DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 67     <-- 67 -->        PDF

životinje, njih 150, koje se spominju u Bibliji, bez obzira bile one domicilne ili introducirane, bilo da je riječ o sisavcima, pticama, gmazovima, ribama, vodozemcima, pa i insektima. Tako se u popisu nalazi i lav, jer je u biblijsko vrijeme živio na području Izraela, ali i žaba, šišmiš, mrav, pijavica, som. Životinje su poredane po hrvatskoj abecedi, označene točno gdje se nalaze u Bibliji, te uz hrvatsko navedena su i imena na latinskom, hebrejskom, aramejskom i grčkom jeziku.
Životinje u Bibliji zauzimaju vrlo značajno mjesto, ustvrdit će u Uvodniku dr.sc. Crvenka. "Ribe i ptice stvori Bog petog dana, a pitome i divlje životinje zajedno s čovjekom sebi sličnim šestog dana. Čini se da ovaj izraz sebi sličnim ublažava pojam "slike" i time isključuje jednakost. Konkretan izraz "slika" označava fizičku sličnost, kao što je ona između Abrahama i njegova sina. Taj odnos prema Bogu izdvaja čovjeka od životinje, štoviše, pretpostavlja opću sličnost po naravi, razumu, volji, moći; čovjek je osoba. To priprema višu objavu: čovjekovo dioništvo u Božjoj naravi po milosti.... U Novom zavjetu Isus koristi slike iz životinjskog carstva kao ogledalo ljudskih odnosa. Ovdje se odmah misli na sliku o devi i iglenim ušicama ili o pticama koje hrani nebeski Otac".
Kao najvažniju ulogu životinja u Bibliji autor vidi u njihovoj podjeli na čiste (košer) i nečiste životinje, što će reći na one čije se meso smije jesti i na one koje su zabranjene za jelo. Tako u židovskom Levitskom zakoniku, u dijelu u kojemu se govori o "čistim i nečistim" životinjama, uz danje ptice grabljivice uvršten je i tetrijeb. Potvrđuje to i Ponovljeni zakon koji izrijekom zabranjuje konzumiranje mesa ove šumske koke. S druge pak strane skakavci, koji su činili enormne štete na žetvenim površinama, mogle su se kao "čiste" jesti u starom Egiptu!
Dok u Novom zavjetu Isus ispravno koristi slike iz životinjskog svijeta kao ogledalo ljudskih odnosa, knjiga upućuje na neznanstveno imenovanje životinja općenito u Bibliji, posebno u Starom zavjetu. Objašnjeno je to na primjeru zeca. U Levitskom zakoniku čitamo "arn ebet", iako preživa, razdvojena papka nema – za vas je nečist. Što je zapravo "arnebet? Tora kaže to je zec (Lepus quoque), iako preživač, neka je nečist. Zec (arnebet) sigurno nije preživač. Starozavjetnog pisca je na taj krivi zaključak doveo zečji običaj da stalno miče nosnicama.
Knjiga Marija Crvenke "Životinje u Bibliji" zasigurno je zanimljivo štivo s kojim se do sada nismo susretali. Valja je uzeti u ruke i pročitati. Bit ćemo zasigurno obogaćeni.
L´Italia forestale e montana
(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze)
Frane Grospić
Iz broja 3 svibanj–lipanj 2013 izdvajamo:
Kongres o gospodarenju šumama Sardinije: uloga i perspektive šumske uprave Cagliari, 25 siječnja 2013.g.
Kongres je organizirala šumska uprava Sardinije, u suradnji s Akademijom šumarskih znanosti i Kreditnom bankom Sardinije.
Kongres je otvorio GIORGIO VIRGINIO MURINO predsjednik šumske uprave Sardinije, pozdravio sve sudionike kongresa i zahvalio im na suradnji.
Predsjednik je naglasio da u radu kongresa politika ima marginalnu ulogu, no, nazočnost velikoga broja eminentnih znanstvenika i stručnjaka sigurno doprinijet će boljoj perspektivi u gospodarenju šumama Sardinije i radu šumske uprave.
Posebno je naglasio velike napore koje su radnici šumske uprave uložili tijekom 2012.g. u gašenju požara i očuvanju šuma u više od 3000 intervencija na 220.000 ha državnih,  općinskih i privatnih šuma. Unatoč teškim socijalnim prilikama, smanjenju prava iz kolektivnog ugovora, uzrokovanim općom krizom, radnici i službenici šumske uprave suprotstavili su se vatrenoj stihiji radi zaštite okoliša i šuma te opće sigurnosti.
Pozvao je sve, od radnika do predsjednika, da sa svom raspoloživom sinergijom sudjeluju u poboljšanju gospodarenja

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 68     <-- 68 -->        PDF

vrijednim nasljeđem. Uspješan rad kongresa zaželio je prof. MAURO CONI povjerenik općine Cagliari i dr. GILBERTO MURGIA direktor šumske uprave Sardinije.
Orazio Ciancio: Sustavno šumsko gospodarenje u mediteranskom okružju
Šumska problematika mediteranskog okružja je toliko široka, da površna istraživanja ne mogu ni približno rješavati fundamentalne kontakte čovjeka i šume. Bilo bi prejednostavno i neučinkovito tu problematiku rješavati tehničkim mjerama, jer bi to bilo negiranje kulture napretka. U šumarskom svijetu, u Italiji, a i drugdje, do sada je prevladavao tehnokratski i produktivistički model, čiji je maksimalni doseg bio očuvati nisku proizvodnu učinkovitost šume. Zbog toga je i važan ovaj kongres, jer je otvorena mogućnost za nove smjernice za napredak šumskog sektora: prihvaćanje znanstvenog pristupa prirodnim fenomenima, očuvanje strukture i biološke raznolikosti šume. Kongres bi trebao donijeti "otvoreni projekt" koji podrazumijeva prijelaz s teorije na praksu.
U odnosu na drveće i šumu, mediteranska kultura ima poseban odnos, to je istovremena mržnja i ljubav, koji proizlaze iz dugovremene borbe za preživljavanje. Protiv drveća i šuma mediteranski čovjek je vodio duge borbe, ostvarivao privremene pobjede, koje su često imale katastrofalne posljedice, a koje su se osjećale dugo vremena. Promjene za šumu bile su nepopravljive: promjena kulture, stvaranje velikih pašnjačkih površina, neracionalna korištenja, izloženost požarima i eroziji. Velike površine su ogoljene ili degradirane, a požari su postali svakodnevica koja više-manje nije novost, unatoč tomu što gori vrijedno dobro. Mediteranske šume predugo su loše tretirane, te je krajnje vrijeme za drukčiji pristup: proučavanje prirodnih fenomena, promatranje razvoja ekosustava, pomaganje prirodnim procesima, te naučiti ne stvarati ekstremne stresove za prirodne ekosustave.
Priroda ima pravu unutarnju vrijednost, a čovjek je njen sastavni dio, s čime je izravno i neizravno povezano sustavno šumarstvo, znanost koja se bavi proučavanjem, uzgojem i korištenjem šuma.
Ciljevi sustavnog šumarstva su:
Održavanje šumskih sustava u ravnoteži s okolišem.
Očuvanje i povećanje biološke raznolikosti i općenito složenih sustava.
Usuglašenost aktivnosti s ostalim sustavima s kojima se šuma nalazi u interakciji.
Postoje kriteriji za korištenje obnovljivih resursa:
Korištenje ne može prelaziti brzinu koja je potrebna za regeneraciju obnovljivih resursa.
Ne smije se umanjiti razvojne mogućnosti sustava.
Ne smije se umanjiti biološka raznolikost.
Treba voditi brigu o zaštiti tla, poboljšanju kvalitete zraka i vode, smanjenju emisije stakleničkih plinova i ublaženju klimatskih promjena.
Gospodarenje šumama u trećem tisućljeću treba biti po konceptu održivosti i povećanju složenosti sustava u ravnoteži s okolišem.
Koncept gospodarenja šumom modificira se u koncept gospodarenja ekosustavom, u kojemu se treba naglasiti povezanost čovjeka i prirode. Šuma ima vrijednost u sebi, kojoj treba dodati novu dimenziju: kulturnu dimenziju.
Raffaello Giannini: Očuvanje genetske raznolikosti i globalne promjene
U ime modernizacije i veće civilizacije, čovječanstvo sve više izlaže opasnosti okoliš koji ga okružuje. Korištenje fosilnih goriva na koje se oslanja aktualni ekonomski razvoj, na kraju kritičke analize daje sumnjive rezultate u odnosu troškovi-korist, što će biti potvrđeno tek u budućnosti.
Potvrđena je izravna međusobna veza između globalnih promjena (intenzitet oborina, koncentracija CO2 i ozona u atmosferi, povećanje ultravioletne radijacije i promjena temperature) i onečišćenja okoliša zbog antropološke djelatnosti. Stanje okoliša našeg planeta traži hitne intervencije za saniranje stanja i povećanje sigurnosti za okoliš.
Klimatske promjene u raznim oblicima djeluju na veće organizme kao što je šumsko drveće, utječu na kapacitet prilagodbe, mijenjaju obilježje i rasprostranjenost populacija. Ti procesi mogu biti brzi sa drastičnim posljedicama, a mogu potrajati vrlo dugo.
Razvojni procesi rodova Fagus, Quercus, Prunus, Fraxinus imaju utvrđene fenološke cikluse, obilježene obveznim stanjem mirovanja u hladnom periodu. Skraćivanje tog perioda zbog povećanja temperature negativno djeluje na hormonalne aktivnosti, tako da je u pitanju kvaliteta cvjetanja, koje može biti i potpuno blokirano. Stabla će preživjeti, ali ne i njihov regenerativni kapacitet, pa je odumiranje samo odgođeno.
Već 1991.g. znanstvenici SAD-a i Kanade predvidjeli su moguću novu situaciju koja bi se mogla dogoditi zbog globalnog zatopljenja, a to je premiještanje areala rasprostranjivanja pojedinih vrsta. Takve promjene rasprostranjenosti vrsta još će se više očitovati u mediteranskom okružju, gdje će se znatno smanjiti biološka raznolikost i nestanak mnogih autohtonih vrsta.
Šumsko drveće su organizmi velikih dimenzija i prisiljeni su biti nepokretni cijeli život. Brzina osvajanja novog prostora je vrlo niska, posebice kod vrsta koje:
postižu plodnost u kasnoj dobi (70–100 g.),
proizvode teško sjeme koje pada uglavnom u području projekcije krošnje,
imaju dug ciklus nasljeđivanja (300–400 g.).

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 69     <-- 69 -->        PDF

To obvezno "boravljenje" ne može biti slučajno. Moguće je da je uspostavljeno evolutivnim tokom, dajući određenu ulogu pojedinim komponentama kako bi razvile prikladne genotipove za različite promjene, stvarajući genetsku strukturu vrste. To potvrđuje potrebu za proučavanjem genetske različitosti (stabala) te shvatiti njihovu važnost.
Rezultati istraživanja odnosa između djelovanja ekosustava i biološke raznolikosti su sve više dostupne.
Međusobni odnosi između tla, atmosfere i vegetacije odgovorni su za funkcionalnosti procesa koji se u njima događaju i koji omogućuju preživljavanje. Treba imati veliku kritičnost na eventualni gubitak raznolikosti, jer se na genetskoj razini ona ne može obnoviti.
Antropološki utjecaj na okoliš ima za posljedicu smanjenje bogatstva vrsta i zbog toga ograničava djelovanje ekosustava.
Zaštita genetske različitosti je primarna, jer je ona rezultat evolucije koja je trajala 4,5 milijarde godina. Posebno treba naglasiti da je drveće zbog svojih bioloških karakteristika izloženo heterogenim uvjetima okoliša koji su se mijenjali tijekom vremena.
Ekosustavi Sardinije sa znanstvenog stajališta predstavljaju vrijedan uzorak mediteranskog okružja, jer se nalaze na vrhu biološke raznolikosti, što potvrđuju brojni relikti i endemi. Zbog toga je potrebno predvidjeti aktivnosti za očuvanje ekosustava i otklanjanje prijetnji za odumiranje vrsta.
Pietro Luciano, Antonio Franceschini: Fitosanitarne opasnosti i strategija obrane u šumskim sastojinama Sardinije
Šumske površine zauzimaju gotovo polovinu ukupne površine Sardinije. Na oko 1,2 milijuna ha šuma na mediteransku makiju otpada oko 640.000 ha, 49.000 ha su četinjače, 25.000 ha šume kestena, eukaliptusa i kulture kalabrijskog bora. Šume listača: hrasta medunca, česmine i plutnjaka rasprostranjene su na površini od 500.000 ha.
U prošlosti su glavni sanitarni problemi šumskih populacija uzrokovani epidemijskim napadom Cryphonectria parasitica (Murrill) na kestenu i periodičnih napada insekata defoliatora. Od 1990.g. sanitarni uvjeti sardinijskih šuma, posebno hrastova, su pogoršani.
Fitopatološke opasnosti posebno se odnose na Biscogniauxia mediterranea uzročnik "ugljeničkog raka i Diplodia corticola uzročnika raka i sušenja krošanja hrastova. Upozoravajuće je i pogoršanje u odnosu na širenje napada Phytophthora spp. uzročnika truleži korijena i raka kore na kestenu, hrastovima i raznim vrstama mediteranske makije.
Što se tiče područja entomologije, najveće opasnosti prijete od napada Lymantria dispar, Malacosoma neustrium i Tortrix viridana na raznim vrstama hrasta i Thaumetopoea pityocampa na borovima. Među ksilofagnim kornjašima naznačena je opasnost od Platypus cylindrus za plutnjak i Tomicus destruens za borove, koji se smatra najvećom opasnošću za sardinijske borove zbog sve više ostarjelih nasada pinije u privatnom vlasništvu, kao i na društvenom vlasništvu koji nije pod nadzorom šumske uprave.
Na previše intenzivno prorijeđenoj površini borovih sastojina (50 %) dogodio se intenzivan napad potkornjaka Ips sexdentatus (Borner) na biološki oslabljenim stablima, što je zahtijevalo primjenu borbe pomoću "lovnih stabala".
Dobri rezultati borbe protiv insekata postignuti su biološkom metodom protiv Dryocosmus kuriphilus u kestenicima i Ophelimus maskelli i Glycaspis brimblecombei u kulturama eukaliptusa.
Već 2007.g. pojavio se intenzivan napad Rhynchophorus ferrugineus (Olivier) na nasade palma (uzročnik uginuća palma datulja na Kanarima) s ozbiljnom prijetnjom za patuljaste palme koje se spontano obnavljaju na sjeveroistoku otoka. Kemijska sredstva su isključena zbog zaštićenog područja, pa se napadnute palme sijeku i pretvaraju u čips.
Fitosanitarno stanje šumskih sastojina Sardinije ne bi trebalo potcijeniti. Prve mjere trebale bi biti kontrola prometa drvnih proizvoda i zabrana uvoza neokoranog drveta, posebice borova. Zatim, hitno treba uspostaviti mrežu monitoringa s primjenom zamki s feromonom (posebice u sastojinama primorskog bora, blizini luka i pilana).
Prijedlog za informativni sustav već je uspostavljen osnivanjem Odjela za obranu okoliša pri Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta Sassari, koje doduše ne može biti operativno bez uključenja šumske uprave Sardinije i Državnih šuma. Predviđa se zapošljavanje specijalista-stručnjaka s punim radnim vremenom radi osiguranja sigurnosti i očuvanja šumskih resursa Sardinije, koje je od posebne važnosti za život otoka i zapošljavanje tisuća radnika u šumskom sektoru.
Michele Puxeddu: Šumska uprava: gospodarenje šumom i nove inicijative za Sardiniju
Šumska uprava Sardinije osnovana je prije gotovo 15 godina, no tek je u posljednje vrijeme analizirano stanje nakon provedenih mjera po Regionalnom zakonu iz 1999.g. Analiza je obuhvatila mjere koje su primijenjene u gospodarenju kako bi se zadovoljili ciljevi koje predviđa Regionalni plan šumarstva i okoliša, usklađenog s Odlukom regionalnog odbora br. 53/9 iz 2007.g.
Šumska uprava gospodari sa 222.400 ha administrativnog područja i zapošljava 6.750 radnika. Od te površine 38 % otpada na državno vlasništvo, 42 % je komunalno vlasništvo u koncesiji, a ostalih 20 % je privremeno zauzeto (regionalna odredba br. 3267).

ŠUMARSKI LIST 7-8/2013 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Od 220.000 ha kojima gospodari Šumska uprava, 120.000 predstavljaju takozvane "visoke" šume, a ostalo su šumska zemljišta pokrivena rijetkom i niskom šumom, šumarcima, grmljem i makijom. Sve u svemu može se reći da Šumska uprava gospodari teritorijem "bogatim siromašnom šumom". Potrebno je puno vremena da samo neka od tih područja postignu stanišne uvjete koji bi omogućili uspješan razvoj u šumu, koja je složeni biološki sustav sposoban proizvoditi biomasu i obavljati funkcije hidrološke zaštite, uskladištenje ugljika, očuvanje izgleda krajolika ili vrednovanje nove "green economy". Zato uzgajivač koji radi u takvim uvjetima teškog privređivanja treba provoditi kontinuirani monitoring stanja u šumi, kako bi naučio da svaka intervencija predstavlja nastavak prethodne i preduvjet za novu.
Šumska uprava Sardinije u gospodarenju šumom poduzima značajne aktivnosti za smanjenje degradiranosti šuma, povećavajući intenzitet pošumljavanja, melioraciju i obnovu šuma. Na najviše degradiranim ili na opožarenim površinama provodi se pošumljavanje i to u prosjeku 500 ha/godišnje, s ciljem ostvarenja osnovnih načela:
nastojati omogućiti objektivno funkcioniranje ustava,
usuglasiti odnos unesenih četinjača s autohtonim hrastovima, nastojeći održati dosadašnju fizionomiju šume, posebice u zonama niske produktivnosti i
uporaba vrsta završne faze prirodne evolucije u zonama s povoljnim ekološkim karakteristikama.
U usporedbi s uvjetima pošumljavanja do 80-ih godina prošloga stoljeća, sada se pruža mogućnost uporabe mehanizacije, što omogućuje kvalitetnije obavljanje radova.
Također su poduzete mjere za provođenje šumske certifikacije, što je već ostvareno u prošlom stoljeću. Sada se pruža mogućnost uporabe mehanizacije, što omogućuje kvalitetnije obavljanje radova.
Također su poduzete mjere za provođenje šumske certifikacije, što je već ostvareno na površini od 8.500 ha. Šumska uprava u cilju znanstvenog istraživanja i inovacija u šumarstvu surađuje s više sveučilišta i drugih institucija, poput Akademije šumskih znanosti i Nacionalnog istraživačkog odbora.
Šumska uprava nastavit će djelatnosti i u budućnosti, potvrđujući postignute rezultate, uz požrtvovno zalaganje svih zaposlenika, profesionalno orijentiranih za unapređenje šumarstva i dobrobiti Sardinije.
10. SIMPOZIJ EDGG-a (EUROPEAN DRY GRASSLAND GROUP) ZAMOŚĆ (POLJSKA) – OČUVANJE I RESTAURACIJA TRAVNJAKA
Jozo Franjić, Daniel Krstonošić
U razdoblju od 24–31. svibnja 2013. godine sudjelovali smo na 10. godišnjem simpoziju EDGG-a (European Dry Grassland Group) koji je održan u gradu Zamośću na jugoistoku Poljske. Glavna tema ovogodišnjega simpozija bila je Očuvanje i restauracija travnjaka. Budući da je ova tema vrlo aktualna na području cijele Europe, a i šire, većina prezentacija ukazivala je na sve veću ugroženost ovih floristički i općenito biološki vrlo bogatih sekundarnih staništa. Predlagana su brojna znanstvena i aplikativna rješenja u svrhu očuvanja i održivosti travnjačkih staništa. Na simpoziju je bilo 135 sudionika iz 23 zemlje, a predstavljeno je 77 prezentacija (21 usmeno izlaganje i 56 postera). Mi smo sudjelovali s prezentacijom pod naslovom Ecology and syntaxonomy of mesic and dry grasslands of the colline area in NE Croatia (Ekologija i sintaksonomija mezofilnih i kserofilnih travnjaka brdskoga područja sjeveroistočne Hrvatske).