DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2013 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Rangiranje kriterija pri utvrđivanju sposobnosti tehnološkog procesa u proizvodnji namještaja
CRITERIA RANKING IN ASSESSING TECHNOLOGICAL PROCESS CAPABILITY IN FURNITURE MANUFACTURING
Krešimir Greger, Ksenija Šegotić, Tomislav Grladinović, Kristina Bičanić, Ivana Perić
Sažetak
Današnji trend globalizacije svjetskog tržišta, konkurencije i sve veći zahtjevi potrošača učinili su kvalitetu proizvoda i usluga presudnim čimbenikom s kojim se osvaja tržište. Sve se to neupitno odražava i na proizvodnju namještaja u Republici Hrvatskoj zbog njene trajne orijentiranosti na izvoz kao jedini mogući način postizanja tržišne konkurentnosti.
Istraživački poligoni su bile dvije tvornice pločastog namještaja. Tijekom godinu i pol dana snimljeni su, prikupljeni i obrađeni podaci odabranih proizvoda, na osnovi kojih su prikazani najutjecajniji činitelji sposobnosti procesa za svaki od poligona. Za rangiranje kriterija pri utvrđivanju sposobnosti tehnološkog procesa primijenjena je metoda Analitičkog Hijerarhijskog Procesa (AHP). Istraživanje je pokazalo da su kriteriji koji najviše utječu na sposobnost tehnološkog procesa u proizvodnji namještaja: čovjek, materijal i stroj. Na osnovi dobivenih rezultata ovaj je rad prilog raspravi o poznatom i suvremenom razumijevanju kontrole kvalitete i predstavlja znanstvenu podlogu za izradu odgovarajućeg modela sposobnosti i stabilnosti.
Ključne riječi: proizvodnja namještaja, kvaliteta, AHP metoda, sposobnost i stabilnost tehnološkog procesa
Uvod i problematika
Introduction and research issues
U suvremenim tržišnim uvjetima zbog sve većeg pritiska konkurencije središnja uloga poslovanja poduzeća usmjerena je poboljšanju kvalitete. Prema istraživanjima renomiranih svjetskih znanstvenika iz područja kontrole kvalitete (Deming 2000; Juran 1999 i Crosby 1989), vodstvo snosi glavnu odgovornost za kvalitetu. Predanost visokog menadžmenta u uspostavi sustava kvalitete je nužna. Navedeni autori ističu da upravljanje kvalitetom dovodi do smanjenja, a ne povećanja troškova. Navode potrebu za kontinuiranim, neprekidnim unapređivanjem, prepoznaju važnost zadovoljavanja potreba kupaca i odnosa između menadž­menta i zaposlenika. Poboljšana kvaliteta proizvoda dovodi do profiliranja proizvoda među konkurentnim proizvodima, priznaje mu se viša vrijednost (Evans 1997, Evans i Lindsay 2008, Borkowski i dr. 2011, Stasiak – Betlejewska i Borkowski 2012, Šatanová i Krajčírová 2012). To otvara mogućnost formiranju viših cijena, postizanju većeg tržišnog udjela, što vodi ka povećanju prihoda, a samim time i dobiti koja neutralizira troškove nastale unapređenjem kvalitete proizvoda. Glavni cilj svakog poduzeća je postizanje učinkovitosti i uspješnosti. Opće gospodarsko načelo jest postići maksimalni rezultat s minimalnim troškovima.