DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 42     <-- 42 -->        PDF

3.3. Stavovi predstavnika MSP za otkup, preradu i plasman NDŠP u analiziranim državama – The attitudes of representatives of NWFP-based enterprises in analysed countries
U ovom dijelu rada analizirani su stavovi predstavnika MSP NDŠP, u odabranim državama, u odnosu na:
obuhvat, troškove i vrijeme koje je potrebno za prikupljanje dokumentacije propisane za sakupljanje NDŠP (tablica 4);
postojanje i ocjenu suradnje s ministarstvima nadležnim za šumarstvo i okoliš (tablica 5).
Većina anketiranih predstavnika poduzeća u Hrvatskoj (53,8 %) i Makedoniji (79,4 %), smatra da dokumentacija potrebna za sakupljanje NDŠP nije preobimna. Nasuprot tomu, više od ¾ anketiranih predstavnika MSP za otkup, preradu i plasman NDŠP u Srbiji (78 %), smatra da je dokumentacija potrebna za dobivanje dozvole za sakupljanje NDŠP preobimna (tablica 4).
Oko 45,8 % ispitanika u Hrvatskoj i ¾ u Makedoniji (75 %) smatraju da su troškovi pribavljanja ove dokumentacije razumni. Međutim, u Srbiji je situacija drukčija, jer većina ispitanika (70,3 %) smatra da su ovi troškovi visoki.
Polovica ispitanika u Hrvatskoj i većina u Makedoniji (69,4 %) smatraju da je vrijeme potrebno za prikupljanje dokumentacije razumno. Međutim, skoro 80 % ispitanika u Srbiji ističe da je vrijeme potrebno za prikupljanje dokumentacije dugo.
Oko polovice ispitanika u Hrvatskoj (55,6 %) i Srbiji (49,5 %) surađuje s ministarstvima nadležnim za šumarstvo. U Makedoniji, s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede surađuje 38,9 % ispitanika (tablica 5).
Većina ispitanika (73,3 %) u Hrvatskoj i oko ½ u Srbiji (55,5 %) tu suradnju ocjenjuju kao vrlo dobru i dobru. Međutim, samo 21,4 % predstavnika MSP u Makedoniji smatra da je ova suradnja dobra i vrlo dobra. Suradnja je uglavnom vezana za sektor poljoprivrede, s obzirom da je ovo područje u sve tri države u nadležnosti ministarstava koja su zadužena i za šumarstvo. Ispitanici su naveli i da su koristili razne vrste subvencija koje su nudila ova ministarstva.
Većina anketiranih u Hrvatskoj (63 %) i Makedoniji (88,9 %), te svi ispitanici u Srbiji, surađuju s ministarstvima nadležnim za zaštitu okoliša.
Suradnju s ovim Ministarstvima oko polovice ispitanika u sve tri države (50 % u Hrvatskoj, 43,8 % u Makedoniji i 51,7 % u Srbiji), ocjenjuje kao dobru i vrlo dobru, pri čemu ističu da se ona svodi samo na traženje dozvola i predaju izvještaja o sakupljenim količinama NDŠP.
Na osnovi dvostepene (TwoStep) klaster analize, pri kojoj je kriterij za klasterizaciju bio tzv. Schwarz’s Bayesian Criterion (BIC), izvršena je auto-klasterizacija rezultata za tri kategorijske varijable: 1) obujam, 2) troškovi i 3) vrijeme potrebno za prikupljanje neophodne dokumentacije (tablica 6).
Rezultati ove analize pokazali su da se ispitanici u Hrvatskoj mogu grupirati u 3 klastera. Najveći broj ispitanika (47,8 %) pripada prvom klasteru, odnosno smatraju da im prikupljanje dokumentacije predstavlja problem u poslovanju (obimna dokumentacija, visoki troškovi, dugo vrijeme). Oko ⅓ ispitanika (34,8 %) koji smatraju da ih ova procedura ne ometa u poslovanju (dokumentacija nije obimna, a troškovi i vrijeme su razumni). Najmanji broj ispitanika (17,4 %) navodi da je dokumentacija obimna, ali da su troškovi niski, a vrijeme razumno, pa se može pretpostaviti da im prikupljanje dokumentacije također ne predstavlja problem u poslovanju.
U Makedoniji, ispitanici su grupirani u 2 klastera. Većina ispitanika (61,8 %) smatra da im ovaj proces ne ometa