DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 70     <-- 70 -->        PDF

2. Uprave šuma približiti šumama.
3. Vodeća radna mjesta u upravi šuma trebaju popunjavati u praksi provjereni, istaknuti i kreativni stručnjaci, neovisno o dobi, političkoj i drugim podobnostima.
Predložene promjene trebalo bi pokrenuti odozdo, s terena, a nositelji bi trebali biti šumarski stručnjaci iz uprava šuma i šumarija čitavog kontinentalnog područja, a ne odozgo, iz "Hrvatskih šuma" i drugih institucija u Zagrebu. Oni se mogu priključiti i eventualno podržati prijedlog promjena. Prijedlog promjena treba oglasiti u lokalnim i središnjim javnim i stručnim glasilima (novine, radio,televizija) i animirati, resorno i Ministartvo regionalnog razvoja te zastupnike u Hrvatskom saboru i drugim nadležnim organima uprave.
SVEČANA SJEDNICA POVODOM 115. OBLJETNICE ŠUMARSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Mario Ančić
Dana 17. 10. 2013. u velikom amfiteatru održana je Svečana sjednica povodom obilježavanja 115. obljetnice Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (slika 1), kojoj su bili nazočni visoki uzvanici: Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš; Dekanice, Dekani i Prodekani brojnih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Agronomski fakultet, dekanica prof. dr. sc. Tajana Krička, prodekanica prof. dr. sc. Ines Han Dovedan i prodekan prof. dr. sc. Zoran Grgić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, dekan prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, Fakultet prometnih znanosti,

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 71     <-- 71 -->        PDF

dekan prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, Fakultet strojarstva i brodogradnje, dekan prof. dr. sc. Ivan Juraga, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, dekanica prof. dr. sc. Karmela Barišić, Filozofski fakultet, dekan prof. dr. sc. Damir Boras, Geotehnički fakultet, dekan prof. dr. sc. Josip Mesec, Katolički bogoslovni fakultet, dekan prof. dr. sc. Tonči Matulić, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, dekanica prof. dr. sc. Mirjana Hruškar i prodekan prof. dr. sc. Damir Ježek, Veterinarski fakultet, dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, Rudarsko-geološko naftni fakultet, dekan izv. prof. dr. sc. Zoran Nakić, Ekonomski fakultet, prodekan, predsjednik vijeća društveno-humanističkog područja prof. dr. sc. Lajoš Žager, Prirodoslovno-matematički fakultet, pomoćnica dekana prof. dr. sc. Gordana Rusak, Geodetski fakultet, prof. dr. sc. Željko Bačić); dekan Biotehniške fakultete Ljubljana, prof. dr. sc. Igor Potočnik; predstavnici Ministarstva poljoprivrede; Hrvatskih šuma d.o.o.; Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije; zaposlenici i studenti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagebu i mnogi drugi uzvanici (slika 2).
Uvodni govori
Skupu su se obratili s nekoliko prigodnih riječi: dekan šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Milan Oršanić (slika 3), dekan Biotehniške fakultete Univerza v Ljubljani prof. dr. sc. Igor Potočnik (slika 4) Ivan Ištok, dipl. ing. šum. član uprave HŠ (slika 5), prof. dr. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu (slika 6).
Pozdravni govor dekana
Ponajprije, želim svima dobrodošlicu na proslavi 115. godišnjice Šumarskog fakulteta, no posebno bih pozdravio: rektora Svučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksu Bjeliša; mr. sc. Domagoja Križaja, v.d. pomoćnika ministra poljoprivrede; članove uprave Hrvatskih šuma mr. sc. Mariju Vekić i Ivana Ištoka, dipl. ing.; izaslanika gradonačelnika grada Zagreba gospodina Milana Bandića, pročelnika gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba dr. vet. med. Emila Tuka; naše drage susjede ili mlađega brata Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, koji je nedavno proslavio samo 94 godine, prvih 40 godina bili smo isti fakultet, pozdravljam dekanicu prof. dr. sc. Tatjanu Kričku;

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 72     <-- 72 -->        PDF

prof. dr. sc. Mirjanu Hruškar, dekanicu Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta; prof. dr. sc. Karmelu Barišić, dekanicu Farmaceutskog-biokemijskog fakulteta; prof. dr. sc. Damira Borasa, dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zahvaljujemo im za gostoprimstvo u našim prvim godinama postojanja, do 1908.godine bili smo dio pri tadašnjem Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Tomislava Dobranića, dekana Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Željka Bačića, Geodetski fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Tončija Matulića, dekana Katoličko-bogoslavnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Josipa Meseca, dekana Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Zorana Nakića, dekana Rudarsko-geološko-naftnog fakultet Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Nedjeljka Perića, dekana fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Ernesta Bazjanca, dekana Prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Ivana Juraga, dekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilita u Zagrebu; prof. dr. sc. Lajoša Žagera, prodekana Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Dijanu Vuletić, ravnateljicu Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko; akademika Slavka Matića, predsjednika Akademije šumarskih znanosti, predsjednika odbora za poljoprivredu i šumarstvo HAZU, našeg profesora i mog dragog mentora; akademika Franu Tomića, dugogodišnjeg prof. Agronomskog fakulteta ili kako ga vole tamo nazivati dekana svih dekana, Silviju Zec, dipl. ing. tajnicu Hrvatske komore inžinjera šumarstva i drvne tehnologije; mr. sc. Damira Delača, tajnika Hrvatskog šumarskog društva; drage kolegice i kolege šumare i drvnetehnologe, predstavnike poslodavaca šumarstva i drvne industrije, sadašnje i posebno umirovljene profesore i djelatnike Šumarskog fakulteta, studente i sve prijatelje Šumarskog fakulteta i šumarske struke.
115. godina da li je to puno ili malo? Kada govorimo o ljudskom biću onda je to jako puno, obično su to novinske senzacije, netko doživio 115 ili umro u 115-toj godini! Kada govorimo o šumi ili drveću čija je životna zajednica šuma, onda je ova dob, mladenačka dob. Tek jedna petina, otprilike, života šume. Ako znamo da je šuma samoobnovljivi ekosustav, da može bez čovjeka, onda je to jedna vječna priča.
Dakle, u najboljim smo godinama. Tako se i mi osjećamo na našem Šumarskom fakultetu, mladi (velika većina je mladih), poletni i puni entuzijazma. Da li će to biti dovoljno da i dalje ovaj Fakultet bude nositelj šumarske struke ove zemlje ili bolje rečeno regije, nisam siguran? Na nacionalnu reakreditaciju koju je provelo međunarodno povjerenstvo, koju smo prošli prije par mjeseci, neću se puno osvrtati, jer mislim da će moji prodekani puno više reći u svojim izlaganjima. Iskoristiti ću samo jedan zaključak iz završnog izvješća koji kaže: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je u izvrsnoj poziciji da postane, ili možda trenutno već jest, vodeći Šumarski fakultet u regiji. Navode se razlozi za takvu vodeću ulogu, a oni su:
1. Geografska lokacija koja omogućuje različite ekosustave šuma u neposrednoj blizini. 2. Podrška dionika i šumarskog sektora je snažna, te ju je potrebno dodatno osiguravati i dalje održavati. 3. Stanje s prostorima i financijama je jako dobro u usporedbi sa šumarskim fakultetima u Europi. Ulaganje u infrastrukturu bilo je razborito i pomoći će Fakultetu razviti vodeću ulogu unutar geografskog i akademskog područja.
Ovo je zapazio međunarodni tim eksperata koji je proveo tri dana na našem Fakultetu, te u razgovoru sa svim djelatnicima i službama zaključio gore navedeno. Ocjene su izvrsne, preuzete obveze velike. U normalnim vremenima, minimalno što se očekuje od nas da se postignuta razina barem održi, tu ponajprije mislim na nastavu, istraživanje, istraživačku opremu, zadržavanje najkvalitetnijih istraživača, te svih drugih segmenata koji su bitni za jedan fakultet.
Nikada u životu nisam bio pesimista, ali nisam pripadao niti onima koji znaju reći "pa bit će nekako", mislim da je to nespojivo s akademskom zajednicom. Svjesni smo krize u društvu, kriza je ponajprije ekonomska, gospodarska, ali možda još više moralna. Sve je to u uzročno-posljedičnoj vezi i jedna drugu nadahnjuje. Društvo koje znanost i visoko obrazovanje tretira kao trošak, kao javnu potrošnju u najgrubljem smislu, koje iz godine u godinu smanjuje izdvajanja, teško da će izaći iz krize. Ta se kriza produbljuje, i osobno ne vidim izlazak na ovakav način.
Mi smo prošle godine proslavili 55. godina kontinuiranog znanstveno-istraživačkog rada koji je financiralo šumarstvo Hrvatske kroz različita udruženja, različite modele, a prema najavama najodgovornijih, to sa 31.12.2013. godine prestaje. Iako za to nema opravdanja, iako i dalje vrijede postojeći zakonski propisi koji to nalažu, a uvjereni smo da postoje i novčana sredstva. Društvo izdvaja novčana sredstva za šume i svjesno je važnosti šume, kroz općekorisne funkcije koje te šume pružaju. Nezaboravimo podatak da je 48 % Hrvatske prekriveno šumom. Ili postavimo pitanje zašto su naše šume takve? Da li je to volja prirode ili preko 250 godina stručnog rada i gospodarenja? Slažem se s onima koji iznose tvrdnju da su upravo očuvane i prirodne šume, ponajbolje što smo kao miraz donijeli u Europsku uniju. Da li smo toga svijesni kao društvo, da li ćemo to iskoristi kao prednost ili će to biti samo jeftini resurs za nekog, to ćemo tek vidjeti. Bojim se da je ovaj drugi scenarij već pomalo vidljiv.
Mi smo struka koja je zadnje dvije godine jako puno izgubila, kako bi se reklo u našoj povijesti, pali smo šaptom. Izbrisani smo iz naziva resornog ministarstva, čelni ljudi koji vode resor šumarstvo nisu šumari, nacionalnu tvrtku ne vodi šumar, ne znam što preostaje, da dekan fakulteta ne

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 73     <-- 73 -->        PDF

bude šumar ili drvni tehnolog? Svjesni smo da nije dobro, ne smijemo se zatvarati unutar svoje struke, misliti da smo najpametniji, ali kada govorimo o šumi i šumarstvu, drvnoj industriji kao privrednoj grani, onda smo sigurno najpozvaniji. Nas smeta što se sve ovo zbiva bez nas, bar da imamo priliku izreći svoje mišljenje, makar se isto ne usvojilo. Nigdje nema struke, konzultiramo se vrlo malo, imamo osjećaj kao da je cilj sve ovo postignuto izbrisati.
Budući da sam član nekih sveučilišnih tijela, i tamo sam svjedokom sličnih odnosa prema najvećem, najstarijem i najrespektabilnijem sveučilištu, Zagrebačkom sveučilištu. Kod donošenja raznih zakona i pravilnika, podjele financijskih sredstava, koriste se slične metode, ignoriranja i zapostavljanja. Sve nas to dovodi do dubokog promišljanja, vlastitog propitivanja, izrade brojnih analiza i strategija, kako dalje, što učiniti da se ovo postignuto ne uruši.
Kako odgovoriti na pitanja stotine mladih koji završe fakultet, a budućnost je burza rada, kako se suprostaviti tezi: nama ne trebaju magistri struke (inženjeri)? Kako reći mladim znanstvenicima koji su postigli sve što je od njih ovo društvo tražilo: doktorat, specijalizaciju ili usavršavanje na prestižnim europskim sveučilištima, nema radnog mjesta. Moram Vam priznati, da mi je najteže kad vidim te mlade ljude, možda i ne tako mlade, tridesetgodišnjake, kad mi dođu sa suzama u očima s poznatom pričom, supruga i dvoje male djece, dekane da li ima kakve šanse da ostanemo na fakultetu? Koliko god misliš da si sazrio, odrastao, nije ti svejedno, vidiš da baš nisi uspio, da su ti mladi ljudi prevareni, da moramo svi još više raditi, još više štedjeti, jer to je jedina naša šansa, ali i to ima granica. U svim segmentima našeg sektora osjeća se zastoj, urušavanje, od nekih postupaka ne smijemo okretati glavu, ako se već ne može nešto konkretno učiniti, ne treba šutjeti. Ne treba šutjeti, jer mi smo preuzeli brigu o tih 48 % površine naše države. Te šume ne pripadaju samo šumarima, one ne pripadaju našoj današnjoj generaciji. Na danas posađenom mladom hrastu naši će unuci graditi ljuljačke ili kućice. Naš odnos prema šumi koji se očitovao kroz zagovaranje prirodne obnove, prirodne dinamike i strukture šumskih sastojina, bez čistih sječa, na načelima potrajnog gospodarenja, koji je u svijetu prepoznato i priznato kao Zagrebačka škola uzgajanja šuma, danas je napušteno ili se gotovo ne primjenjuje. Danas u našem šumarstvu dominiraju neki drugi pokazatelji, svojstveniji pogonima Toyote, Samsunga i drugih korporacija. Već sam naglasio da je šumski ekosustav samoobnovljiv, ali isto tako on je vrlo osjetljiv i najsloženiji od svih ekosustava na zemlji. Iz tog razloga svaki neprimjereni zahvat, nepoštivanje poznatih načela u gospodarenju s njima, dovodi do trajnih posljedica, od gubitka šume, tla, vode, čistog zraka, i naravno do gubitka i našeg životnog prostora. Kada to shvatimo, bit će kasno.
Šumarstvo kao struka, a poslije kao i znanost, nastala je upravo iz straha i bojazni da će šume nestati, zapravo u to vrijeme bilo ih je malo, nedostajalo je pitke vode, slijedilo je razorno djelovanje bujica i svih drugih nepogoda. Ovo kod nas relativno dobro stanje, ne bi nas trebalo zavarati. Ne tako davno naš poznati pisac novela Josip Kozarac, šumar po struci, u nekim svojim javljanjima u našem stručnom glasilu, Šumarskom listu, prije stotitinjak godina za velike poplave u Posavini optužuje velike i čiste sječe u Kranjskoj. Da li smo se zapitali koji su uzroci poplava u Češkoj i Slovačkoj, gotovo sada već svake godine? Budimo pametni, učimo iz naše povijesti. Na kraju, danas slavimo 115. godišnjicu, nemojmo sve baciti u vjetar.
Znam da ovaj govor nije baš slavljenički, dosta kukanja i nabrajanja problema, ali situacija to nameće. Ako ne stavimo

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 75     <-- 75 -->        PDF

koji mogu pratiti suvremene razvojne smjerove šumarstva, urbanog šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja, u Republici Hrvatskoj je 2005. godine provedena reforma obrazovnog sustava i prilagodba studijskih programa.
Novim sustavom obrazovanja, po načelima Bolonjske deklaracije, s ugrađenim europskim ECTS-sustavom prijenosa bodova, ostvarena je prepoznatljivost postignutih obrazovnih stupnjeva u Republici Hrvatskoj, kao i u cijelom Europskom prostoru visokog obrazovanja. Što se tiče kreiranja studijskih programa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, oni su usklađeni sa srodnim studijima biotehničkog područja na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu te s programima visokoškolskih institucija u europskim okvirima. Koordinacijom visokoškolskog obrazovanja omogućena je izobrazba suvremenih, interdisciplinarnih, visokoobrazovanih kadrova, spremnih za izazove suvremenog šumarstva, tehnologije prerade drva i proizvodnje namještaja. U izradi studijskih programa, obrazovni programi nastojali su se što više prilagoditi potrebama šumarstva i industrijske prerade drva.
Šumarski fakultet razvio je studijske programe u šumarstvu i urbanom šumarstvu, zaštiti prirode i okoliša te drvnoj tehnologiji na svim studijskim razinama (stručni, preddiplomski, diplomski, specijalistički, doktorski studij), a uključio se i u razvoj programa i realizaciju izvanrednih obrazovnih aktivnosti u okviru cjeloživotnog učenja. Time je u potpunosti zaokružio jedno biotehničko područje i interdisciplinarno ga povezao sa segmentima drugih znanosti radi daljnjeg unapređenja. Svi studiji do danas su dobili dopusnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Na osnovi povijesnog uvida i usporedbe s razvijenim istovrsnim učilištima u Europi i SAD-u, može se reći da Šumarski fakultet ravnopravno slijedi svjetske trendove razvoja i pripada vodećim fakultetima šumarskih i drvnotehnoloških znanosti u Europi. Posebnost je studija na Šumarskom fakultetu nastava iz raznovrsnih kolegija i osposobljavanje praktičnim radom u nastavno-pokusnim šumskim objektima Fakulteta.
Šumarski fakultet ima jasnu viziju razvoja kroz integracije znanstveno-nastavnih institucija, europski kvalifikacijski okvir, provedbu Bolonjskog procesa, internacionalizaciju, istraživačku izvrsnost, razvoj sustava kvalitete nastavnog procesa, financijsku održivost i korisnost gospodarstvu. Temeljna je svrha Šumarskog fakulteta stvaranje, analiza i razmjena ideja putem nastavne, istraživačke i stručne djelatnosti. U tom je pogledu osnovni cilj postati vodeća visokoobrazovna ustanova u životnim i okolišnim znanostima u nacionalnom i regionalnom okruženju. U okviru Sveučilišta u Zagrebu Šumarski fakultet namjerava biti među pet najboljih fakulteta.
Stvaranjem i primjenom novih znanstvenih spoznaja osigurat će se trajni razvoj, kako bi se polaznicima obrazovnih programa Šumarskog fakulteta pružilo znanje u skladu s potrebama društva. Također se na kraju predavanja osvrnula na sadašnje stanje na Fakultetu, te dala sažeti prikaz strukture zaposlenih, atraktivnosti studija, broja upisanih studenata, prolaznosti, te aktivnosti vezane uz znanstveno-istraživačku djelatnost i međunarodnu suradnju.

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 74     <-- 74 -->        PDF

glave jednu do druge, ako ne slušamo jedni druge i ne razgovaramo, bit će još i gore. Ja sam gotovo siguran da Šumarski fakultet sa svim svojim potencijalima, kako ljudskim tako i materijalnim, te stogodišnjim iskustvom, može biti kao i puno puta do sada stožerna institucija za ukazivanje i sprječavanje trenutnih negativnosti, osmišljavanja novih putova i strategija. Koristim ovu priliku da pozovem sve relevantne institucije, da se u što skorijem vremenu nađemo, sjednemo, porazgovaramo o šumi i šumarstvu, o našoj drvnoj industriji, koja je u ovom trenutku prva perjanica našeg izvoza, možda je i to slučajno i zasluga neke druge struke.
Hrvatska je siromašna zemlja resursima, po nekima su to šuma, voda i poljoprivredno zemljište. Ali, ne zaboravimo ova dva zadnja su definitivno u vrlo velikoj ovisnosti o šumi i o njezinom stanju.
Koje je naše opredjeljenje i kako mi mislimo iz ove situacije izaći. To je ponajprije maksimalno ulaganje u ljude i znanstvenu opremu. Današnja znanost nije više elitistička djelatnost, zatvorena u sebe, djelatnost koja služi uskom krugu ljudi. To je tržišna djelatnost, pametnima je to investicija koja vraća višestruko. Prava znanost nalazi se u oštroj konkurenciji, ona je predvodnik i promicatelj novih tehnologija. Znanošću se mogu baviti samo kvalitetni ljudi, u dobro opremljenim laboratorijima, ljudi s dobrom svjetskom reputacijom.
Svjesni svih ovih teškoća, napravili smo samoanalizu. Pokušali smo biti vrlo kritični prema sebi, uvidjeti svoje pogreške, vidjeti naše eventualne prednosti i odrediti put kako dalje.
Sigurno je opredjeljenje i okretanje europskim strukturnim fondovima, te različitim drugim izvorima vezanim na EU. Do sada smo dobili dva europska projekta, IPA, učimo svi na njima. Naše opredjeljenje je da i dalje budemo vodeća znanstveno-nastavna institucija u području šumarstva i drvne tehnologije. Sve svoje snage upotrijebit ćemo za daljnje opremanje postojećih laboratorija, kao i novih, njihovom certificiranju, te stavljanje istih na tržište s obvezom samofinanciranja. Naš laboratorij za drvo u graditeljsvu je na europskom popisu ovlaštenih laboratorija. Želja nam je osnovati centare izvrsnosti za šumasrstvo i drvnu tehnoligiju, gdje puno očekujemo od pretpristupnih fondova za ruralni razvoj, gdje smo se isto tako kandidirali. Fakultet se uključuje kao partner s drugim institucijama i lokalnim samoupravama za pretpristupne fondove.
Dakako na prvom mjestu su ljudi. Najteže je odgojiti čovjeka, ovdje mislim na njegovu stučnost. I najbolji laboratorij i oprema bez čovjeka ništa ne predstvlja. I dalje ćemo nastojati zadržati najbolje među našim studentima, pružiti im najbolje uvjete i opremu za usavršavanje te ih slati u najprestižnije svjetske institucije na usavršavanja. Dakako, kao i svi na Sveučilištu očekujemo puno od programskih ugovora, da napokon možemo znati s čim raspolažemo i vidjeti da li smo dobri gospodari. Isto tako očekujemo dosta i od preustroja Sveučilišta, povećanja njegove integriranosti i svih dobrobiti što to donosi. Naši nastavno-pokusni objekti na koje smo posebno ponosni, te možemo sa sigurnošću reći najbolji objekti takve namjene na Sveučilištu u Zagrebu, još uvjek nisu u funkciji cijelog Sveučilišta, što je sigurno problem, ali i tema za neke druge razgovore. Brigu prema studentima i njihovoj izobrazbi sigurno treba svake godine poboljšavati. Velika se sredstva ulažu u nastavno-pokusne objekte, podizanje studentskog standarda, nastavnu literaturu, terensku opremu i dr. Napokon, možemo reći da dugo najavljivan restoran agronomsko-šumarskog fakulteta treba počet s izgradnjom. Osim podizanja uvjeta za kvalitetnu prehranu, naši studenti dobit će i prijeko potreban prostor za svoje aktivnosti. Zainteresiranost za naš Fakultet je dobara, kvote se popunjuju, iz godine u godinu dolaze nam bolji maturatni, tako da podižemo kriterije za upis.
Svjesni smo da ništa neće biti kao prije, vremena su se promjenila, bilo je i težih trenutka, kao 1928. god kada su nas htjeli ukinuti i premjestiti u Beograd, opstali smo tada, kao i mnogo puta do sada i svaki puta izašli jači.
Još jednom ću se osvrnuti na reakreditacijski tim i završni razgovor s upravom Fakulteta, kada sam naglasio da nam je cilj biti najbolji u regiji. Tada mi je predsjednik povjerenstva prof. Hasenauer s Bečkog svučilišta rekao da već jesmo i spomenuo Banja Luku, Sarajevo, Beograd i dr. Ja sam tada odgovorio, ne, ja mislim na Beč i Ljubljanu, s Vama se želimo uspoređivati.
Ja ću sa svoje strane učiniti sve, brojne kolege i kolegice u koje apsolutno vjerujem isto tako, tako da ćemo se još puno, puno, puta sastajati i slaviti ovaj dan. Zahvaljujem svima Vama koji ste došli da s nama uveličate ovaj naš dan. Najiskrenije Vam hvala.
Predavanja
Nakon uvodnih riječi prodekanica Šumarskog odsjeka prof. dr. sc. Renata Pernar (slika 7) i prodekan Drvnotehnološkog odsjeka prof. dr. sc. Vladimir Jambreković (slika 8) održali su prezentaciju pod naslovom "Šumarski fakultet u okvirima europskog prostora visokog obrazovanja".
Prodekanica prof. dr. sc. Renata Pernar u svom je predavanju istaknula da na europskoj razini do velike reforme visokoškolskog obrazovanja u skladu s načelima Bolonjske deklaracije dolazi 1999. godine, a cilj je stvaranje zajedničkog visokoškolskog obrazovnog prostora u ujedinjenoj Europi (European Higher Education Area – EHEA). Svrha Bolonjske deklaracije je prepoznatljivost postignutih stupnjeva visokog obrazovanja u cijelom Europskom prostoru radi povećanja mobilnosti studenata i nastavnika te postizanja više kvalitativne razine obrazovnog sustava. U skladu s prihvaćanjem Bolonjske deklaracije te stvaranjem uvjeta za osposobljavanje visokoobrazovanih stručnih kadrova

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Prodekan prof. dr. sc. Vladimir Jambreković se u svojem dijelu predavanja osvrnuo na sustav kvalitete visokog obrazovanja. U početnom periodu razvoja Bolonjskog procesa bilo je više faktora ograničenja intenzivnijeg razvoja sustava kao što su: Bolonjski sustav nisu pratili adekvatni zakoni i pravilnici, u pripremi i izradi studijskih programa isti nije bio definiran (Hrvatski kvalifikacijski okvir), ishodi učenja nisu bili jasno definirani (nije bilo jasnih smjernica za kreiranje ishoda učenja), studijski programi nisu imali dovoljno povratnih informacija iz okruženja (struka, ostale institucije), nisu bili razvijeni mehanizmi podrške studijima, kreiranje i izrada dopunskih isprava prepuštena je sastavnicama Sveučilišta, broj studenata bio je u opadanju, nastavnici se nisu prilagodili novom modelu, recesija je dodatno ograničila razvojni prostor, sustav kvalitete visokog obrazovanja – bio je potpuna nepoznanica.
Kvaliteta visokog obrazovanja dinamična je kategorija u čijoj biti se nalazi težnja ka stalnom unapređenju svih procesa i njihovih ishoda. Pojam kvalitete obuhvaća: kulturu kvalitete, unapređenje kulture kvalitete (širenje primjera dobre prakse), poticanje usvajanja standarda, unapređenje standarda, unapređenje kriterija u radu, unapređenje transparentnosti u radu, dobru povezanosti države i gospodarstva s visokim obrazovanjem i znanosti.
Razine pristupa kvaliteti visokog obrazovanja su: Europska razina – temeljena na Europskim standardima i smjernicama (ESG), Nacionalna razina – temeljena na pravnim okvirima i vanjskom osiguravanju kvalitete, Institucionalna razina – temeljena na internoj kulturi kvalitete (visokoobrazovne institucije).
Na europskoj razini najvažniji su Europski standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u prostoru visokog obrazovanja koji omogućuju unutarnje osiguravanje kvalitete na visokim učilištima, a obuhvaćaju sedam osnovnih područja: 1. Politika kvalitete i postupci za osiguravanje kvalitete; 2. Odobravanje, praćenje i periodična provjera programa i kvalifikacija; 3. Ocjenjivanje studenata; 4. Osiguravanje kvalitete nastavnika; 5. Obrazovni resursi i pomoć studentima; 6. Informacijski sustavi; 7. Informiranje javnosti.
S razvijanjem instrumenata podrške znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (intenzivno od 2008.) sve više se intenziviraju i aktivnosti na Šumarskom fakultetu u kvalitativnom smislu: intenzivna promidžba studijskih programa (priznanje Sveučilišta, 2010.), priprema i izrada ishoda učenja (odobreni na Sveučilištu, 2011.), generiranje prvih dopunskih isprava (diploma supplement), prve promocije Bolonjskih studenata sve tri razine studija (2011.), aktivno praćenje svih aktivnosti Bolonjskog procesa, sve učinkovitija suradnja sa Sveučilištem, razvoj suradnje s ostalim sastavnicama, prihvaćanje inicijative za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom (24.03.2011. odluka Fakultetskog vijeća). Nakon toga slijedi intenzivna izgradnja sustava kvalitete i ekspanzija aktivnosti Šumarskog fakulteta osnivanjem tima za uvođenje ISO 9001:2008 i uvođenje ESG standarda i smjernica.
Nakon uspostave sustava kvalitete po europskom modelu, uslijedile su evaluacije sustava kvalitete znanosti i visokog obrazovanja Šumarskog fakulteta: domaćim prosudbama (tematsko vrednovanje programa preddiplomskih i diplomskih studija, samoevaluacija doktorskih studija, tematsko vrednovanje doktorskih studija, i dr.), međunarodnim prosudbama (vanjska neovisna prosudba sustava kvalitete, reakreditacija, nadzorni (kontrolni) audit ISO 9001:2008), vanjska neovisna prosudba AZVO u okviru vanjske neovisne prosudbe sustava kvalitete Sveučilišta (Šumarski fakultet je izabran po kvalitativnom modelu kao jedan od četiri fakulteta).
Postupku reakreditacije prethodio je tromjesečni rad na izradi dokumenta Samoanaliza, koji je završen i predan AZVO 31.1.2013. Uslijedio je posjet međunarodnog peteročlanog Povjerenstva (21–22. 05. 2013.g.) uz podršku zaposlenika AZVO, koje je Šumarskom fakultetu dostavilo 10. 8. 2013. Završni izvještaj o provedenom postupku reakreditacije.
U završnom izvještaju povjerenstva, u kojemu se vrednovalo sedam elemenata strukture sustava, dobivene su sljedeće ocjene: 1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete – potpuno provedeno (5); 2. Studijski programi – uglavnom provedeno (4); 3. Studenti – potpuno provedeno (5); 4. Nastavnici – potpuno provedeno (5); 5. Znanstvena i stručna djelatnost – uglavnom provedeno (4); 6. Mobilnost i međunarodna suradnja – uglavnom provedeno (4); 7. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financije – uglavnom

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 77     <-- 77 -->        PDF

provedeno (4). Zaključna ocjena je 4,43, po kojoj je Šumarski fakultet postao druga najbolje ocijenjena obrazovna institucija na Sveučilištu.
Uz brojčane ocjene u reakreditaciji se dobiva i opisna ocjena, iz koje je potrebno istaknuti nekoliko najbitnijih elemenata: Šumarski fakultet u Zagrebu je u izvrsnoj poziciji da postane, ili možda trenutno već je, vodeći šumarski fakultet u regiji; Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitete jako je dobro i treba ostati takvo kakvo je (bez ijedne smjernice za poboljšanje sustava); Čestitamo Šumarskom fakultetu na njegovom radu. Iz nabrojenih elemenata evidentno je da je opisna ocjena bila izvrsna, a po mnogim prosudbama i najbolja na Sveučilištu.
U dokumentu samoanaliza istaknuto je da je vlastita procjena rada tijela u sustavu kvalitete 4,2. Ukupna prosječna ocjena dobivena u postupku reakreditacije je 4,43, a ocjena upravljanja i sustava kvalitete je 5, što je osjetno iznad vlastite prosudbe.
Uz već ustrojene elemenate strukture sustava, Šumarski fakultet razvija i nove mehanizme za održavanje i daljnje unapređivanje postignute visoke kvalitete sustava. U skladu s time predviđeno je za 24. 3. 2014. obilježavanje Prvog dana kvalitete Šumarskog fakulteta, u okviru kojega će biti održan stručni skup o sustavima kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
Dodjela nagrada
Za dugogodišnji predani rad djelatnicima Šumarskog fakulteta: za 40 godina rada nagrada se dodjeljuje gospođi Vesni Biljan, tajnici Dekana, koja je u svom dugogodišnjem radnom stažu bila tajnica čak 18. dekana (slika 9), za 35 godina rada nagrada se dodjeljuje gospođi Nevenki Magovac, tajnici na Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje (slika 9), za 30 godina rada nagrada se dodjeljuje gospođi Gospi Rikić, za predan rad pospremanja i čišćenja na Zavodu za namještaj i drvne proizvode (slika 9), nagradu je također primio i naš najmlađi umirovljenik prof. dr. Dragutin Pičman, koji je 37 godina podučavao generacije studenata (slika 10).
Najuspješnijim studentima u prošloj akademskoj godini: 2. godina preddiplomski studij Šumarstvo (slika 11)  Marko Bačurin, prosjek ocjena 4,800;  Denis Drljević, prosjek ocjena 4,667; 2.godina diplomskog studija Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem (slika 12)  Nenad Šimunović, prosjek ocjena 4,875;  Ivan Ljubić, prosjek ocjena 4,688;  Filip Strojko, prosjek ocjena 4,600; 2. godine diplomskog studija Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu (slika 13)  Zvonimir Sučić, prosjek ocjena 4,692;

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 78     <-- 78 -->        PDF

2. godine diplomskog studija Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša (slika 14)  Goran Huljenić, prosjek ocjena 4,643;  Jelena Krivošić, prosjek ocjena 4,643;  Ines Martinko, prosjek ocjena 4,533; 1. godina diplomskog studija Drvnotehnološki procesi (slika 15)  Stipo Dubravac, prosjek ocjena 4,743; 2. godina diplomskog studija Oblikovanje proizvoda od drva (slika 16)  Duje Krivić, prosjek ocjena 4,923;  Marko Trupković, prosjek ocjena 4,923;  Frano Delić, prosjek ocjena 4,692; 2. godina diplomskog studija Drvnotehnološki procesi (slika 17)  Nikolina Sičaja, prosjek ocjena 4,743;  Kristijan Palčić, prosjek ocjena 4,786;  Marko Slivar, prosjek ocjena 4,643;  Robert Žgela, prosjek ocjena 4,743.
Za iznimne sportske rezultate (slika 18): Vanja Peleš – student 3. godine preddiplomskog studija Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša, nagrada mu se dodjeljuje za postignuti uspjeh u ronjenju na dah na svjetskom bazenskom prvenstvu održanom u Beogradu 21–30.06.2013. godine, gdje je osvojio 2. mjesto u disciplini dinamika bez peraja sa preronjenih 200 m; Bruno Rezo – student 2. godine preddiplomskog studija Drvne tehnologije, nagrada mu se dodjeljuje za dosadašnje postignute uspjehe u taekwondo-u: studentski prvak Hrvatske do 68 kg, bio je kadetski i juniorski prvak Hrvatske, ima niz medalja s međunarodnih turnira, te će predstavljati Hrvatsku sveučilišnu reprezentaciju na predstojećem Europskom sveučilišnom prvenstvu u 11. mjesecu 2013. koje će se održati u Moskvi.
Dodjela Povelje za osobit doprinos razvoju i promicanju šumarske struke u Republici Hrvatskoj
Nakon nagrada dodjeljene su i Povelje za osobit doprinos razvoju i promicanju šumarske struke u Republici Hrvatskoj sljedećim laureatima:
dr. sc. Josi Gračanu znanstvenom savjetniku u trajnom zvanju, u mirovini (slika 19).
Dr. sc. Joso Gračan rođen je 10. studenog 1937. u Slunju. Osnovnu školu i malu maturu završio je u Slunju, srednju šumarsku školu u Karlovcu. Kao šumarski tehničar radio je u šumarijama Požega, Pleternica i Velika. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1962., te poslije radi kao inženjer u šumarijama Bučje i Pakrac. Od 1966. god.

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 79     <-- 79 -->        PDF

radi u Jugoslavenskom institutu za četinjače Jastrebarsko kao asistent i suradnik za oplemenjivanje šumskog drveća.
1971. god. odlazi kao Fulbrigtov stipendista na godinu dana u Sjevernu Karolinu na usavršavanje iz populacijske i kvantitativne genetike. Nakon povratka iza Amerike imenovan je za vršitelja dužnosti direktora instituta za četinjače, gdje ostaje 32 godine kao ravnatelj Instituta.
Magistrirao je 1973. godine, a doktorirao 1984. godine, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Aktivan je član više znanstvenih i stručnih društava.
Njegova znanstvena aktivnost posebno se odnosila na oplemenjivanje šumskog drveća, kao i istraživanje provenijencija obične smreke, običnog bora, hrasta lužnjaka i obične bukve. Objavio je preko 125 znanstvenih i stručnih radova te sudjelovao u izradi brojnih doktorskih disertacija i magistarskih radova.
Zasluga za suradnju u nastavi i znanstvenim istraživanjima između Šumarskog fakulteta i Hrvatskog šumarskog instituta najvećim djelom pripada dr. Gračanu. Za vrijeme svog radnog vijeka, sve terenske nastave koje su se izvodile u Šumarskom institutu dr. Gračan je dočekao i proveo kroz prostore instituta, te studentima na specifičan i razumljiv način objasnio problematiku rasadničke proizvodnje.
mr. sc. Josipu Dundoviću, dipl, ing. šum., predsjedniku Hrvatske udruge za biomasu sekcija HŠD-a. (slika 20)
Mr. sc. Josip Dundović, dipl. ing. šumarstva rođen je 15. travnja 1941. godine u Delnicama. Osnovnu školu završio je 1951. u Velimirovcu kod Našica, gimnaziju u Našicama 1959. godine. Diplomirao je 1964.godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme studija boravio je dva puta na studentskoj razmjeni u Njemačkoj 1962. i 1963. godine na poslovima uređivanja šuma. Magistrirao je iz znanstvenog područja ekonomike i organizacije rada u šumarstvu 1996., obranivši magistarski rad pod naslovom "Projektiranje i izgradnja šumskih prometnica s gospodarskog i biološkog stajališta".
Primio je više nagrada, priznanja i odlikovanja, među kojima su najznačajnija:
Red hrvatskog trolista (1995) od predsjednika Republike Hrvatske Dr. Franje Tuđmana,
Bavarski lav (2007) od bavarskog ministra poljoprivrede i šumarstva Josefa Müllera.
U vrijeme najveće agresije na Republiku Hrvatsku obavljao je poslove direktora J. P. "Hrvatske šume" p. o. Zagreb, održava zaposlenost i podržava financiranje znanstveno-istraživačkog rada, ulaže u nove tehnike i tehnologije te ulaže inicijalna sredstva za početak izgradnje nove zgrade Šumarskog fakulteta, kao i mnoge druge aktivnosti.
dr. sc. Dominiku Poljak, dipl. ing. drvne tehnologije, izvršnom direktoru "Drvodjelac" d.o.o. Ivanec.
Dr. sc. Dominik Poljak, dipl. ing. drvne tehnologije rođen je 13. veljače 1975. godine u Varaždinu. Oženjen je i otac troje djece. Osnovnu školu pohađao je u mjestu Bednja. Srednju strukovnu školu za zvanje stolar u Varaždinu, gdje maturira 1993. godine. Iste godine upisuje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Drvnotehnološki odsjek. Godine 1999. zapošljava se u tvornici namještaja Lepa iz Lepoglave na radnom mjestu tehnolog-pripravnik, zatim kao tehnolog, a od 2002. do 2005. godine kao izvršni tehnički direktor. Od 2005. godine radi u tvrtki Linea Cod d.o.o., iz Čakovca kao voditelj razvoja, a od 2006. godine zaposlen je u tvornici Drvodjelac d.o.o., Ivanec na mjestu izvršnog direktora, gdje radi i danas.
Magistarski rad pod naslovom "Utjecaj modifikacije bukovine stabilizatorom dimenzija na čvrstoću lijepljenog spoja", obranio je 2008. godine, pod mentorstvom prof. dr. sc. Andrije Bognera, a doktorski rad 2011. godine, pod mentorstvom doc. dr. sc. Gorana Mihulje te stekao zvanje doktora znanosti u biotehničkom području, polju drvne tehnologije.
Sudjelovao je u opremanju Studentskog poduzetničkog inkubatora, koji je proizašao iz projekta Fakulteta pod naslovom Centar za prototipno oblikovanje proizvoda od drva i drvnih materijala. Stručno i materijalno podupire Šumarski fakultet Drvnotehnološki odsjek, posebice pri organizaciji terenske nastave za studente koji su redoviti gosti na pilani Drvodjealc d.o.o. i u pogonu proizvodnje masivnih drvnih ploča i namještaja. Njegovim zalaganjem tvrtka Drvodjelac d.o.o. u više je navrata financijski pomagala izdavanje znanstvene i stručne literature, te je time omogućio studentima i stručnjacima lakši pristup pojedinim znanstvenim područjima. Aktivno je uključen u projekt izrade Tehničkog centra drvne industrije Lepoglava, sufinanciranog od Ministarstva regionalnog razvoja.

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba. Dugogodišnja briga o šumama grada Zagreba, zelenilu grada Zagreba te o park šumi Maksimir, koja gruntovno i pripada Šumarsko-Agronomskom fakultetu, osnova je dugogodišnje suradnje između Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Grada Zagreba.
Brojne potpore kod organiziranja gotovo svih stručnih i znanstvenih skupova, izdavanja brojnih tiskovina i sveučilišnih udžbenika gotovo su nezamislive bez sudjelovanja gradskog ureda. Bitno je spomenuti i pomoć grada Zagreba pri završetku nove zgrade Šumarskog fakulteta i uloge gradonačelnika gospodina Milana Bandića u rješavanju nastalih problema. Sve navedeno daje nam dobar razlog i obvezu da Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba dodijelimo povelju za osobit doprinos razvoju i promicanju šumarske struke. U ime Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Povelju je preuzeo pročelnik dr. vet. med. Emil Tuk (Slika 21).
U ime svih laureata nagrađenih Poveljom, kratkim govorom zahvalio se mr. sc. Josip Dundović (slika 22).
Dodjela posebne zahvale za unaprjeđenje zaštite šuma povodom 150. obljetnice Vatrogastva u Rijeci u ime Javne vatrogasne postrojbe Rijeka
Zahvalu za unaprjeđenje zaštite šuma povodom 150. obljetnice Vatrogastva u Rijeci u ime Javne vatrogasne postrojbe Rijeka Šumarskom fakultetu (zahvalu je preuzeo dekan Šumarskog fakulteta) (slika 23) i prof. dr. sc. u mirovini Milanu Glavašu (slika 24) predao je Tomislav Miloš tajnik Gradske vatrogasne zajednice Rijeka.
Nakon završetka Svečane sjednice slavlje je nastavljeno u ugodnom okruženju i uz prigodni domjenak u auli nove zgrade Šumarskog fakulteta.