očevidima nadležnih organa navodi da "nema štete", pa u očevidniku s požarišta izostaje i daljnje postupanje.
Jednako tako je neshvatljivo, da ne kažem paradoksalno, da vatrogasni zapovjednik koji vodi akciju gašenja požara "Otvorenih prostora" treba ili bolje rečeno mora o svom vlastitom trošku pozvati nadležnog procjenitelja za ekološke štete i štetu prijaviti Ministarstvu zaštite okoliša. Ovakvo je postupanje neshvatljivo, ponajviše iz razloga što je isti zakon pisan za nekoga tko je profesionalac, a ne dragovoljac.
Kad je o šteti riječ, ne može se zanemariti da je šteta nastala sa svakim izlaskom vatrogasaca i vatrogasne tehnike, pa shodno tomu ne stoji teorija da nema štete.
Jednako tako ovdje nisu predočene fotografije sa štetama entomoloških vrsta, ornitoloških vrsta koje posebice stradavaju u najkritičnijim trenucima kada nesu jaja ili su u fazi valjanja i bez perja, pa ne mogu odletjeti (posebno ptice pjevice koje se gnijezde u živicama). Uz ptice nisu obuhvaćeni gmazovi i zmije, također zakonom zaštićeni.
Sve ovo izneseno, upućuje na zaključak da se ovakva praksa mora mijenjati, jer u Europskoj uniji s ovom dosadašnjom zasigurno nećemo prosperirati, niti se pokazati u dobrom svijetlu.
Odjeci 2011. – Međunarodne godine šuma: objavljen Zbornik radova znanstveno-stručnoga skupa u Vinkovcima
Igor Anić
U mjesecu ožujku ove godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, objavila je Zbornik radova znanstveno-stručnoga skupa, koji je u povodu 2011. – Međunarodne godine šuma održan u velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima, 19. svibnja 2011. godine.
Zbornik radova vrijedan je doprinos obilježavanju Međunarodne godine šuma, ali i drugih značajnih obljetnica koje su obilježile 2011. godinu. Iste godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj, obilježila je 150. obljetnicu svojega utemeljenja. Godinu prije toga jubileja, Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima obilježio je 40. obljetnicu svojega osnutka i rada. Isto tako, hrvatska šumarska znanost, koju predstavlja Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko i Akademijom šumarskih znanosti, te šumarska struka koju predstavljaju Hrvatske šume

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 67     <-- 67 -->        PDF

d. o. o. Zagreb, 2011. godine obilježile su 50. obljetnicu intenzivne suradnje i kontinuiranog financiranja znanstvenog rada za potrebe hrvatske šumarske struke i znanosti.
Urednici Zbornika su akademik Slavko Matić i dr. sc. Anica Bilić, a recenzenti akademici Slavko Matić, Franjo Tomić i Igor Anić. U Zborniku je objavljeno sedam znanstvenih i stručnih radova. Zanimljivo je kako svi njihovi autori borave i rade u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
U radu pod naslovom "Slavonska šuma" Josipa Kozarca – književni ili znanstveni opis? dr. sc. Anica Bilić, viša znanstvena suradnica, upraviteljica Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, sveobuhvatno je i svestrano obradila zadanu temu i riješila dilemu koju je postavila u naslovu rada. Zaključila je kako je u izvanjskom čitanju evidentna Kozarčeva briga za upravljanjem prirodnim resursima, čuvanjem i zaštitom šuma, što su i danas aktualni problemi na koje je ukazao 1888. u Slavonskoj šumi i još jednom pokazao kako se i književnim diskursom može intervenirati u izvanknjiževnu zbilju i utjecati na mentalni sklop. Slavonska šuma književno je opisana u promatranom tekstu Josipa Kozarca, ali je u tom opisu velik znanstveni udio. Poetika realizma išla je na ruku Josipu Kozarcu, te je u svojemu književnom opisu slavonsko-posavske, nizinske šume mogao primijeniti promatrački objektivizam u pristupu činjenicama iz šumske biocenoze, svoje praktično iskustvo i teorijska znanja iz područja šumarstva.
Rad pod naslovom Obnova spačvanskih šuma hrasta lužnjaka (Qurcus robur L.) oplodnim sječama, čiji je autor Darko Posarić, dipl. ing. šumarstva, detaljno opisuje načine obnove tih vrijednih šuma kojima se postižu dobri rezultati. Naglašava i navodi da se obnova provodi biološko-tehničkim zahvatima, vremenski usklađenim, a isto tako usklađenim i sa zakonskim propisima i odredbama certifikacije šuma. Sastojine se pripremaju za naplodnju sasijecanjem višega podrasta i grmlja te stabalaca bez tehničkih sortimenata. U godini uroda pomladna se površina tretira herbicidom te štiti od glodavaca i divljači. Naplodni se sijek provodi u mirovanju vegetacije, nakon uroda, a stanje ponika i pomlatka se prati i štiti od svih nepovoljnih utjecaja tijekom nekoliko godina. Kada se ocijeni da je pomladak sposoban nastaviti samostalan razvoj, a istodobno u dovoljnoj mjeri zastire površinu, stara se stabla posijeku dovršnim sijekom. Obnova završava popunjavanjem nedovoljno naplođenih dijelova površine najkasnije treću godinu nakon dovršnoga sijeka. Najveću poteškoću predstavlja stagniranje površinske vode na niskim dijelovima površine nakon uklanjanja starih stabala, što se raznim zahvatima nastoji izbjeći i ublažiti.
U svojem radu Općekorisne funkcije šuma s naglaskom na ekološku autorice Vesna Ančić Tunuković, dipl. ing. šumarstva i Ljerka Dekanić, dipl. ing. šumarstva, bave se problematikom općekorisnih funkcija šuma s naglaskom na ekološke: hidrološku ili vodozaštitnu, protuerozijsku, klimatsku i protuemisijsku funkciju. Uz ostalo, prikazale su metodologiju ocjenjivanja tih funkcija u praksi, a posebno naglašavaju da su vrijednosti općekorisnih funkcija znatno veće od vrijednosti drva u šumi.
Rad pod naslovom Obnova i uzgajanje kultura crnoga oraha (Juglans nigra L.) autora mr. sp. Željka Mayera, dipl. ing. šumarstva, bavi se problemom obnove i njege šumskih kultura crnoga oraha, aloktone vrste drveća koja na području vukovarskih šuma zauzima najveće površine u Hrvatskoj. Na temelju provedenih istraživanja autor, uz ostalo, zaključuje da podizanje šumskih kultura crnog oraha daje odlične rezultate te da je moguće njihovo osnivanje sjetvom u brazde šumsko-poljskim načinom i klasičnim načinom. Sadnjom na takozvane "kulise" moguća je konverzija šumskih kultura običnoga bagrema u šumske kulture crnoga oraha s običnim bagremom. Brojna samonikla stabalca kazuju kako je moguća i prirodna obnova crnog oraha. Osnivanjem klonske sjemenske plantaže crnoga oraha dobila bi se visokokvalitetno sjeme, a time i kvalitetnija šumska kultura uz manje troškove sadnje i njege. Sadnja sadnica crnoga oraha ne daje dobre rezultate i treba je izbjegavati.
Rad pod naslovom Obnova i uzgajanje šuma vrba i topola uz rijeku Dunav kod Vukovara autora mr. sp. Željka Mayera,

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 68     <-- 68 -->        PDF

dipl. ing. šumarstva, obuhvaća stručnu analizu ritskih šuma uz rijeku Dunav od sela Borova do Šarengrada u ukupnoj duljini od 38 km. Željko Mayer ističe da je čovjek, u želji za bržom dobiti, počeo te šume umjetno pomlađivati te je na taj način poremećena prirodna ravnoteža i obnova navedenih šuma. Zaključuje da je prirodna obnova tih šuma moguća, da daje dobre rezultate te da je sigurnija i jeftinija od umjetne obnove.
U radu Obilježavanje Međunarodne godine šuma – integracijski projekt osnovnih i srednjih škola autora Darija Draguna, prof., i Ozrenke Meštrović, prof., ukazuje se da se uz pomoć odgoja za razvoj možemo potruditi da šuma očuva mjesto u srcima i mislima Slavonaca koji tek dolaze. Naglašavaju da školski odgoj treba za to biti dobra osnova. Vrlo je interesantan i koristan prikazani projekt u obliku radionice, gdje se u manjim grupama primijenila metoda vršnjačkoga učenja te su se obrađivale teme šume u različitim fazama i oblicima.
Tomislav Županjac, dipl. ing. šumarstva, i Darko Posarić, dipl. ing šumarstva, u članku Iskorišćivanje šumskih resursa opisali su način pridobivanja i prodaje sortimenata te korištenja sporednih šumskih proizvoda.
Na kraju Zbornika ukratko je izvješćeno o izložbi fotografija Šuma okom šumara koja je postavljena u Županijskoj vijećnici u Vinkovcima, u razdoblju od 19. do 27. svibnja 2011. godine. Ista je izložena u veljači iste godine u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku u čast Međunarodne godine šuma.
Nikola Pernar, Darko Bakšić i Ivan Perković: Terenska i laboratorijska istraživanja tla – priručnik za uzorkovanje i analizu
Boris Vrbek
Djelo "Terenska i laboratorijska istraživanja tla – priručnik za uzorkovanje i analizu" autora: Nikole Pernara, Darka Bakšića i Ivana Perkovića, sveučilišni je priručnik izdan u 2013. godini na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, uz suizdavača Hrvatske šume d.o.o. U tloznanstvenoj struci od osnutka Hrvatske države do danas nije objavljen priručnik sličnog sadržaja. U uporabi su uglavnom bili priručnici raznih autora tiskani u nekoliko navrata u razdoblju od 1945. do 1986. godine. Ovo je praktički prvi primjer sveučilišnog priručnika koji se temelji na višegodišnjim vlastitim istraživanjima. Na cjelovit način obrađuju se pitanja i problemi vezani uz terenska i laboratorijska istraživanja.
Priručnik se može podijeliti u dva dijela. U prvom dijelu autori na 73 stranice prikazuju terenski dio rada, gdje se detaljno opisuje plan i način uzorkovanja te uzorkovanje iz genetskih horizonata u pedološkim profilima. Drugi dio priručnika na 110 stranica opisuje analitičke postupke u laboratoriju. S obzirom na važnost, posebno se izdvaja to poglavlje jer se odnosi na laboratorijske postupke i analizu tla, gdje su autori detaljno opisali analitičke postupke koji zadovoljavaju ISO norme.
Djelo je podijeljeno na pet poglavlja, odnosno na dvanaest potpoglavlja kako slijedi:
Plan i vrste uzorkovanja i uzoraka tla
1.1. Plan uzorkovanja tla
1.2. Vrste uzorkovanja tla
1.3. Dubina uzorkovanja tla