DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 12     <-- 12 -->        PDF

f1 = 63–20 μm – I pipetiranje (44–56 s nakon mućkanja) – krupni prah
f2 = 20–2 μm – II pipetiranje (3 min i 41 s – 4 min i 38 s nakon mućkanja) – sitni prah
f3 = < 2 μm – III pipetiranje (6 h, 9 min i 45 s – 7h, 44 min i 16 s nakon mućkanja) – glina
Analogne oznake daju se i pojedinim talozima (solidifikatima) u čašicama.
Tada se masa pojedine frakcije u cilindru obračunava:
mf1c = (ms1p − mdp) · (500/Vp)
mf2c = (ms2p − mdp) · (500/Vp)
mf3c = (ms3p − mdp) · (500/Vp)
Metoda izračuna granulometrijskog sastava temeljenog na prosijavanju i sedimentaciji uzima za polazište da je masa uzorka (mt) suma izmjerenih mâsa pojedinih frakcija, a ne masa uzorka sitnice tla s kojim se ušlo u analizu. To znači da se zbrajaju mase frakcija pijeska dobivene prosijavanjem (mf0,2 i mf0,063) te mase frakcija dobivene pipetiranjem. Tako dobivena masa uzorka (mt) osnova je za iskazivanje udjela pojedinih teksturnih frakcija (Px) u sitnici tla (ø < 2 mm) – obično se iskazuje u postotcima:
Px = (mfx/mt) · 100
U tablici 1 prikazane su razlike u postupcima pripreme uzoraka između stare metode i norme ISO 11277.
Za analizirane varijable uzoraka tla napravljena je deskriptivna statistika: broj uzoraka, aritmetička sredina, medijan, standardna devijacija, minimum i maksimum, korelacije i t-test. Razina značajnosti od 5 % u svim testovima smatrana je statistički značajnom. Statističke analize provedene su u statističkom paketu STATISTICA 7.1.
Rezultati istraživanja i rasprava
Research results and discussion
Granulometrijski sastav tla (GST) – Particle size distribution
Statističkom analizom t-testom utvrđeno je da ne postoji statistički značajna razlika između stare metode i ISO 11277 norme ni u jednoj frakciji iz površinskog dijela tla. U svim uzorcima utvrđena je visoka korelacija za sve mjerene frakcije (r= 0,98 za krupni pijesak, r= 0,96 sitni pijesak, r = 0,94 krupni prah, r = 0,84 sitni prah i r = 0,97 glina).
U tablici 2 prikazana je deskriptivna analiza za uzorke iz površinskog horizonta s povećanim udjelom organske tvari. U njima nije utvrđena statistički značajna razlika između dviju metoda.