DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 77     <-- 77 -->        PDF

ostvariti izvan aktivnosti sječe. Tržište nudi druge izvore prihoda, kao na primjer uporabu u rekreativne svrhe. Potrebno je naglasiti da ekonomski računi ne razmatraju ogromne vrijednosti funkcija izvan šumskog tržišta, kao hidrološka, obrana biološke raznolikosti i funkcija uskladištenja ugljika. Te aktivnosti treba također pažljivo planirati, poticati i voditi da ne prevlada napuštanje kao "metoda gospodarenja"
Primjenjujući sve promjene koje donosi ATECO 2007 makroekonomska struktura i dodana vrijednost šumarstva povećava se za 1,4 milijarde €. Na taj način poljoprivreda, šumarstvo i ribolov dosežu vrijednosti od 29750 milijuna € (ISTAT, 2010). To povećanje od 1,4 milijarde € je zapravo rezultat uključivanja "standing timber", dok je promjena ostalih konta praktički zanemariva. Šumarstvo u odnosu na poljoprivredu povećava relativnu ulogu mnogo snažnije prelazeći i dodanu vrijednost od 1,4 % na 6 % (ISTAT, 2009). Na nacionalnoj razini šumarstvo sudjeluje u dodanoj vrijednosti sa 0,13 % internog bruto produkta.
SEKCIJA ŠUMARA GORANA UMIROVLJENIKA NA SUSRETU U VRBOVSKOM
Alojzije Frković
Od devet goranskih općina, Općina Vrbovsko (280 km2) zauzima krajnji istočni dio Gorskog kotara. Zahvaljujući bogatoj povijesti, sakralnim i kulturnim spomenicima te prirodnim ljepotama, ovaj dio "hrvatske Švice" smješten na pola puta između hrvatske metropole Zagreba i Kvarnera, sve više prerasta u omiljeno svratište turista i ljubitelja prirode. Od šezdesetak naselja s ukupno 6.100 stanovnika, posebno se ističe Vrbovsko, općinsko središte, koje se prvi put spominje davne 1481.g., da bi tristo godina kasnije, 1785. poveljom kralja Josipa II. bilo proglašeno slobodnim "kraljevskim trgovištem". Po svom povijesnom značenju nimalo ne zaostaju Severin na Kupi, lociran na staroj "Lujzijani" ponad "gorske ljepotice" Kupe, sa starim Zrinsko-frankopanskim dvorcem iz 15. st. te Lukovdol s već tradicionalnim "Goranovim proljećem" u čast pjesnika Ivana Gorana Kovačića. Tu je i Kamačnik, s pravom proglašen zaštićenim prirodnim krajolikom, koji uz dobru nam rijeku Dobru predstavlja pravu blagodat gradskom življu željnom svježeg zraka i mira. Svemu rečenom valja dodati značenje šumskih bogatstava koje kriju bukovo-jelove šume Litorića, Gluhih draga, Miletke, Cetine i drugih gorskih predjela koja su od prvih gospodara krčkih knezova Frankopana, kasnije Zrinskih, pa sve do naših dana sačuvala svoju iskonsku ljepotu i privlačnost. Ovo su fragmenti iz "otvorenog pisma" poslovnog tajnika Željka Gjukića, dipl.ing.šum. čije je pismo, uz prigodne poklone, bilo uručeno svakom sudioniku trećeg po redu godišnjeg susreta članova Sekcije umirovljenika Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Delnice i njihovim gostima, održanom u Šumariji Vrbovsko Uprave šuma Podružnice Delnice 7. lipnja 2013.
Prva šumarija u Gorskom kotaru osnovana na Čabarskoj polici 1855.g.
Uz pozdravne riječi voditelja Sekcije Josipa Crnkovića, dipl. ing. šum., upućene domaćinima, gostima i članovima uz hvalu na odazivu, minutom šutnje odana je počast preminulim članovima Sekcije. Zbog poslovne spriječenosti

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 78     <-- 78 -->        PDF

upravitelja delničke podružnice Srećka Petranovića, dipl.ing. šum. prvi se prisutnima obratio njegov zamjenik mr. sc. Borko Pleše, dipl. ing. šum., koji je, kako to i dolikuje dugogodišnjem šefu delničke taksacije, u svom istupu bio kratak i informativan. Tako smo saznali da na razini delničke Uprave šuma prosječna drvna zaliha iznosi 293 m3/ha, godišnji sječivi etat oko 500 tisuća m3 ili za okruglo 50 tisuća m3 niže od prirasta. Primarna otvorenost šuma je 22 km/1000 ha, a sekundarna 90 m/ha. Saznali smo i dvije zanimljivosti: prva uređajna osnova na našem području datira iz 1764.g., a prva šumarija u Gorskom kotaru osnovana je 1855. na Čabarskoj polici (danas granično područje šumarije Klana i Prezid).
Nastup mladog angažiranog šumarnika upravitelja Šumarije Vrbovsko mr. sc. Valtera Crnkovića, dipl.ing.šum., domaćina skupa, koji je na dojmljiv način predstavio "osobnu kartu" svoje šumarije, bio je pravo osvježenje za sve nazočne. U sklopu kraćeg osvrta na prošlost upravljanja i vlasništva nad šumama ovoga dijela Gorskog kotara tijekom minula četiri stoljeća, ovaj dio svog izlaganja upravitelj je okončao riječima da su odmah nakon Drugog svjetskog rata (1946.) privatne veleposjedničke šume eksproprirane i proglašene općenarodnom imovinom, a godinu dana kasnije ukinute i zemljišne zajednice. Na sreću, gospodarske jedinice, poput GJ "Gluhe drage" (prva osnova izrađena 1880.), GJ "Miletka", GJ "Litorić" i druge, što se prostornog rasporeda tiče (odjela/odsjeka), ostale su više-manje nepromijenjene, pa se moglo nastaviti s evidencijom o šumskim radovima, posebice u pogledu sječe šuma, pošumljavanja i dr. Mi stariji dobro znamo što je to značilo za kontinuitet gospodarenja tim šumama, imajući na umu razdoblje od 1945. do 1950. golemih sječa za obnovu opustošene zemlje.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Zastupljenost javora rebraša podiže konkurentnost
Površinu Šumarije Vrbovsko karakteriziraju dva gorska masiva, na sjeverozapadu Litorić, a na istoka Bjelolasica, krov Gorskog kotara te kanjon rijeke Dobre koja ih razdvaja. Smješten u visinskom rasponu od gotovo tisuću metara šumski pokrov čine brojne šumske zajednice, od kojih dominiraju dvije: dinarska bukovo-jelova šuma i brdska bukova šuma s mrtvom koprivom. Šumarija je organizirana po revirima, pa je tako sedam gospodarskih jedinica podijeljeno u pet revira. Na ukupnoj obrasloj površini (9.879 ha) prosječna drvna zaliha iznosi 308 m3/ha, godišnji tečajni prirast 3,9 m3/ha i ukupni desetogodišnji etat 582.149 m3 (int. 19 %). Da joj šumska bogatstva ne postanu mrtvim kapitalom, od prvog dana vodi se briga o izgradnji šumskih prometnica, kojih ukupno danas ima 228,75 km (11,3 asfaltiranih!) pa ne čudi primarna otvorenost šuma od 24,92 km/1000ha. Relativno dobra opskrbljenost šumskom mehanizacijom (na četiri zglobna traktora dolazi 13 sjekača) osigurava kontinuitet rada bez zastoja i čekanja. No, kada dođe do zastoja, obično zbog duge snježne zime, onda se, kad to dozvoli vrijeme, udarnički nadoknađuje izgubljeno. Upravitelj Crnković iznio je zanimljiv podatak za kolovoz 2011. kada je organizacijom vlastitih kapaciteta uz pomoć kooperanata posječeno 11.527 m3 ili 19 % godišnjeg plana s istovremenom isporukom od 8.885 m3.Veličina radova na biološkoj obnovi (unos sadnog materijala, njega podmlatka, prorjede) usko je povezana s pitanjem sušenja jele, koje u pojedinim šumskim predjelima poput Griča ili Kozice u GJ "Litorić" prerasta u pravi problem. Prodaja drvnih sortimenata teče bez posebnih problema, ovisno o napadu vrijednih ili manje vrijednih sortimenata. Što znači vrijedni sortiment upravitelj je ilustrirao na primjeru javora rebraša, za kojega je prošle godine ostvarena do sada najviša cijena od 4.699,99 eur/m3 za partiju od 10,23 m3.
Gospodareći s manjim dijelom od 2.400 ha velikog državnog otvorenog lovišta "Bjelolasica" (31.666 ha) jedna od djelatnosti dijela zaposlenog osoblja je i lovstvo.Kao glavne vrste divljači vode se jelen, srna, divlja svinja i smeđi medvjed. Lovište je dobro opskrbljeno lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima, a posjeduje i više lovačkih kuća i bivaka za smještaj mahom inozemnih lovaca. Svi radovi iz važeće lovnogospodarske osnove redovito se provode, uključivši zimsko prihranjivanje divljači.
Zlatna vremena goranskog šumarstva
Svoje poduže, ali zanimljivo izvješće upravitelj Crnković okončao je iznošenjem vrlo interesantnih podataka, crpeći ih iz uzorno vođenih šumskih kronika. Tako saznajemo da je od diplomanata Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za prvog upravitelja iza Drugog svjetskog rata imenovan, nama starijima dobro nam poznati šumarski inspektor, Vilim Hibler (1945.–1951.). Slijede: Ljudevit Vidas (1951–1952), Ivo Matota (1952–1960), Tomislav Heski (1960–1985), Zdravko Mihelčić (1985–1991), Mladen Vinski (1991–2007) te konačno od 2007. pa do danas naš domaćin mr.sc. Valter Crnković. Govoreći o zlatnim vremenima šumarstva (1951–1960) i sredstvima akumulacije koja su išla u fond šumarstva, saznali smo tako da je od tih sredstava podignuta današnja upravna zgrada šumarije, lovačka kuća Litorić, obnovljen dvorac u Severinu na Kupi, elektrificirana brojna sela, obnovljeni mostovi i dr. U kronici je zabilježeno da su prve dvije motorne pile šumariji dodijeljene 1961.g., koje su sjekači primili s dozom nepovjerenja. Da je devedesetih godina prošloga stoljeća pitanje sušenja jele preraslo u pravi problem, govore podaci da je bilo godina kad je praktički sav etat realiziran u sanitaru. Kronika šumarije toliko je zanimljiva i bogata da bi zaslužila jedan poseban prilog.
Prema protokolu uslijedili su istupi mr. sc. Damira Delača, dipl. ing. šum., tajnika središnjice Hrvatskog šumarskog društva (HŠD) i kolegice Tijane Grgurić, dipl. ing. šum., predsjednice delničkog ogranka HŠD, koji su zbog poodmaklog vremena (zvona mjesne crkve sv. Ivana Nepomuka ili kako joj tepaju "male katedrale Gorskog kotara", već su odavno bila označila podne) bili kratki i sažetiji. Kolega Delač

ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 80     <-- 80 -->        PDF

najviše se zadržao na "stranačkom kadroviranju i netržišnom gospodarenju", kako je naslovljena Riječ Uredništva u posljednjem dvobroju "Šumarskog lista" (3–4/2013). Činjenica da struka nema danas svog dostojnog zastupnika, da je iz imena resornog ministarstva uklonjena riječ šumarstvo, da se mladi šumarski kadrovi sve teže zapošljavaju, najrječitije govore gdje je danas šumarska struka. Iz izvješća tajnice delničkog Ogranka, koji sudeći po aktivnostima neosporno zaslužuje najvišu ocjenu, sviju nas je obradovao doprinos njihova članstva na organizaciji Europskog šumarskog natjecanja u nordijskom skijanju, popularnom EFNS-u, kojem su Gorski kotar i Uprava šuma Podružnica Delnice bili neposredni domaćini. Tko se ne bi radovao uspjehu naših skijaša Tomislava Crnkovića na osvojenom prvom mjestu i Filipa Kranjčevića na srebrnom odličju u jednoj od disciplina natjecanja te hrabrim i požrtvovnim djevojkama, među kojima i predsjednice Tijane Grgurić na osvajanju 8. odnosno 11. mjesta u disciplini ženske štafete. Uz diskusiju nekolicine prisutnih na izvješće upravitelja šumarije odnosno tajnika HŠD-a, "dvoransko zasjedanje" okončano je malom svečanošću. Članovi Radne grupe na pokusnom kontroliranom uzgoju tetrijeba gluhana u centru "Bukovica" (J. Crnković, A. Frković, T. Heski, Z. Mihalčić i B. Pleše) uručili su kolegi Željku Gjukiću, za njegov značajan doprinos u tom poduhvatu, monografiju "Tetrijeb gluhan u Gorskom kotaru" s posvetom, čije je jedno cijelo poglavlje posvećeno obnovi fondova tetrijepske divljači.
Sljedeći susret u Šumariji Klana svibnja 2014.
Nastavak druženja članova Sekcije umirovljenika protekao je u opuštenoj atmosferi i druženju u lovačkoj kući Litorić, koja je poput više takvih kuća u Gorskom kotaru, primjerice Pjetlićeva vrha (Šumarija Crni lug), Lividrage (Š. Gerovo), Lipovače (Š. Fužine) i dr. 1959.g. dalo podignuti tadašnje Šumsko gospodarstvo "Viševica" Rijeka za potrebe lovnog turizma. Uz lovačku kuću Litorić vezan je podatak da je tih godina osmotren prvi jelen i slušana prva rika, ali i nelagoda da se u akciji trovanja vukova na zatrovanoj meki otrovao krupan medvjed mase 240 kg, čiji dermopreparat i danas krasi hol upravne zgrade šumarije u Vrbovskom. Sve ovo bilo je razlogom da je ulogu domaćina preuzeo šumarijski lovnik vrsni praktičar Slavko Medved, koji je uz vrijedne domaćice zasigurno najviše zaslužan za ljubaznu podvorbu i bogatu trpezu. Uslijedili su uobičajeni razgovori, doskočice, šale, uz obvezatni upit onih koji su dobrano ušli u "osamdesetu": "Kako zdravlje?" Mlađi, kao i oni stariji koji se osjećaju mladima, pohitali su k bočalištu, odmjeravajući "snage" čija će balota bliže bulinu.
Zacijelo poodmakla dob, narušeno zdravlje i dr. bili su razlogom da se susretu odazvao do sada najmanji broj šumara umirovljenika, svega 19 (50 %). Evo njihovih imena: M. Abramović, I. Citković, J. Crnković, A. Erent, A. Frković, Ž. Gjukić, T. Heski, Z. Mihelčić, S. Milković, S. Milošević, M. Ostojić, B. Pleše, S. Puljak, K. Pupić, D. Raguž, A. Štimac, J. Vujnović, S. Vujnović i M. Zdjelar. Registriran je i priliv trojice novih kolega umirovljenika: Željka Đorđevića, dipl.ing.šum (Skrad), Željka Golika, dipl. ing. šum, (Mrkopalj) i Mladena Pleše Iščeka, dipl. ing. šum. (Delnice).
Sljedeći susret goranskih šumara umirovljenika zakazan je za zadnji petak svibnja 2014. u Šumariji Klana, u novo obnovljenoj lovačkoj kući na Suhom, priopćio je osobno naš današnji gost Herman Sušnik, dipl. ing. šum., bivši pomoćnik ministra, danas upravitelj Šumarije Klana.