DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 83 <-- 83 --> PDF |
NACIONALNI PARK RISNJAK – 60. OBLJETNICA OSNIVANJA (1953–2013) Alojzije Frković Uvod Uz strogi prirodni rezervat Bijele i Samarske stijene, posebne geomorfološke i ornitološke rezervate poput Vražjeg prolaza i Zelenog vira, otoka Prvića i Cresa, rezervate šumske vegetacije kao što su Debela lipa – Velika rebar na kontinentu ili šuma Dundo na otoku Rabu, Parka prirode Učka, parkove šuma: Japlenški vrh, Golubinjak, Čikat i drugih zaštićenih objekata prirode, Nacionalni park Risnjak jedini je nacionalni park na području Primorsko-goranske županije. Smješten na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, tik do granice s Republikom Slovenijom, svojom površinom od 6.350 ha, od čega 67 % u zoni stroge zaštite, zauzima najveći dio planinskih masiva Risnjaka (1528 m) i Snježnika (1506 m) te izvorišni dio kanjona Kupe (290 m). Svega je petnaestak kilometara zračne linije udaljen od Kvarnera. Zahvaljujući utjecaju Jadranskog mora s jugozapada i prodoru kontinentalne klime sa sjeveroistoka, na relativno malom prostoru Parka prisutno je tridesetak različitih biljnih zajednica, od kojih njih polovica šumskih. Bio je to ključni čimbenik da se ovo područje zaštiti, a proglašenjem nacionalnim parkom onemogući iskorištavanje, pa je vegetacijski uzorak ostao trajno nepromijenjen. Uz bogatstvo biljnoga svijeta ide i bogatstvo faune. Uz (i po vrstama i po brojnosti) prisutne parnoprstaše (jelen, srna, divlja svinja), kune, glodavce i druge sisavce, ovaj prostor je stanište za sve tri velike zvijeri: smeđi medvjed, vuk i ris, od kojih je potonji nakon stanke od punih 70 godina uspješnom reintrodukcijom u susjednoj Sloveniji vraćen u svoju staru postojbinu (gorska livada Lazac, lipanj 1974). Tu su i ostale skupine životinja, poput ptičjeg svijeta (na području Parka i njegove bliže okolice gnijezde 72 ptičje vrste), gmazova, leptira i dr.Ono što jedino zabrinjava Javnu ustanovu NP Risnjak je prisutna depopulacija stanovništva, posebno izražena u onih nekoliko naselja koja su se proširenjem Parka našla unutar njegovih granica. Organizacija opskrbe i prijevoza – najteži zadaci Prigodom 60. obljetnice proglašenja masiva Risnjaka nacionalnim parkom, valja se nakratko prisjetiti kako su tekli istraživački radovi, kada su započeli, koliko su truda i napora trebali uložiti botaničar svjetskog glasa profesor Ivo Horvat i njegovi suradnici da se Risnjak proglasi nacionalnim parkom. Poslužit ćemo se pismenim uradcima dvojice njegovih najbližih suradnika, kada se otpočelo s vegetacijskim istraživanjima apsolvenata šumarstva Stjepana Bertovića i Zvonimira Pelcera objavljenima u Zborniku radova 40 godina NP Risnjak (Crni Lug, 1994). Gorskokotarskim vegetacijskim istraživanjima, zabilježio je prof. dr. sc. Stjepan Bertović, prethodila su pomna floristička i fitocenološka proučavanja šumskog i ostalog rastlinstva, koje je uz brojne druge istraživače, posebice revno provodio profesor dr.sc. Ivo Horvat, započevši iste dvadesetih godina prošloga stoljeća. Prvih godina poraća ona su, nažalost, nešto zamrla (razlozi su poznati!) da bi zahvaljujući podršci mnogih uglednih i utjecajnih ljudi, poput šumarnika prof. Josipa Šafara, tada na dužnosti direktora |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Šumarskog instituta u Zagrebu, bila nastavljena. Dobivši punu podršku Saveznog ministarstva šumarstva da se i u našoj zemlji organiziraju sustavna vegetacijska kartiranja, za najpovoljniji objekt u tu svrhu Horvat predlaže očuvane iskonske šume bivših šumoposjednika – Thurn-Taxisa i Ghyczyja u masivu Risnjaka i Snježnika. Kako su za ta kartiranja bile potrebne odgovarajuće topografske podloge, Horvat, na preporuku prof. dr. sc. Nikole Neidhardta, predstojnika Zavoda za geodeziju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predlaže upravo Stjepana Bertovića, tada apsolventa šumarstva, vrsnog i pedantnog crtača, a on pak svoje kolege s godine, Zoltana Matana i Zvonimira Pelcera. Obavivši "uredske" poslove, njih trojica pridruživši se radnoj grupi istraživača Ive Horvata krenula su na put 29. srpnja 1948.godine, da bi kasno navečer stigli u Crni Lug, točnije Bijelu Vodicu gdje su i prenoćili. Sljedećeg dana put ih vodi do polusrušene i zapuštene brvnare na Smrekovcu (1204 m), kamo će im Matija Gašparac i sin mu Tonić na konjiću požrtvovno dopremati hranu i vodu (Šloserov dom na Risnjaku partizani su tijekom rata spalili). Uslijedili su poslovi obilaska terena, ustanovljivanja biljnih zajednica s popisom njihova florističkog sastava, prikupljanja biljaka za herbarij i mnogi drugi. Vegetacijsko istraživanje i kartiranje dugo punih šest godina Samo veliki entuzijazam i snaga zajedništva mogli su nadvladati ne samo naše fizičke snage, nego i velik psihički napor, reći će dr. sc. Zvonimir Pelcer. "Slanina iz salitre bila je najkaloričnije "punjenje" u našim terenskim sendvičima, povlastica koju nam je dala RŠ karta…a znali smo natrpani kartama, ruksacima, sanducima hrane i loncima čekati satima i danima da nas obećani kamion, prepun trupcima, nekako prebaci iz Lasca u Lividragu, iz Bijele Vodice u Šeginu". Mnoga predvečerja uz taborsku vatru profesor Horvat je svoje mlade suradnike obogaćivao zanimljivim izlaganjima o hrvatskim cvjetanama i rastlinstvu, a suradnji s poznatim botaničarima i biolozima kojima je s vremena na vrijeme uzvraćao gostoprimstva, te brojnim drugim interesantnostima. Svoju edukaciju obično bi završavao riječima: "A sad gospodo, po starom običaju, program za sutra". I tako "po šumama i gorama", punih šest godina ekipnih kartiranja u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju. Terenski radovi su okončani, prisjeća se Bertović, 3. rujna 1954.godine "kada sam s prof. Horvatom ucrtao primorske kamenjare na karti školja sv. Marko" (danas spojen s kopnom krčkim mostom). Pisani prijedlog prof. Horvata da se područje Risnjaka proglasi narodnim parkom najprije je prihvatio Konzervatorski zavod, Odjel za zaštitu prirodnih rijetkosti, a zatim Privredni savjet Vlade NRH, koji putem svoje Uprave za šumarstvo ustanovljuje posebnu komisiju sa zadatkom da na licu mjesta obiđe predložene šumske predjele, riješi pitanje sječa, pregleda granice i da svoje mišljenje. Nakon petodnevnog obilaska terena komisija 6. listopada 1952. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 86 <-- 86 --> PDF |
"Bitna godina za upravljanje Parkom je", prema riječima upravitelja, "2002. kada je Park postao korisnikom sredstava Projekta očuvanja krških ekoloških sustava – KEC financiranog sredstvima darovnice Globalnog fonda za zaštitu okoliša. Preko tog fonda Park realizira čitav niz aktivnosti, uključujući tu i donošenje važećeg Plana upravljanja iz 2007.godine, kao prvog planskog dokumenta te vrste u Republici Hrvatskoj. Nadalje, provode se brojna prirodno-znanstvena istraživanja, podiže se kvaliteta posjetiteljske infrastrukture, primjerice pješački most kod izvora Kupe, centar za nadzornike i posjetitelje u Lascu, uređuje se i oprema dvorane (u kojoj se sada nalazimo), nabavlja oprema za monitoring i dr.". |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 85 <-- 85 --> PDF |
sastavlja zapisnik te jednoglasno supotpisuje prijedlog o granicama nacionalnog parka Risnjak. Sljedeće godine Horvat javno objavljuje svoj prijedlog, da bi dana 15. rujna 1953. Hrvatski Sabor prihvatio prijedlog Komisije i proglasio Risnjak nacionalnim parkom. "Tim činom", riječi su prof. Horvata, "izlučen je iz područja gospodarenja jedan prekrasan dio naše zemlje i osigurano je da se njegova samoniklost i ljepota sačuva budućim pokoljenjima". Rezultati vegetacijskih istraživanja i kartiranja u risnjačko-snježničkom gorju i susjednim primorskim obroncima, kao što je poznato, objavljeni su u knjizi Vegetacija planina zapadne Hrvatske s četiri karte biljnih zajednica sekcije Sušak u mjerilu 1:25 000. Ranija zaštićerna površina od 3014 ha početkom 1997.g. proširenjem na Snježnik i izvor rijeke Kupe povećana je na 6350 ha, što je i bio prvotni prijedlog i želja prof. Horvata. Ostvarenje projekta Svjetske banke – zaštita krških ekosustava Središnji dio gotovo cjelodnevnog druženja i obilježavanja šezdesetog rođendana bila je svečana sjednica Upravnog vijeća Nacionalnog parka Risnjak, održana 17. rujna 2013. u Crnom Lugu. Uz pozdrave nazočnima, sjednicu je u odsutnosti predsjednika Upravnog vijeća Ivana Ištuka, dipl.ing. šum. otvorila njegova zamjenica Gabrijela Gorjanac Kapša, zamolivši ravnatelja Miljenka Gašparca, dipl.ing. šum. da se obrati gostima i uzvanicima. U svom istupu Gašparac je podsjetio na neke bitne događaje, imena i datume vezane uz ovaj, jedan od najstarijih nacionalnih parkova u zemlji. Nabrojio je tako imena i zasluge brojnih istraživača koji su još prije jednog stoljeća hodočastili na ovo područje, posebno istakavši ime i zasluge "najvećeg hrvatskog prirodoslovca 20. st." – botaničara prof. dr.sc. Ive Horvata. Od dana ustanovljenja uprave parka (27. studenog 1954.) pa do danas, svi čelni ljudi uprave regrutirani su iz redova šumarskih stručnjaka, mahom diplomiranih inženjera šumarstva, počevši od vršitelja dužnosti upravitelja Aleksandra Vernaka (1954–1966), prvog direktora Cvetka Štanfelja (1966–1978), koji je sa svojim nasljednikom vršiteljem dužnosti upravitelja šum.tehničarom Josipom Mrle (1978–1980) nazočio svečanosti, Ive Malnara (1980–2011), upravitelja s najdužim stažem, do sadašnjeg upravitelja Miljenka Gašparca koji je imenovan upraviteljem 2011.g. Danas uprava zapošljava 23 stalno zaposlena i 7 sezonskih radnika, koji kroz organizacijske jedinice provode osnovne aktivnosti i zadaće Parka – posebno zaštitnu odgojno-obrazovnu djelatnost, pomažući u ostvarivanju znanstvenih istraživanja i monitoringa. Značajan doprinos turističkoj valorizaciji Parka dan je otvorenjem, prema zamisli Željka Štahana, dipl.ing. šum., Poučne staze Leska prigodom 40. obljetnice Parka, tiskanje turističkog vodiča i dr. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 88 <-- 88 --> PDF |
ostavši bez zaposlenja. Konačno kao sveučilišni profesor lipnja 1947.imenovan je predstojnikom Zavoda za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prebrodivši sve krize, godine 1948. prof. Horvat sa svojom mladom ekipom nastavlja s detaljnim kartiranjima masiva Risnjaka i Snježnika, udarivši tako temelje današnjeg nacionalnog parka. Taj dio izložbe prepun je naslovnica njegovih najpoznatijih djela, separata, crteža, karata, slika s terena, susreta s uglednim botaničarima, priznanja. Dirljiva su sjećanja prof. dr. sc. Stjepana Bertovića na posljednje dane svog profesora: "Umor i odmor bili su mu nepoznati…Svojim je radom i marljivošću postigao zavidan ugled i naučno priznanje za svoju domovinu i sebe. Nikad, u dobru i u zlu nije zaboravio svoju rodnu grudu koju je odano volio i bio s njom neraskidivo povezan". Čast da izložbu proglasi otvorenom pripala je prof. dr. sc. Ivi Soljačiću, prof. emeritusu, zetu prof. Horvata, koji se, uz čestitku domaćinu, biranim riječima zahvalio Gradskom muzeju u Čazmi i osobno Jadranki Kruljac – Sever koja je uložila najviše truda i umijeća da izložba u svakom pogledu uspije. Šumska tla Nacionalnog parka Risnjak Uz grad Čazmu vezano je i ime čilog devedesetogodišnjaka Ive Starčevića, dr.vet. med., koji je službujući u čabarskom kraju pedesetih godina prošloga stoljeća s pozornošću pratio završna istraživanja prof. Horvata. Na retrospektivnoj izložbi svojih radova kao slikar amater u rodnom Liču ovoga ljeta jednu je sliku u ulju s motivom risnjačkih šuma zimi, u znak sjećanja na te dane poklonio javnoj ustanovi Parka. Ako isključimo domjenak, završna točka bogatog programa obilježavanja 60. obljetnice osnivanja Parka bilo je otvorenje stalnog postava monolita – glavnih tipova tala Nacionalnog parka Risnjak, koje je s prigodnim objašnjenjima predstavio dr. sc. Boris Vrbek. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Uskoro novi prihvatno-edukacijski centri u dolini Kupe U razdoblju od 2006. do 2013. godine nacionalni park kao partner uspješno je realizirao četiri projekta iz pretpristupnih fondova (PANet 2010., Dinaris, Od vijeglavke do soka, Sožitje) u visini od oko 250.000 Eura. Momentalno ima u aplikaciji tri projekta na pretpristupni bilateralni program IPA 2007-2013. Slovenija-Hrvatska. Upravitelj Gašparac u tom je dijelu svog izvješća posebno apostrofirao Projekt integracije u EU Natura 2000 NIP, u okviru kojega su u završnoj fazi dva prihvatno edukacijska centra u kanjonu rijeke Kupe (Razdolje, Kupari) te čitav niz radionica u svrhu obuke djelatnika Parka. Izrazivši hvalu na nesebičnoj podršci resornom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, posebice ministru Mihajlu Zmajloviću, kojega je na skupu predstavljao mr. sc. Josip Hren, upravitelj se na kraju obvezao nastaviti s daljnjim razvojem i Javne ustanove NP Risnjak i sveg područja kroz tzv. trilateralu – pomoć lokalne samouprave, županije i EU-a na edukativnim, znanstvenim i turističkim projektima, uz što jače uključivanje lokalnog stanovništva u obogaćivanju popratnih sadržaja. Od brojnih čestitara najljepše rođendanske želje vitalnom šezdesetogodišnjaku, kako je samu svečanost popratio riječki dnevnik "Novi list", prvu je uputila trojka iz susjedne nam "dežele" – mr.sc. Teo Hrvoje Oršanić, direktor Kozjanskog parka, Ivo Trošt, dipl.ing. šum., direktor Zavoda za gozdove Slovenije te Boris Gabrijan, direktor Krajinskog parka Kolpa, poželjevši domaćinu, uz prigodne poklone, da "ostane zdravi kod ris"! S nekoliko biranih riječi skupu se obratio u ime dekana Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr.sc. Ivica Tikvić, prof. dr.sc. Ivan Martinić, vanjski član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, a u ime župana Primorsko-goranske županije dožupan Petar Mamula, dipl.ing. agronomije. Pohvalivši uspješnost čelništva javne ustanove vezanu uz kandidiranje za EU sredstva, dožupan je upozorio na činjenicu da će po odredbama Natura 2000 gotovo 80 posto kopnenog dijela županije ući u sastav stroge zaštite, što bi itekako moglo otežati lokalno stanovništvo u investicijama.Tu je bojazan u ime tri goranske samouprave – Delnice, Lokve, Čabar, na čijem se prostoru proteže NP Risnjak, izrazio i gradonačelnik Delnica Ivica Knežević, poželjevši slavljeniku dobre želje u nastojanju da postane pokretač razvoja turizma ovoga dijela Gorskog kotara. Ivo Horvat – život za prirodu Nakon promocije Priručnika o flori poučne staze Leska, koji je predstavila dr. sc. Mirjana Vrbek (vidi prikaz na str. 529–531 ovog broja ŠL-a), uslijedio je nešto opširniji osvrt na upravo postavljenu izložbu "Ivo Horvat – život za prirodu". U svom istupu autorica izložbe i dizajna Jadranka Kruljac – Sever ispred Centra za kulturu Čazma opširno je predstavila lik i djelo prof. Ive Horvata, iznijevši brojne zanimljivosti iz njegova života i rada. Prema njenim riječima Gradski muzej u Čazmi čini napore da postane mjesto trajne uspomene na ovog "najvećeg hrvatskog prirodoslovca 20.st.". Memorijalna zbirka tako već danas sadrži brojne knjige, separate znanstvenih radova, bogatu fototeku i drugu dokumentaciju te više listova njegova herbarija koji je 1981. Muzeju poklonila supruga Marija Horvat. Zahvaljujući suradnji sa znanstvenim djelatnicima Instituta "Ruđer Bošković" dr.sc. Mladenom Racom i dr.sc. Andrijom Ž. Lovrićem, Muzej je posljednjih godina prikupio neke nove zanimljive dokumente, fotografije i drugu građu koja se dijelom našla i na ovoj izložbi, samo za ovu priliku nakratko prenijetu iz Čazme u Crni Lug. S više slika i prigodnih tekstova na izložbi je najprije predstavljena Čazma, rodno mjesto prof. Horvata, koju je nakon očeve smrti kao trogodišnjak napustio, preselivši se s majkom najprije u Dubravicu (Hrvatsko zagorje), a zatim u Samobor. Slijedi razdoblje gimnazijskog obrazovanja i studenskih dana kada je upijao znanja svojih nastavnika, tada vodećih hrvatskih prirodoslovaca poput D. Gorjanovića, F. Tućana, V. Vouka, M. Gavazzija, S. Gjurašina, A. Langhofera i dr. Najveći prostor izložbe, kao i samog kataloga, posvećen je znanstvenim istraživanjima, a podijeljen je na više razdoblja (1923–1928, 1930–1937, 1938–1940) te ratno razdoblje 1941–1945. godine, u kojemu je uz ostale aktivnosti Horvat obnašao dužnost tajnika Hrvatskog prirodoslovnog društva, člana Odbora za zaštitu prirode tadašnje Savske banovine te člana uredničkog odbora Hrvatske enciklopedije – urednika za područje botanike. Slikom i tekstom na izložbi je predočeno za prof. Horvata bremenito poslijeratno razdoblje (1945–1947) kada je nevin sudski gonjen |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Kako je glazba zvonka radost, uzvanici i gosti svečane sjednice mogli su uživati u prigodnom programu mališana polaznika i nastavnika delničke Glazbene škole "Ivo Tijardović". I da zaključimo. I nakon svečanosti proslave 60.obljetnice osnivanja ovog zaštićenog objekta prirode (1953–2013) Nacionalni park Risnjak, kako je to zacrtano Planom upravljanja, ostaje poseban i značajan prostor divljine u kojemu lokalno stanovništvo, vlasnici zemljišta, posjetitelji i Uprava zajedno rade na osiguravanju očuvanja i obnove prirodnih procesa te na očuvanju i unaprjeđivanju kulturnih vrijednosti. Za dugoročno održivo upravljanje zacrtana su tri cilja: trajno očuvati i unaprijediti biološku i kulturnu baštinu, promovirati razumijevanje važnosti očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti te uživanje u netaknutoj prirodi i drugim posebnostima, kao i intenzivirati započetu suradnju s lokalnom zajednicom s ciljem njena gospodarskog rasta i porasta prihoda, a tako i stvaranja novih radnih mjesta. Predstavljanje knjige Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog sredozemlja na pragu europske unije Igor Anić Ovih dana iz tiska je izišla knjiga Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije. Riječ je o zborniku radova sa znanstvenog skupa koji je u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo te Znanstveno vijeće za zaštitu prirode) održan u Splitu, 13–14. listopada 2011. godine. Rad na znanstvenom skupu odvijao se u sklopu šumarske i poljoprivredne sekcije. Tema šumarske sekcije bila je Gospodarski i općekorisni značaj šuma hrvatskog Sredozemlja, a tema poljoprivredne sekcije Stanje i smjernice razvoja poljoprivrede Jadranskog područja. Ciljevi šumarske sekcije bili su prezentirati znanstvenoj i stručnoj javnosti gospodarske i općekorisne posebnosti i vrijednosti šuma hrvatskog Sredozemlja, mogućnosti strateškog planiranja u |