DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 67 <-- 67 --> PDF |
CVILIDRETE U ŠUMAMA SLATINE I OKOLICE Dragan Prlić Stabla unutar šumskih sastojina predstavljaju mikrostaništa posebnim skupinama organizama. Među raznolikom faunom, na takvim se mjestima mogu pronaći i cvilidrete (porodica Cerambycidae), interesantne i ponekad živahno obojene kornjaše s oko 250 vrsta poznatih za područje Hrvatske. Uz svoju specifičnu obojenost, produženo valjkasto tijelo te vrlo duga ticala, koja su kod muških jedinki i dulja od samoga tijela, cvilidrete su relativno lako prepoznatljiva skupina. Naziv su dobile prema specifičnom struganju prvog prsnog kolutića o izbočinu s gornje strane srednjeg prsnog kolutića. Takvim struganjem, naime, proizvode zvuk koji podsjeća na cviljenje. Ženke polažu jaja pojedinačno ispod kore, na koru ili u pukotine drveta. Ličinke uglavnom žive u drvetu, rjeđe na nedrvenastim biljkama ili u tlu. Razvoj traje, ovisno o vrsti, najčešće od jedne do četiri godine, no postoje i izuzeci poput vrste Hylotrupes bajulus L. čiji razvoj može potrajati i do 17 godina, ovisno o temperaturi okoliša i sadržaju vlage drveta. Cvilidrete se u odrasloj dobi hrane biljnim sokovima, peludom ili lišćem. Nerijetko se ova skupina kukaca smatra i štetnicima u šumi. Naime, njihove ličinke grade nepravilne vijugave hodnike kroz živo drvo, ali i kroz različitu drvenu građu, što takvo drvo čini nekvalitetnim ili potpuno neuporabljivim. Osim ekonomske štete, prisutnost alohtonih vrsta može se negativno odraziti i na sam šumski ekosustav. U ovom smislu posebnu opasnost predstavljaju invazivne azijske cvilidrete Anoplophora chinensis Forster i Anoplophora glabripennis Motschulsky koje napadaju potpuno zdrava i vitalna stabla mnogih rodova drveća. Do sada su unesene u nekoliko država Europe i Sjeverne Amerike. Neke od cvilidreta predmet su zaštite bioraznolikosti u Hrvatskoj, a isto tako i na široj europskoj razini. Saproksilni kornjaši, uključujući i jelenka (Lucanus cervus L.) koji pripada zasebnoj porodici kornjaša (porodica Lucanidae), jedna su od najugroženijih skupina kornjaša na području Europe. S obzirom da se njihove ličinke hrane raspadajućom, trulom drvnom masom, igraju vrlo bitnu ulogu u procesu kruženja tvari, a uklanjanje starih i mrtvih stabala predstavlja štetan proces koji umanjuje njihovu brojnost. Na području slatinskih šuma prisutno je mnogo stabala koja predstavljaju pogodno mikrostanište za saproksilne kornjaše, stoga kroz ovaj pozitivan primjer valja ukazati na raznolikost, ali i na problematiku ugroženosti ove skupine kukaca. Mošusna cvilidreta (Aromia moschata L.) široke je rasprostranjenosti na području Europe, izuzev većeg dijela Španjolske i južne Italije. Veličina kukca, njihova duga ticala i specifična metalik zelenkasta boja nepogrešivo odaju ovu vrstu. Odrasle jedinke mogu se pronaći na listovima i stablima vrbe, ali i na cvijeću u blizini poplavnih područja tijekom ljeta. Kako svojstveni naziv vrste implicira, odrasli |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 68 <-- 68 --> PDF |
ispuštaju specifičnu sekreciju, čiji miris podsjeća na mošus. Relativno je česta vrsta na području Slatine. Hrastova cvilidreta (Cerambyx cerdo L.) naša je najveća cvilidreta, veličine i do 5 cm. Rasprostranjena je širom Europe, a često napada zdrave hrastove, pri čemu preferira donje najvrjednije dijelove stabla. Na hrastovim stablima stvara tehničku štetu, uništavajući drvo koje kasnije nije za uporabu. U Europi se uglavnom javlja na različitim vrstama hrasta, moguće i na stablima pitomog kestena, brijesta ili običnog oraha , dok je izvan Europe zabilježena na nizu različitih vrsta drveća . U nekim zemljama nalazi se na crvenoj listi ugroženih vrsta kukaca. Hrastova cvilidreta zabilježena je na sjeveroistočnom području Slatine u šumama hrasta lužnjaka. Žuto-dlakava cvilidreta (Saperda scalaris L.) do sada je zabilježena samo na jednom lokalitetu u blizini Slatine, na oborenom stablu divlje trešnje u brežuljkastoj kitnjakovoj šumi. Poznato je da kao podlogu preferira i drvo hrasta, bukve, brijesta, breze, johe, vrbe te drugih listača. Uz njezinu specifičnu obojenost te raspored boja, predstavlja jednu od lako prepoznatljivih vrsta. Veliku četveropjegu cvilidretu (Morimus funereus Mulsant) može se pronaći na svim vrstama hrasta, jasenu, divljoj trešnji, lipi, bagremu, ali i na četinjačama poput bora i jele. Česta je u slatinskim šumama. Zbog svoje sive boje pokrilja s četiri crna polja, izgledom nalikuje na alpinsku cvilidretu. Alpinska cvilidreta (Rosalia alpina L.) poznata je na području Slatine s dva šumska lokaliteta na kojima je opažena uz bukova stabla. U Hrvatskoj je njezina prisutnost utvrđena i u poplavnim šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena gdje se nalazi dostatna količina prikladnih listača, poput klena. Znanstveni naziv ove vrste (alpina) može navesti na pogrešnu interpretaciju stvarnog područja njezine rasprostranjenosti. Naime, pretpostavlja se da je, prethodno antropogenom pritisku i narušavanju šumskih staništa, pridolazila na širem području nizinske Europe, a kasnije biva potisnuta prema očuvanijim gorskim i planinskim područjima. Na tim se nadmorskim visinama najčešće javlja uz stabla bukve kao drvo izbora. Od spomenutih vrsta, u Hrvatskoj je velika četveropjega cvilidreta zakonom zaštićena, dok su alpinska i hrastova cvilidreta strogo zaštićene. Sve tri vrste nalaze se u EU Direktivi o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore. |