DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2013 str. 88     <-- 88 -->        PDF

u Hrvatskoj. Najžešći napadi su u donjim dijelovima krošanja na lišću mladih izbojaka. Ova bi gljiva u budućnosti mogla ozbiljno ugroziti platane, radi čega bi je trebalo detaljno istraživati.
Milan Pernek: Rezultati desetogodišnje primjene feromonskih klopki za monitoring jelovih potkornjaka
U Gorskom kotaru u Litoriću prati se ulov jelovih potkornjaka10 godina. Utvrđena je povezanost potkornjaka s brojem sušaca, a i maksimalni mortalitet potkornjaka. Potkornjacima naseljeno devedesetgodišnje jelovo stablo izravno ugrožava 50 – 60 stabala iduće godine. Korisno je uspostaviti monitoring sustav feromonskim klopkama i provoditi preventivne mjere zaštite.
Luka Kasumović: Problematika uspostave šumskog reda u smrekovim šumama Like
Ukazuje se na uspostavu šumskog reda s ciljem smanjenja ubušivanja smrekovih potkornjaka. Utvrđeno je da je na nižim nadmorskim visinama potrebno primijeniti jednu metodu, a na višim drugu metodu uspostave šumskog reda (hrpanje posječenih grana). Također je potrebno otkoravanje panjeva, što se posljednjih godina ne radi.
Josip Margaletić, Marko Vucelja: Preventivne metode zaštite šuma od sitnih glodavaca
Svrha preventivnih metoda zaštite od sitnih glodavaca je stvaranje nepovoljnih uvjeta za njihovu pojavu, naseljavanje i opstanak na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Izneseni su rezultati testiranja audio-taktilnih, okusnih i mirisnih repelenata u šumama hrasta lužnjaka i u zatvorenom prostoru.
Milivoj Franjević, Ivan Lukić, Davor Glaser, Boris Hrašovec: Testiranje Storanet sustava u integralnoj zaštiti hrastove oblovine tijekom perioda zimske sječe
Istraživana je učinkovitost sustava BASF Storanet u uvjetima zimske sječe i zaštite od potkornjaka drvaša na hrastovim trupcima i prostornom drvu. Rezultati su pokazali visoku učinkovitost sustava, ali i mogućnost oštećenja hrastove oblovine potkornjacima drvašima dok su u dubećem stanju, što daje krivu sliku o učinkovitosti navedenog sustava.
Dimitrios N. Avtiz, Ferenz Lakatos, Massimo Facolli, Diego Gallego, Milan Pernek, Christian Stauffer: A first insight into the mitochondrial DNA phylogeography of Ips sexdentatus in Europe
Prvim istraživanjem filogeografije velikog borovog potkornjaka Ips sexdentatus u području Sredozemlja potvrđene su jasne razlike u haplotipovima koje upućuju na određenu heterogenost njegove populacije.
Boris Hrašovec, Marno Milotić, Ivan Lukić, Milovoj Franjević, Milan Pernek: Prvi nalaz entomopatogene gljive Entomophaga maimaiga Humber, Shimazu et Soper (Entomophthorales: Entomophthoraceae) u Hrvatskoj.
Na lokacijama visokog mortaliteta gusjenica gubara u istočnoj Hrvatskoj, uzorkovane su ugibajuće i uginule gusjenice gubara koje su visile naglavačke, sušile se i bile utanjene. Na gusjenicama je prvi puta u Hrvatskoj utvrđena entomopatogena gljiva Entomophaga maimaiga koja biološki reducira populaciju gubara i zahtijeva opsežna istraživanja.
Marijan Grubešić, Kristijan Tomljanović, Darko Beuk, Ivan Nikić: Štete uslijed guljenja kore od jelenske divljači u jasenovim sastojimama
U zimskom razdoblju jelenska divljač guli koru različitim vrstama drveće, ponajprije jasenovim stablima. Štetnost je ovisna o dubini oštećenja kore (zagrizu). Kod jačeg oštećenja kambija stvaraju se otvori za ulaz patogenih gljiva i ksilofagnih kukaca. Kod vrlo jakog oštećenja može doći do znatnog zaostajanja u rastu i do sušenja stabala.
Tarik Treštić, Osman Mujezinović, Alen Hasković: Umiranje jasena – status bolesti u Bosni i Hercegovini
Chalara fraxinea je uzročnik vrlo opasne bolesti jasena. U 2013. godini gljiva je prvi puta utvrđena u Bosni i Hercegovini na sadnicama bijelog jasena u 5 rasadnika i u 4 sjemenska objekta u kojima se proizvode sadnice ili se sakuplja sjeme poljskog jasena.