DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Wawrzyniak, također jedan od posjetitelja Karlovca 2006. godine, prezentirao je povijest poljskih šuma, njihove osnovne podatke, osobnu iskaznicu Državnih šuma, RDLP Poznanj i Nadšumarije Piaski s površinama, drvnim zalihama, etatom, uzgojnim radovima, zaposlenicima, zaštićenim područjima, edukaciji mlađih naraštaja, restrukturiranju poljskog šumarstva, korištenju europskih fondova i utjecaju Nature 2000 na šumarstvo. Šumovitost Poljske danas iznosi 29,2 %, a do 2020. godine plan je doseći europski prosjek od 32 %. U 18. stoljeću šumovitost Poljske iznosila je 40 %, a najniža je bila 1956. godine s 20,8 % od kada se povećava. Šume u Poljskoj pokrivaju 9,1 milijun ha površine. Prema vlasničkoj strukturi najviše je državnih šuma 77,4 % (7,1 milijun ha), a zatim privatnih šuma 18,7 % (1,7 milijuna ha). Preostale šume pripadaju nacionalnim parkovima s 2 % (184 tisuće ha), drugim državnim šumama s 1 % (93 tisuće ha) i šumama općina i vojvodstava s 0,9 % (84 tisuće ha). U privatnim šumama veličina čestica se kreće od 1 do 2 ha. Drvna zaliha u državnim šumama je 1.865,5 milijuna m3 (crnogorica 1.401,3 milijuna m3 i bjelogorica 464,2 m3), a u privatnim šumama 355,5 milijuna m3 (crnogorica 249,0 milijuna m3 i bjelogorica 106,5 m3). Prevladavajuća vrsta drveća u državnim šumama je obični bor sa 61,9 % ukupne drvne zalihe, a isto tako i u privatnim šumama s 57,6 %. Od ostalih vrsta drveća u državnim šumama hrasta je 7,5 %, breze 6,9 %, smreke 6,2 %, bukve 5,6 %, johe 4,7 %, jele i ostale crnogorice 3,8 %. Omjer u privatnim šumama je nešto drukčiji: breza 9,5 %, joha 7,6 %, smreka 5,7 %, hrast 5,3 %, jela i ostala crnogorica 4,6 %, te bukva 3,0 %. Dominacija bora proizašla je iz načina gospodarenja šumama u prošlosti. Stvaranje monokultura bilo je zbog snažne potražnje drvne industrije. Ipak, poljski šumari stalno rade na povećavanju udjela drugih vrsta, pogotovo listopadnih. U državnim šumama na šume do 40 godina otpada 27,8 %, na one od 41 do 100 godina 58,0 % i na one preko 100 godina 11,6 %. Taj omjer u privatnim šumama je 30,7 % (1–40 godina), 60,5 % (41–100 godina) i 2,1 % (preko 100 godina). Državne šume za 2013. godinu imaju plan sječa 35 milijuna m3,što predstavlja 60 % godišnjeg prirasta. Potražnja domaće drvne industrije je velika i zahtijeva sječu 80 % prirasta. Posječena neto drvna masa 1980. godine u državnim šumama bila je 19,2 milijuna m3, a u privatnim šumama 1,3 milijuna m3. U 2011. godini posječena neto drvna masa u državnim šumama iznosila je 32,8 milijuna m3, dok je u privatnim šumama iznosila 1,6 milijuna m3. Vidljiv je velik porast posječene neto mase u državnim šumama prema malom u privatnim šumama.
Zakon o šumama iz 1991. godine odredio je organiziranost i funkcije šumarstva u Poljskoj. Funkcije koje treba ispunjavati su gospodarske, opće, ekološke i kulturne. Poduzeće Državne šume (Lasy Państwowe) sastoji se od Generalne direkcije Državnih šuma u Varšavi, 17 regionalnih uprava Državnih šuma, 430 nadšumarija, 18 regionalnih centara i 7 državnih centara. Državno šumarstvo zapošljavalo je 1989. godine 115 tisuća radnika. Od 1990. godine počelo se provoditi restrukturiranje koje je trajalo do 2000. godine. Sastojalo se od odlaska uglavnom proizvodnih radnika u privatne firme koje danas obavljaju šumarske usluge. Nakon 2000. godine nema novih firmi u šumarstvu. Nadšumarija Piaski bila je pilot-nadšumarija za provođenje restrukturiranja. U 2010. godini Državne šume imale su 25 tisuća radnika.
RDLP Poznanj osnovana je 31. siječnja 1920. Gospodari preko svojih 25 nadšumarija na 440 tisuća ha državnih šuma. Šumovitost područja RDLP iznosi 17,6 %. Najviše nadšumarija, njih 12, ima površinu između 10,1 i 15 tisuća ha, njih sedam površinu između 15,1 i 20 tisuća ha, a šest površinu između 20,1 i 25 tisuća ha. Prosječna veličina nadšumarije iznosi 16 tisuća ha. Osim nadšumarija u sastavu RDLP Poznanj djeluju: Centar šumske kulture u Gołuchowu (Ośrodek kultury leśnej w Gołuchowie), Šumski centar