DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 90     <-- 90 -->        PDF

odnosu na šume i šumska zemljišta hrvatskog Sredozemlja, značenje provedbe načela višenamjenske progresivne potrajnosti u Sredozemlju te najznačajnije ugroze šuma hrvatskog Sredozemlja i postupke za poboljšanje stanja.
U knjizi su tiskani radovi koje su autori pripremili za objavu iz izloženih referata. Radovi su recenzirali mjerodavni znanstvenici određeni od Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i priređeni za tisak redoslijedom izlaganja na znanstvenom skupu. Navodimo imena autora i naslove: Dario Baričević, Irena Šapić, Anton Leš: Fitocenološka analiza šuma hrasta crnike s crnim jasenom (Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić /1956/ 1958) u Republici Hrvatskoj Damir Barčić, Željko Španjol, Roman Rosavec, Mario Ančić: Posebni rezervati šumske vegetacije na jadranskome području Hrvatske Damir Ugarković, Ivica Tikvić, Zvonko Seletković, Marko Vučetić: Promjene klimatskih elemenata i indeksa na području šumskih ekosustava sredozemne Hrvatske Milan Glavaš: Šumski požari na području dalmatinskog krša u razdoblju od 1992. do 2010. godine Roman Rosavec, Željko Španjol, Damir Barčić: Ugroženost vegetacije požarima u mediteranskom dijelu Hrvatske Dragica Žaja: Izgradnja na šumskom zemljištu i izdvajanje iz šumskogospodarskog područja bez naknade – prijetnja potrajnosti šuma Dalmacije Nenad Potočić, Ivan Seletković, Tamara Jakovljević: Stanje oštećenosti sredozemnih šuma Hrvatske i utjecaj imisija Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Vinko Paulić: Današnji rezultati i perspektive budućih aktivnosti pri osnivanju šumskih kultura na sredozemnom području Igor Anić, Stjepan Mikac, Ivo Šarić: Prirodno pomlađivanje dalmatinskog crnog bora (Pinus nigra J. F. Arnold subsp. dalmatica /Vis./ Franco) na otoku Braču Željko Zečić, Dinko Vusić: Proizvodni potencijal biomase crnoga bora (Pinus nigra Arn.) u šumskim kulturama Slavko Matić: Bioenergija u funkciji povećavanja vrijednosti i potrajnosti šuma hrvatskog Sredozemlja.
Na kraju zbornika priređeni su Zaključci znanstvenog skupa koji su proizišli iz izlaganja i rasprave na plenarnom zasjedanju. Za šumarsku sekciju donešeni su sljedeći zaključci:
1. Šume hrvatskog Sredozemlja dio su cjelovitoga kompleksa šuma Republike Hrvatske. Prilikom planiranja, razmatranja i odlučivanja na svim razinama treba uzeti u obzir kako je riječ o strateškoj bazi za razvoj šumarstva. Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta na tom prostoru iznosi 662 000 ha, od čega na obraslo šumsko zemljište otpada 86 %. Struktura obraslog šumskog zemljišta pokazuje kako su najzastupljenije šume u nekome od uzgojnih oblika (71 %) i šume u nekome od degradacijskih oblika (25 %), dok su šumske kulture najmanje zastupljene (4 %).
2. Šume Sredozemlja karakterizira visoka prirodnost bez obzira na raširenost antropogene degradacije. Sredozemne šume najvećim su dijelom prirodnoga postanka (generativnog i vegetativnog), rastu na šumskim tlima, odlikuju se visokim stupnjem biološke raznolikosti i izvornim genofondom. Šume hrasta crnike i šume hrasta medunca predstavljaju posebnu vrijednost i zanimljivost u vegetacijskoj slici Republike Hrvatske. Njihova rasprostranjenost i očuvanost jedinstven su primjer na krškim staništima. U tom smislu mreža zaštićenih objekata prirode, posebice posebnih rezervata šumske vegetacije, zadovoljava brojem, ali ne i pristupom u kojemu nedostaje sustavnog aktivnog postupanja.
3. Šume hrvatskog Sredozemlja oduvijek su bile izložene degradaciji. Postanak degradacijskih oblika šuma povezan je s ranom naseljenošću toga prostora i tisućugodišnjim negativnim utjecajima čovjeka i ostalih čimbenika (zoogenih, pirogenih, klimatogenih). Destruktivan odnos čovjeka prema šumi, nekontrolirane, neracionalne i neadekvatne sječe, krčenje za dobivanje poljoprivrednih i drugih površina, požari, brst i pašarenje, glavni su razlozi smanjenja površine, degradiranja šuma i njihovog prelaska u neki od degradacijskih oblika (makija, šikara, garig, šibljak), a koji su daljnjim procesima degradacije najčešće završavali s golim kršom.
4. Šume hrvatskog Sredozemlja i danas su izložene negativnim utjecajima i degradacijskim procesima. Posebnu opasnost predstavljaju:
a) Požari. Šumarska znanost i praksa imaju odgovore na mnoga pitanja o šumskim požarima koji mogu pomoći u preventivnoj i kurativnoj djelatnosti, ali se nedovoljno koriste od ostalih subjekata uključenih u zaštitu od požara. Posebna kategorija ugroženosti su neuređena, zapuštena poljoprivredna zemljišta i privatne šume na kojima izbija gotovo polovica požara. Napuštena poljoprivredna zemljišta brzo zarastu raznovrsne biljke, koje su vrlo povoljne za nastanak i širenje požara. Slično je i s neuređenim šumama. U smislu zaštite od požara trebaju biti uređene sve površine na određenom lokalitetu, bez obzira na vlasništvo. Naglasak treba staviti na zapuštena poljoprivredna zemljišta, pogotovo na područjima s vrlo visokim učešćem opožarenih poljoprivrednih površina. Vlasnici ostalih zemljišta trebali bi se uključiti u protupožarnu zaštitu zajedno s lokalnim i državnim strukturama. U cilju otklanjanja opasnosti koje može prouzročiti požar, nužno je da državna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne uprave i samouprave, udruge građana, sredstva javnog informiranja i svi drugi subjekti