DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2013 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Montaža i demontaža vrši se ručno, a može se upotrebljavati i mini vitlo. Za tu radnju potrebno je 5–10 minuta po pojedinom segmentu, što ovisi o terenu i vještini radnika. Grupa od 4 radnika postiže u prosjeku sljedeći učinak: • Udaljenost 140–170 m, nagib 40–65 %.....1,3–2,0 t/sat • Udaljenost 60–80 m, nagib 25–40 %.....8,0–10,0 t/sat. Istovremeno se mogu postaviti linije i obuhvatiti površina od oko 4 ha. Učinak ovisi o vrsti drveta, dužini trasa, terenu i koncentraciji materijala. Povoljne su dužine sortimenata od 2–4 m. Ovaj način rada je visoko ekološki. 3. Jednotračna željeznica (monorotača). Sastoji se od motora koji vuče jedan ili dva vagoneta natovarena ogrjevnim drvetom. Pokreće se pomoću zupčastog kotača koji se pokreće po nazupčanoj tračnici, koja je čeličnim nosačima učvršćena iznad tla. Dužina segmenata od 4 m omogućuje prilagodbu uređaja obliku terena i savladavanju krivina. U Italiji je u uporabi od 1980.g., a može se upotrebljavati u kombinaciji s plastičnim koritima. Idealna grupa su 4 radnika, koji nakon montaže rade 2 na utovaru, a 2 na istovaru materijala. Na svaki vagonet se tovari oko 300 kg, a učinak se kreće od 1–1,5 t/sat. Negativni učinak je ekološki zanemariv. 4. Kran za izvlačenje kompletnog debla nalazi se u primjeni u Italiji od 1979.g. Zahtijeva sasvim drukčiju organizaciju i pripremu stabala za izvlačenje. Stabla trebaju biti usmjerena u suprotnom smjeru od linije nosivog kabla, pod kutom od oko 45 %. Za iznošenje sitnog drveta upotrebljavaju se manja kolica (nosivosti do 1 t), koja se također vuku po nosivom užetu učvršćenom na stojećim stablima. Uređaj funkcionira pomoću traktorskog vitla. Radove obavljaju 2 radnika, s učinkom od 2,5–3,5 t/sat na udaljenosti od 160–220 m. Rad s ovim uređajima je znatno složeniji. 5. Traktor sa šumskim vitlom je najjednostavniji rad na izvlačenju, ali ako se žele svesti na minimum štete na okoliš i oštećenja stabala, radnici trebaju biti uvježbani za te radove. Početkom rada treba prethoditi trasiranje vlaka i predvidjeti mjesta koncentriranja materijala. Traktori imaju vitao koji omogućuje da čela trupaca budu uzdignuta od terena, da se ne prave kanali koji su početak erozije. Učinak ovisi od mnogo čimbenika, a kreće se od 2–5 t/sat. 6. Sigurnost na radilištima. Na šumskim radilištima gdje se nalaze ljudi, životinje, oprema, mehanizacija i ostalo, postoje potencijalne opasnosti za sve sudionike i okoliš. U 2010.g. prijavljeno je 3.500 nesretnih slučajeva i stotinjak profesionalnih oboljenja uzrokovanih u šumskim radovima. Da bi se situacija ublažila, potrebno je poznavati i uvažavati "norme o zaštiti zdravlja i sigurnosti na mjestima rada" (Testo unico D.L. 81/2008), što obvezuje odgovorne osobe i radnike. Mjere sigurnosti trebaju biti dokumentirane i na raspolaganju organima kontrole. Radnici trebaju biti informirani o opasnostima i prvoj pomoći, a radilišta nepristupačna za strane osobe. Oštećenju okoliša i relativno velikom broju nesreća doprinosi i činjenica da u Italiji nedostaju profesionalne škole za educiranje radnika u šumskom sektoru. Aktualnosti i kultura Gianpiero Andreatta: Novi razvoj brdsko-planinske ekonomije, povratak prošlosti. Posljednjih desetljeća šumski sektor Italije (kao i mnogih drugih zemalja) nalazi se u krizi, kojoj su uzroci višestruki. U prošlosti, tijekom mnogih stoljeća, produktivna funkcija šuma omogućavala je kontinuiranu opskrbu potrebnim drvnim sortimentima za sela i gradove. Visoke šume Alpa i Apenina omogućavale su unosan posao u proizvodnji i trgovini drvetom. Drvni sortimenti, uglavnom četinjača, predstavljali su važan građevinski materijal, kao i neophodne sortimente za tvornice vrata i prozora. Panjače koje u Italiji predstavljaju najčešći oblik gospodarenja, bile su nepresušni izvor energetskog drveta, koji je praktički bio jedino rješenje za zagrijavanje i pripremu hrane. Ogrjevno drvo ili još više drveni ugljen, bili su na raspolaganju svim gradovima, a čak je vječni grad – Rim ovisio o ovoj energiji. Mnogi ugljenari pripremali su ugljen na tradicionalni način, kako je to veliki Alberto Sordi prikazao u svojim filmovima. Ta situacija, koja je trajala stoljećima, dosta se naglo promijenila. Poslije Drugog svjetskog rata, a u nekim gradovima i prije, počeli su se upotrebljavati derivati nafte i plin za zagrijavanje stambenih i poslovnih prostora te pripremu hrane. To je praktički izbacilo uporabu drveta i ugljena iz uporabe. Slično se događalo i s drvenim građevinskim materijalom kojega je sve više zamijenio beton, željezo, plastika i drugi materijali. Toj situaciji nije mnogo pomogao ni zakon "Odredba za razvoj planinskih područja" ili Fanfanijev zakon iz 1952.g., koji je rezultirao sa stotinjak tisuća ha pošumljenih površina. Proces raseljavanja planinskog stanovništva bio je nezaustavljiv, a bitne promjene nije donijelo ni prenošenje ovlasti o gospodarenju šumama, vodama, lovom i ribolovom s države na regije (zakon br. 382/1975. g.). Šumarstvo u teorijskom i praktičnom sadržaju mijenjalo se, od produktivnog šumarstva, zatim naturalističkog šumarstva i u današnjim danima sustavnog šumarstva. Unatoč povećanju znanstveno-tehničkog znanja o dinamici razvoja ekoloških sustava i vrijednosti šumskih sastojina, |