DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Kako je glazba zvonka radost, uzvanici i gosti svečane sjednice mogli su uživati u prigodnom programu mališana polaznika i nastavnika delničke Glazbene škole "Ivo Tijardović".
I da zaključimo. I nakon svečanosti proslave 60.obljetnice osnivanja ovog zaštićenog objekta prirode (1953–2013) Nacionalni park Risnjak, kako je to zacrtano Planom upravljanja, ostaje poseban i značajan prostor divljine u kojemu lokalno stanovništvo, vlasnici zemljišta, posjetitelji i Uprava zajedno rade na osiguravanju očuvanja i obnove prirodnih procesa te na očuvanju i unaprjeđivanju kulturnih vrijednosti. Za dugoročno održivo upravljanje zacrtana su tri cilja: trajno očuvati i unaprijediti biološku i kulturnu baštinu, promovirati razumijevanje važnosti očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti te uživanje u netaknutoj prirodi i drugim posebnostima, kao i intenzivirati započetu suradnju s lokalnom zajednicom s ciljem njena gospodarskog rasta i porasta prihoda, a tako i stvaranja novih radnih mjesta.
Predstavljanje knjige Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog sredozemlja na pragu europske unije
Igor Anić
Ovih dana iz tiska je izišla knjiga Šumarstvo i poljoprivreda hrvatskog Sredozemlja na pragu Europske unije. Riječ je o zborniku radova sa znanstvenog skupa koji je u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo te Znanstveno vijeće za zaštitu prirode) održan u Splitu, 13–14. listopada 2011. godine.
Rad na znanstvenom skupu odvijao se u sklopu šumarske i poljoprivredne sekcije. Tema šumarske sekcije bila je Gospodarski i općekorisni značaj šuma hrvatskog Sredozemlja, a tema poljoprivredne sekcije Stanje i smjernice razvoja poljoprivrede Jadranskog područja. Ciljevi šumarske sekcije bili su prezentirati znanstvenoj i stručnoj javnosti gospodarske i općekorisne posebnosti i vrijednosti šuma hrvatskog Sredozemlja, mogućnosti strateškog planiranja u

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 90     <-- 90 -->        PDF

odnosu na šume i šumska zemljišta hrvatskog Sredozemlja, značenje provedbe načela višenamjenske progresivne potrajnosti u Sredozemlju te najznačajnije ugroze šuma hrvatskog Sredozemlja i postupke za poboljšanje stanja.
U knjizi su tiskani radovi koje su autori pripremili za objavu iz izloženih referata. Radovi su recenzirali mjerodavni znanstvenici određeni od Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i priređeni za tisak redoslijedom izlaganja na znanstvenom skupu. Navodimo imena autora i naslove: Dario Baričević, Irena Šapić, Anton Leš: Fitocenološka analiza šuma hrasta crnike s crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić /1956/ 1958) u Republici Hrvatskoj Damir Barčić, Željko Španjol, Roman Rosavec, Mario Ančić: Posebni rezervati šumske vegetacije na jadranskome području Hrvatske Damir Ugarković, Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Marko Vučetić: Promjene klimatskih elemenata i indeksa na području šumskih ekosustava sredozemne Hrvatske Milan Glavaš: Šumski požari na području dalmatinskog krša u razdoblju od 1992. do 2010. godine Roman Rosavec, Željko Španjol, Damir Barčić: Ugroženost vegetacije požarima u mediteranskom dijelu Hrvatske Dragica Žaja: Izgradnja na šumskom zemljištu i izdvajanje iz šumskogospodarskog područja bez naknade – prijetnja potrajnosti šuma Dalmacije Nenad Potočić, Ivan Seletković, Tamara Jakovljević: Stanje oštećenosti sredozemnih šuma Hrvatske i utjecaj imisija Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Vinko Paulić: Današnji rezultati i perspektive budućih aktivnosti pri osnivanju šumskih kultura na sredozemnom području Igor Anić, Stjepan Mikac, Ivo Šarić: Prirodno pomlađivanje dalmatinskog crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold subsp. dalmatica /Vis./ Franco) na otoku Braču Željko Zečić, Dinko Vusić: Proizvodni potencijal biomase crnoga bora (Pinus nigra Arn.) u šumskim kulturama Slavko Matić: Bioenergija u funkciji povećavanja vrijednosti i potrajnosti šuma hrvatskog Sredozemlja.
Na kraju zbornika priređeni su Zaključci znanstvenog skupa koji su proizišli iz izlaganja i rasprave na plenarnom zasjedanju. Za šumarsku sekciju donešeni su sljedeći zaključci:
1. Šume hrvatskog Sredozemlja dio su cjelovitoga kompleksa šuma Republike Hrvatske. Prilikom planiranja, razmatranja i odlučivanja na svim razinama treba uzeti u obzir kako je riječ o strateškoj bazi za razvoj šumarstva. Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta na tom prostoru iznosi 662 000 ha, od čega na obraslo šumsko zemljište otpada 86 %. Struktura obraslog šumskog zemljišta pokazuje kako su najzastupljenije šume u nekome od uzgojnih oblika (71 %) i šume u nekome od degradacijskih oblika (25 %), dok su šumske kulture najmanje zastupljene (4 %).
2. Šume Sredozemlja karakterizira visoka prirodnost bez obzira na raširenost antropogene degradacije. Sredozemne šume najvećim su dijelom prirodnoga postanka (generativnog i vegetativnog), rastu na šumskim tlima, odlikuju se visokim stupnjem biološke raznolikosti i izvornim genofondom. Šume hrasta crnike i šume hrasta medunca predstavljaju posebnu vrijednost i zanimljivost u vegetacijskoj slici Republike Hrvatske. Njihova rasprostranjenost i očuvanost jedinstven su primjer na krškim staništima. U tom smislu mreža zaštićenih objekata prirode, posebice posebnih rezervata šumske vegetacije, zadovoljava brojem, ali ne i pristupom u kojemu nedostaje sustavnog aktivnog postupanja.
3. Šume hrvatskog Sredozemlja oduvijek su bile izložene degradaciji. Postanak degradacijskih oblika šuma povezan je s ranom naseljenošću toga prostora i tisućugodišnjim negativnim utjecajima čovjeka i ostalih čimbenika (zoogenih, pirogenih, klimatogenih). Destruktivan odnos čovjeka prema šumi, nekontrolirane, neracionalne i neadekvatne sječe, krčenje za dobivanje poljoprivrednih i drugih površina, požari, brst i pašarenje, glavni su razlozi smanjenja površine, degradiranja šuma i njihovog prelaska u neki od degradacijskih oblika (makija, šikara, garig, šibljak), a koji su daljnjim procesima degradacije najčešće završavali s golim kršom.
4. Šume hrvatskog Sredozemlja i danas su izložene negativnim utjecajima i degradacijskim procesima. Posebnu opasnost predstavljaju:
a) Požari. Šumarska znanost i praksa imaju odgovore na mnoga pitanja o šumskim požarima koji mogu pomoći u preventivnoj i kurativnoj djelatnosti, ali se nedovoljno koriste od ostalih subjekata uključenih u zaštitu od požara. Posebna kategorija ugroženosti su neuređena, zapuštena poljoprivredna zemljišta i privatne šume na kojima izbija gotovo polovica požara. Napuštena poljoprivredna zemljišta brzo zarastu raznovrsne biljke, koje su vrlo povoljne za nastanak i širenje požara. Slično je i s neuređenim šumama. U smislu zaštite od požara trebaju biti uređene sve površine na određenom lokalitetu, bez obzira na vlasništvo. Naglasak treba staviti na zapuštena poljoprivredna zemljišta, pogotovo na područjima s vrlo visokim učešćem opožarenih poljoprivrednih površina. Vlasnici ostalih zemljišta trebali bi se uključiti u protupožarnu zaštitu zajedno s lokalnim i državnim strukturama. U cilju otklanjanja opasnosti koje može prouzročiti požar, nužno je da državna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne uprave i samouprave, udruge građana, sredstva javnog informiranja i svi drugi subjekti

ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 91     <-- 91 -->        PDF

zaštite od požara odgovorno provode Zakonom i drugim aktima te propisanim mjerama koje su u njihovoj nadležnosti.
b) Prenamjena. Zakonske i podzakonske odredbe koje su donešene u novijoj hrvatskoj povijesti, omogućuju prenamjenu šuma i šumskih zemljišta u druge svrhe. Iako zamišljene u dobroj namjeri, te odredbe u praksi često dovode do pretvaranja šuma i šumskih zemljišta u nešto drugo. Ako se to radi s degradacijskim oblicima šuma kao što su makija, šikara, šibljak i garig, onda je i u tim slučajevima riječ o krčenju šuma. Degradacijski oblici šuma nastali su degradacijskim procesima iz visokih šuma i predstavljaju samo prijelazni stadij u njihovoj progresivnoj sukcesiji. Primjerenim gospodarenjem degradacijski oblici šuma mogu se razviti u neki od uzgojnih oblika. To se posebice odnosi na makiju i šikaru koje su po svim elementima šumske sastojine i predstavljaju izuzetan ekološki, biološki i gospodarski potencijal. Temeljni uvjet potrajnosti je održanje površine šuma i šumskih zemljišta, pa je svako smanjenje bez nadoknade izgubljene površine neposredni udar na to načelo.
c) Marginalizacija. Prisutna je generalna nezainteresiranost javnosti za šume, poglavito u sredozemnom području i kada je riječ o njihovu današnjem stanju, položaju i ulozi u svekolikom razvoju zemlje. Usprkos tomu, što je u većem dijelu svijeta prepoznato veliko značenje šuma, posebice u današnjim ekološki sve nepovoljnijim životnim uvjetima, kod nas je položaj šuma i šumarstva marginaliziran. Posebice se to odnosi na šumarsku stru­ku, bez obzira na njezin kontinuirani, 248-godišnji rad, postojanje i zasluge, što i danas u europskim razmjerima imamo vrijedne šume s visokim stupnjem prirodnosti.
5. Šume i šumarstvo na našem Sredozemlju potencijal su razvoja Republike Hrvatske. Nedovoljno je prepoznata činjenica kako hrvatske sredozemne šume i danas imaju svoju vrijednost, posebno izraženu u općekorisnim, ali i u gospodarskim dobrima koje nam pružaju i mogu pružati u budućnosti. Te su vrijednosti mjerljive, daju se lako prepoznati i potrebno ih je iskoristiti kao potencijal razvoja šumarstva i društva u cjelini. Tako su se zbog stalne potrebe društva za energijom, pomanjkanja i visoke cijene energije iz klasičnih izvora, u zadnje vrijeme razvile tehnologije dobivanja bioenergije iz svih proizvoda i dimenzija drva koje proizvodi šuma.
Dobivanju biomase iz sredozemnih šuma za preradu i za bioenergiju prethode sustavno pošumljavanje, njega i obnova šuma. S obzirom na površine koje stoje na raspolaganju, otvorile bi se mogućnosti zapošljavanja. Istodobno, time bi se povećale kvaliteta i proizvodnost te osigurala potrajnost šuma.
Šuma kojom se gospodari bolje ispunjava općekorisne funkcije, posebice zaštite od erozije i bujica, osigurava povoljnu mikroklimu urbanih, turističkih, poljoprivrednih i drugih površina, pitku vodu, čisti zrak, ima estetski i blagotvorni zdravstveni učinak te je poželjnija turistička destinacija.
Vrbek, M., S. Buzjak: LESKA – PRIRUČNIK O FLORI
Alojzije Frković
Poučna staza Leska u Nacionalnom parku Risnjak predana je na javno korištenje uoči svjetskog Dana zaštite čovjekove sredine 4. lipnja 1993. Osmislio ju je i projektirao naš uvaženi šumarnik koji je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo u službi zaštite prirode, Željko Štahan, dipl.ing. šumarstva. Bila je to prva poučna staza u jednom od tadašnjih naših zaštićenih područja, uključujući i naš najstariji i najposjećeniji nacionalni park – NP Plitvička jezera. Taj je park, doduše, imao razrađenu metodu poučavanja posjetitelja u tajne prirode, ali se ista provodila u receptivnom prostoru, bilo putem tiskanih Vodiča ili žive riječi stručnih pratitelja.