DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Dr. sc. IVAN TRINAJSTIĆ, prof. emer. – UGLEDNI HRVATSKI I SVJETSKI BOTANIČAR
(povodom 80. godine života)
Jozo Franjić
Uvijek su obljetnice bile prigode za podsjećanja na određene događaje ili zbivanja iz života određenih ličnosti iz znanosti, kulture, povijesti i sl. Upravo se 2013. godine navršava 80 godina od rođenja uvaženoga hrvatskoga botaničara, dr. sc. Ivana Trinajstića, prof. emer. dugogodišnjega profesora Botanike na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (rođen 27. lipnja 1933. godine u Sisku). Tim mu povodom čestitamo i iskazujemo veliku počast i priznanje za ukupni dosadašnji rad, kojim je dao veliki doprinos hrvatskoj botaničkoj znanosti uopće.
Budući da je već pisano u Šumarskome listu (1999, 2003) o životnome putu dr. sc. I. Trinajstića, prof. emer., navest će se samo značajnije promjene koje su nastale od tada do danas, a vezane su za znanstveni i stručni rad.
Vođen geslom "Nulla dies sine linea", posebice na pub­licističkom polju, gdje je sam i u koautorstvu do sada objavio sveukupno 723 naslova radova, od kojih je oko 400 znanstvenih radova objavljenih u domaćim i inozemnim časopisima, svojim dosadašnjim radom objelodanio je oko 10.000 stranica. Kada ne bi bilo nikakvih drugih dokaza o njegovoj djelatnosti već tih 10.000 stranica, bilo bi dovoljno da se stekne uvid u opseg njegova rada. Njegovo je djelo ponajprije značajno po sadržaju, tematici, kao i po izvornosti obrade. Dugogodišnjim radom i suradnjom sa šumarnicima napisao je velik broj radova (oko 200 znanstvenih) vezanih za šumarstvo svih dijelova Hrvatske.
U sklopu fitocenoloških i vegetacijskih istraživanja proučavao je ponajprije pojedine oblike vazdazelene šumske vegetacije i opisao niz novih asocijacija, te nekoliko vegetacijskih sveza, redova i razreda. Tu se posebno ističe as. Oleo-Euphorbietum dendroidis, koju su kasnije diljem Sredozemlja otkrili i prihvatili mnogi drugi istraživači. Sličnu važnost imaju i as. Ostryo-Quercetum pubescentis i Ostryo-Quercetum ilicis. U najnovijem radu, nedavno izišlom iz tiska (2012), opisuje novu as. Pistacio terebintho-Quercetum ilicis Trinajstić ass. nova na otoku Braču. Opisao je i sveze Rhamno-Paliurion, Inulion viscosae, Centaureo-Portenschlagiellion, redove Paliuretalia, Inuletalia viscosae, Centaureo-Campanuletalia, te razrede Paliuretea, Inuletea viscosae i Erico-Cistetea.
Utvrdio je pridolazak vegetacijske sveze Oleo-Ceratonion u istočnojadranskom primorju, izvršio je sintaksonomsku reviziju šuma alepskoga bora (Pinus halepensis), šuma bijele johe (Alnus incana), vegetacije sprudova Drave (Salici-Myricarietum, Salicetum elaeagno-daphnoides).
Tijekom florističkih istraživanja proučavao je floru jadranskih otoka Krka, Kornata, Lastova, Korčule, Unija i Hvara. Za floru Hrvatske otkrio je veći broj novih vrsta npr. Biserrula pelecinus, Ampelodesma mauritanica, Trifolium spumosum, Bidens subalternans, Staehelina dubia, Duchesnea indica, Galinsoga quadriradiata, Medicago arborea, Guizotia abysinica, Cornus hungarica, Pseudofumaria lutea, Cutandia maritima i dr.

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Taksonomskim istraživanjima povezanim s radom na ediciji "Analitička flora Jugoslavije" (1973–1986) obuhvatio je detaljnu taksonomsku obradu velikoga broja rodova. Opisao je četiri nova roda Alyssanthus, Dalmatocytisus, Pevalekia i Phyllolepidum, a rodu Pevalekia ime je dao po svom učitelju i prethodniku akademiku Ivi Pevaleku, dugogodišnjem profesoru Botanike na Šumarskome fakultetu, kojemu se u svibnju ove godine navršilo 120 godina od rođenja. Opisao je i nove vrste biljaka Alyssum austrodalmaticum, A. litorale, Limonium subanfractum, Iris pseudopallida i I. adriatica.
Iako je mnogo radova objelodanio u inozemnim časopisima, većina njegovih radova tiskana je u hrvatskim i južnoslavenskim časopisima i edicijama. Iako to danas nije trend, njegovi su radovi ipak naišli na dobar odjek i u domaćem i u inozemnom strukovnom tisku. Tu činjenicu najbolje ilustrira citiranost njegovih radova u europskim, ali i u američkim botaničkim publikacijama. Nerijetko su njegovi radovi objavljeni u slabo priznatim časopisima prevođeni na europske jezike. Na osobit odjek naišli su njegovi radovi iz područja biljne taksonomije, što se vidi po prihvaćanju njegovih gledišta u velikom florističkom djelu "Atlas Florae Europae" u čiju je izradu bio aktivno uključen.
Član je Akademije šum. znanosti Hrvatske, Instočnoalpskodinarskog društva za istraživanje vegetacije i njegov predsjednik (1993–97), član Uredništva "Atlasa Florae Europeae", časopisa "Hladnikia" (Ljubljana), "Gortania" (Udine), "Periodicum biologorum" (Zagreb).
Kao profesor Botanike na Šumarskome fakultetu u Zagrebu napisao je skripta Botanika za šumare, a za studente PMF-a u Splitu skripta za predmet Ekologija bilja s geobotanikom. Kolegij Parkovno perensko i jednogodišnje bilje predavao je na Šumarskome fakultetu u Zagrebu u sklopu međufakultetske poslijediplomske nastave na smjeru Oblikovanje prirodnih rekreacijskih površina.
Godine 2008. objavio je djelo Biljne zajednice Republike Hrvatske, čiji je tisak osobno financirao, jer po tko zna koji puta nije naišao na razumijevanje nadležnih institucija. Ipak je 2010. godine, nakon dugo vremena djelomično ispravljena nepravda te je izabran u počasno sveučilišno zvanje professor emeritus.
Kao i mnogi drugi vrijedni i plodonosni ljudi i dr. sc. I. Trinajstić, prof. emer. nije izuzetak, te je daleko više cijenjen i priznat u inozemstvu nego u Hrvatskoj. Tako je npr. počast njegovu radu iskazao njemački botaničar Mathias Erben, koji mu je 1985. godine i posvetio jednu vrstu roda Viola (ljubica) nazvavši je njegovim imenom (Viola ivonis), (Sl. 2).
Svojim dugogodišnjim profesorskim djelovanjem na Šumarskome fakultetu u Zagrebu i mnogobrojnim radovima stekao je dostojno mjesto u hrvatskim i europskim botaničkim krugovima. Prihvaćanje njegovih gledišta na području flore, vegetacijske ekologije i taksonomije u europskim okvirima najbolje govore o mjestu koje zauzima na tom prostoru. O tome govori i njegovo ime, za koje se našlo mjesta u mnogim svjetskim botaničkim časopisima i djelima, dok je u domaćim okvirima nerijetko prešućivan i nedovoljno istican.
Dr. sc. I. Trinajstić, prof. emer. nije šumarnik po općoj naobrazbi, ali je on šumu doživljavao i razumio na osobit i sebi svojstven način, te je šumarskoj botanici i botanici upće dao jednu posebnu dimenziju, koja će još dugo biti nit vodilja među mnogim istraživačima.
Kako je dr. sc. I. Trinajstić, prof. emer. u ozbiljnim godinama kada bi se trebao odmarati od dugotrajnoga i iscrpljujućega istraživačkoga rada on neposustaje, već i dalje istražuje, piše i putuje. I upravo dok pišem ovaj tekst razgovarao sam s njim i rekao mi je da mu je vrijeme sve isplanirano i da ne zna hoće li sve isplanirano stići obaviti do kraja ove sezone. Vjerojatno je to jedini način kojim takav čovjek zna živjeti i funkcionirati, bez obzira na dob, životne poteškoće i sl. To je njegovo opredjeljenje koje treba uvažavati i cijeniti i možemo mu samo poželjeti da ga zdravlje i njegov vedri duh još dugo poživi.