DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2014 str. 105 <-- 105 --> PDF |
primjenjuje samo prirodna i ekološka proizvodnja. Takvu praksu ne primjenjuju sve nadšumarije u svojim rasadnicima, neke imaju navodnjavanje kap po kap i kompjuterizirano praćenje proizvodnje. Područje nadšumarije je gornja granica areala bukve te se bukva samoobnavlja, ali im FSC certifikat zabranjuje sadnju bukve. Osim o samom rasadniku saznali smo kako u nadšumariji zadovoljavaju edukativnu funkciju, što je obveza šumarstva. Nadšumarija je vlastitim financiranjem izradila četiri poučne staze, edukativni šumarski centar i prostor za radionice. Nakon obilaska rasadnika, domaćini su pozvali predsjednika ogranka Olivera Vlainića na sadnju brekinje u znak sjećanja na posjet hrvatskih šumara. Njihov običaj je da svi međunarodni gosti posade jedno stablo i ako stablo dobro raste znači da je prijateljstvo dobro uspostavljeno. Za uspomenu napravljena je i zajednička fotografija. Domaćini su nas poslije toga još jednom iznenadili posjetom muzeju na otvorenom Dwor Soplicowo (Imanje Soplicowo) u mjestu Cichowo. Soplicowo je sagrađeno 1999. godine i korišteno kao seosko ladanjsko imanje za snimanje filma Pan Tadeusz (Gospodin Tadija) poznatog poljskog redatelja Andrzeja Wajde, prema nacionalnom epu poljskog književnika Adama Mickiewicza. Imanje je postalo turistička atrakcija, a u njemu Marek Pinkowski, koji se bavi dresurom životinja za film, organizira razna događanja i proslave. Za nas je prikazao tehniku lova sa sokolovima i orlovima. Nakon te prezentacije uslijedio je ručak s tradicionalnim poljskim jelima. S desertom stiglo je i vrijeme za zahvalu domaćinima iz Nadšumarije Piaski i glavnom domaćinu Tadeuszu, koji je sutradan morao na svoje redovne poslovne obveze. Uz ostale darove poklonili smo im i monografiju o ŠG/UŠP Karlovac u kojoj se nalazi i fotografija s njihovog posjeta Karlovcu, što im je bilo posebno drago. Niti riječi ni naši darovi nisu mogli iskazati zahvalnost za sve što su nam protekla dva dana naši domaćini pružili, a posebno za ovaj dan. Dočekali su nas kao jako važnu delegaciju, a opet primili tako toplo domaćinski kao da se družimo godinama. Pozvali smo ih da ponovno posjete Karlovac, ali i Jadransko more. Na odlasku zajedno smo zaplesali poljski ples polonezu i tako izašli s imanja te se zaputili prema Boszkowu, gdje nas je nestrpljivo čekao naš večerašnji i sutrašnji domaćin, upravitelj Nadšumarije Włoszakowice, Ryszard Łopusiewicz. Kako nam je program bio obiman, kasnili smo na večeru na kojoj su nas, osim upravitelja nadšumarije, čekali i direktor RDLP Poznanj Piotr Grygier, menadžerica marketinga u Šumskom centru za obuku u Puszczykowu Anna Golczak i vlasnik hotela gdje smo bili smješteni. Nakon srdačne dobrodošlice i podsjećanja na posjet Hrvatskoj ponovno smo mogli i morali uživati u domaćim specijalitetima, posebice pečenom vepru, obećanom daru upravitelja nadšumarije. Nikad nismo jeli tako fino pripremljenog vepra koji je podsjećao na kuhanu uskršnju šunku. Domaćini su nas naučili kako se nazdravlja i ispija na poljski način (po polsku), a to je da se piće popije na eks, u suprotnom se smatra da muškarac koji pije ne opravdava naziv muškarca ili je bolestan. Nakon bogate trpeze domaćini su nam omogućili i zabavu, tako da smo taj ispunjeni dan i veselo završili. Posljednjeg dana posjeta, 7. listopada (ponedjeljak) na redu je bilo upoznavanje s gospodarenjem Nadšumarije Włoszakowice. Ta nadšumarija jedna je od najstarijih u Poljskoj, a osnovana je 1. srpnja 1925. godine. Ukupna površina nadšumarije je 50.914 ha, a na šume otpada 13.138 ha. Dominantna vrsta drveća je obični bor s 85 %, a preostale vrste su hrast s 8 %, bukva s 2 %, joha s 2 % i ostale vrste s 3 %. Upravitelj nadšumarije Ryszard Łopusiewicz vrlo iscrpno je objasnio najbitnije u radu svoje nadšumarije prilikom terenskog obilaska. Nadšumarija prirodnom obnovom na manjim površinama obnavlja sastojine hrasta kitnjaka na kiselim staništima, koja su bogata gustim prizemnim slojem borovnice, ali ih uzgaja i u smjesi s običnim borom. Tako dobiva dvostruki prihod jer obični bor ima kraću ophodnju, a svojim bržim rastom i malom krošnjom |